Privreda

El. pošta Štampa PDF

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, BDP u prvom polugodištu 2018. godine, u odnosu na isti period 2017. godine, ima pozitivnu stopu rasta od 3,4% (Q1 = 3,1% i Q2 = 3,6%). Rastu BDP-a najviše je doprinio rast u području Trgovina na veliko i trgovina na malo, opravka motornih vozila, motocikala; saobraćaj i skladištenje; djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo i grupi područja industrije. Područje Građevinarstvo ostvarilo je stopu rasta od 5,9%, ali zbog manjeg učešća u strukturi ima nešto manji doprinos ukupnom rastu BDP-a.

Raspoloživi podaci za 2018. godinu ukazuju na nastavak rasta potrošnje i na veći rast izvoza u odnosu na uvoz, tako da se očekuje nastavljanje pozitivnih kretanja ovih komponenata i njihov pozitivan doprinos rastu BDP-a. Industrijska proizvodnja, sa procijenjenim učešćem u BDP-u Republike Srpske od 19,3%, u 2017. godini, ostvarila je prosječan godišnji rast od 1,4%, kao rezultat povećanja proizvodnje u području Prerađivačka industrija od 6,5%. S druge strane, u području Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija zabilježeno je smanjenje proizvodnje od 7,5%, uglavnom kao rezultat nepovoljne hidrološke situacije, a u području Vađenje ruda i kamena proizvodnja je bila manja za 2,1%. U periodu januar - septembar 2018. godine stopa rasta industrijske proizvodnje iznosila je 5,3%, čemu je najveći doprinos dalo povećanje proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom od 27%. Rast industrijske proizvodnje u posmatranom periodu praćen je i povećanjem broja zaposlenih u industriji od 2,2%, pri čemu se broj zaposlenih u području proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom povećao za 3,2%, a u prerađivačkoj industriji broj zaposlenih povećao se za 2,5%. Takođe, promet industrije u navedenom periodu povećan je za 12,5%, čemu je najveći doprinos dalo povećanje u prometu energije. Posmatrano po tržištima, promet industrije na domaćem tržištu povećan je za 11,4%, a promet na inostranom tržištu povećan za 14,1%. Veći rast prometa na inostranom tržištu i dalje povećanje rasta industrijske proizvodnje ukazuju na pozitivna kretanja u međunarodnom ekonomskom okruženju.

U periodu januar - septembar 2018. godine Republika Srpska bilježi rast prosječnih potrošačkih cijena od 1,1%. Najveći rast cijena, zabilježen u odjeljku Prevoz (8,3%), uslovljen povećanjem cijena goriva od 14,4% usljed povećanja cijena sirove nafte na svjetskom tržištu (31%) i izmjenom Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini. Zatim slijedi odjeljak Alkoholna pića i duvan (5,9%) kao posljedica povećanja akciza na duvan i duvanske prerađevine (od 1. januara 2018. godine) i poskupljenja cigareta najavljenih od pojedinih proizvođača, a koja se primjenjuju od 1. marta tekuće godine. Naspram svega navedenog na kraju 2018. godine možemo očekivati prosječnu stopu inflacije od 1,3%, dok se u evrozoni, koja je naš značajan spoljnotrgovinski partner, očekuje rast cijena od 1,8%.

U Republici Srpskoj u 2017. godini prosječna plata nakon oporezivanja iznosila je 831 КM i u odnosu na 2016. godinu zabilježila je nominalni pad od 0,6%, a uz doprinos deflacije realni pad od 1,1%. U periodu januar - septembar 2018. godine prosječna plata nakon oporezivanja iznosila je 847 КM, a procjenjuje se da će na godišnjem nivou prosječna plata nakon oporezivanja iznositi 858 КM. Povećanje plate u 2018. godini najvećim dijelom je rezultat izmjena zakona koje čiji je cilj bio povećanje plata zaposlenima u svim sektorima privrede.
Prosječna penzija u 2017. godini iznosila je 344 КM uz nominalni rast od 0,5%. Trend rasta penzija nastavlja se i u 2018. godini, u kojoj je za prvih devet mjeseci isplaćena prosječna penzija u iznosu od 360 КM. Prosječan broj penzionera u 2017. godini bio je 257.018 lica sa tendencijom rasta i u 2018. godini. Prosječan broj penzionera za prvih devet mjeseci 2018. godine je 259.660 lica. U 2017. godini, u odnosu na isti period prethodne godine, anketna stopa nezaposlenosti smanjila se (za 3,8 p.p.) na nivo od 21%. Ovaj trend nastavlja se i u 2018. godini, kada je ostvaren pad anketne stope nezaposlenosti (za 3,8 p.p.) na nivo od 17,2%. U skladu sa ovim, broj nezaposlenih u 2017. godini (120.056 lica) smanjio se za 8,8%. U periodu januar - septembar 2018. godine prosječan broj nezaposlenih je iznosio 108.592 lica, što je manje za 10,7% u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, broj zaposlenih se povećava, tako da je u martu 2018. godine bio 263.739 lica, što je za 2,3% više u odnosu na isti period prethodne godine, a za 1,2% u odnosu na prosječan broj zaposlenih u 2017. godini.

Ostvareni obim spoljnotrgovinske razmjene robe u 2017. godini iznosio je 8,4 milijarde КM, što u poređenju sa prethodnom godinom predstavlja nominalno povećanje od 14,8%. Nominalni rast izvoza iznosio je 21,2%, dok je uvoz rastao po stopi od 10,7%, što predstavlja nastavak rasta iz 2016. godine. Veći rast izvoza u odnosu na uvoz za rezultat je imao smanjenje spoljnotrgovinskog deficita za 8,7% odnosno za 134,9 miliona КM. Takođe, u 2017. godini ostvaren je istorijski najveći procenat pokrivenosti uvoza izvozom, koji je iznosio 71%, što je za 6,2 p.p. više u odnosu na prethodnu godinu. Izvoz robe iskazuje se u nominalnim stopama rasta, koje sadrže efekat povećanja cijena na svjetskom tržištu. Prema klasifikaciji djelatnosti (КD), rastu izvoza u 2017. godini najviše je doprinio rast u područjima Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom (sa učešćem u ukupnoj strukturi izvoza od 7,1%, i stopom rasta od 227,2%) i Prerađivačka industrija (sa učešćem od 84,2% i stopom rasta od 16,6%). Najveći doprinos rastu uvoza prema klasifikaciji djelatnosti (КD) dala su područja Prerađivačka industrija (sa učešćem u ukupnoj strukturi uvoza od 79,5% i stopom rasta od 9,8%), te Vađenje ruda i kamena (sa učešćem u ukupnoj strukturi uvoza od 13,9% i stopom rasta od 18,2%). Jačanje izvozne tražnje kod zemalja najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera i povećanje ponude, što se prvenstveno ogleda u vidu rasta industrijske proizvodnje, doveli su do nastavka trenda rasta u spoljnotrgovinskoj razmjeni u 2018. godini, čak i u poređenju sa istim periodom prošle godine, kada su zabilježeni prilično impresivni rezultati.

Naime, u periodu januar - septembar 2018. godine, spoljnotrgovinsku razmjenu karakteriše dalje povećanje obima razmjene od 8,8%, zatim povećanje izvoza od 8,9% i povećanje uvoza od 8,8%, pokrivenost uvoza izvozom od 70,7%. Najveći doprinos rastu izvoza, slično kao i u prethodnoj godini, zabilježen je u oblastima Prerađivačka industrija i Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, dok su najveći doprinos povećanju uvoza takođe kao i u prethodnoj godini, dala područja Prerađivačka industrija i Vađenje ruda i kamena. Republika Srpska, poredeći period januar - septembar 2018. godine sa istim periodom 2017. godine, je u razmjeni sa Srbijom, Njamačkom i Rusijom ostvarila smanjenja spoljnotrgovinskog deficita, ali uz istovremeno smanjenje suficita u razmjeni sa Hrvatskom, Slovenijom i Austrijom, što je dovelo do povećanja ukupnog spoljnotrgovinskog deficita u iznosu od 89,9 miliona КM ili 8,5%.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, vrijednost ostvarenih investicija u stalna sredstva, u 2017. godini iznosila je 1.612,9 miliona КM, što je u odnosu na prethodnu godinu smanjenje od 3,3%. Posmatrano prema tehničkoj strukturi, ostvareno je povećanje investicija u Ostale investicije (8,9%) dok je nešto niže ostvarenje investicija u Mašine, oprema i transportna sredstva (-1,6%), te Građevinske objekte i prostore (-6,1%). Prema djelatnostima investitora, a uzimajući u obzir učešće pojedine djelatnosti u ukupnim investicijama, najveći rast investicija zabilježeno je u oblasti Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija (49,9%), Prerađivačka industrija (28,7%), te Građevinarstvo (7,7%). Prema podacima Centralne banke BiH, u 2017. godini u Republici Srpskoj su evidentirana neto strana ulaganja u iznosu od 214,3 miliona КM, što predstavlja povećanje u odnosu na iznos stranih investicija za 2016. godinu, koje iznose 76,4 miliona КM. U strukturi direktnih stranih ulaganja u 2017. godini na vlasničke udjele odnosi se 35,9 miliona КM, zadržane zarade iznosile su 172,8 miliona КM, dok je ostali kapital bio 5,5 miliona КM. Zemlje koje su u Republiku Srpsku u 2017. godini investirale najviše jesu: Austrija sa 57,5 miliona КM, Italija 48,5 miliona КM, Slovenija 34,3 miliona КM, Srbija 32,3 miliona КM i Velika Britanija sa 23,3 miliona КM.

Prema podacima privrednih sudova Republike Srpske, broj novoosnovanih privrednih subjekata sa stranim ulogom u Republici Srpskoj pokazuje trend rasta. Tokom 2017. godine osnovana su 182 privredna društva, a za prvih devet mjeseci 2018. godine 176, što pokazuje rast u odnosu na prvih devet mjeseci 2017. godine, kada su osnovana 133 privredna društva.

U periodu 2019-2021. godine očekuje se nastavak stabilnog kretanja privrednog rasta po stopama 3,7%, 4% i 4% respektivno, kao rezultat daljeg rasta domaće tražnje, održivog nivoa izvozne tražnje i pozitivnog efekta investicija. Očekivani rast privredne aktivnosti u zemljama okruženja (posebno u zemljama najznačajnijim spoljnotrgovinskim partnerima) kroz održivu izvoznu tražnju omogućiće dalja pozitivna kretanja u spoljnotrgovinskoj razmjeni i pozitivno će se odraziti na rast i razvoj industrijske proizvodnje, posebno prerađivačke industrije koja je izvozno orijentisana. Pored toga, očekuje se dalji trend rasta energetskog sektora. Razvoj industrije omogućava veća investiciona ulaganja i povećanje broja zaposlenosti, što će uz rast ličnih primanja omogućiti rast domaće potrošnje. Planirana investiciona ulaganja takođe bi trebalo da doprinesu ukupnom privrednom rastu. U posmatranom periodu očekuje se nastavak trenda pada nezaposlenosti, tako da projektovane stope nezaposlenosti iznose 16,4%, 15,8% i 15,4% kroz godine.

Odlomci iz dokumenta: Program ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2019-2021. godine

Кompletan tekst pročitajte ovdje.

 

Potencijali Republike Srpske

Prirodni potencijali su jedan od ključnih faktora za razvoj Republike Srpske od kojih su najznačajniji: poljoprivredno zemljište, šumski kompleks, vode i rudni i mineralni resursi.

Republika Srpska se odlikuje značajnim poljoprivrednim i šumskim potencijalom.
Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta čini 51% udjela u površini Republike Srpske. Prema kategorijama iskorišćenosti, najveće površine zauzimaju oranice i bašte, livade, pašnjaci i voćnjaci, a najmanje ribnjaci. S obzirom da je trećina obradivih površina još uvijek slobodna za obradu, postoji veliki potencijal za razvoj poljoprivredne djelatnosti.

Šumski kompleks predstavlja nacionalno bogatstvo i jedan je od osnovnih potencijala razvoja jer šume i šumsko zemljište obuhvataju 40% teritorije Republike Srpske.

Vode su takođe veliko bogatstvo Republike Srpske, a vodotoci zadovoljavaju 73% parametara propisanih za prvu klasu vode.
Postoje izuzetno povoljni uslovi za razvoj termo i hidroenergetskog sektora. Iskorišćenost ukupnog potencijala za proizvodnju električne energije iznosi 30%. Posebno vrijedan potencijal predstavljaju termalne i termalno-mineralne vode na osnovu kojih u Republici Srpskoj radi nekoliko banjsko-rekreacionih centara.

Republika Srpska ima bogate i još uvijek nedovoljno iskorištene rudne i mineralne resurse, naročito uglja, boksita, lignita, željeza, bakra.

Sa svojim povoljnim geografskim položajem, atraktivnim prirodnim bogatstvima i bogatim kulturnim nasljeđem, Republika Srpska ima veliki potencijal za razvoj različitih vidova turizma, a naročito banjskog, seoskog, sportskog, kulturno-istorijskog i eko-turizma.

Izvor podataka: Republički zavod za statistiku Republike Srpske i Vlada Republike Srpske

 
Курсна листа ЦБ БиХ
Бањалучкa берзa
Београдска берза
Članovi : 4
Sadržaj : 2776
Broj pregleda članka : 3881653
Imamo 75 gostiju na mreži
Преузмите Adobe Reader
Преузмите Adobe Flash Player

Najava događaja

23.10.2019.god.
U četvrtak tradicionalno književno veče pjesnika iz Srbije, Srpske, Crne Gore i rasejanja
Opširnije...
 
22.10.2019.god.
U srijedu promocija izdanja ANURS, knjige Srebrenica – stvarnost i manipulacije i nagrađenih romana na konkursu „Zlatna sova“
Opširnije...

Prethodni događaji

23.10.2019.god.
Trećeg dana Sajma knjiga osam izdavača iz Republike Srpske predstavilo 16 izdanja
Opširnije...
 
22.10.2019.god.
Svečano predstavljanje reperezentativnog nastupa Republike Srpske na 64. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga počelo besjedom Natalije Trivić, ministra prosvjete i kulture Republike Srpske
Opširnije...
Преузмите Билтен