Početna Aktuelnosti Prethodni događaji Održana tribina „Republika Srpska pred novim izazovima“
El. pošta Štampa PDF
27.02.2021.god.
Održana tribina „Republika Srpska pred novim izazovima“

Tribina na temu „Republika Srpska pred novim izazovima“

Koji su to izazovi pred kojim se nalazi Republika Srpska? Da li opasniji od onih do sada najtežih s početka '90-ih? Na koji način da im se suprotstavi? Može li i ovoga puta da ih izdrži? – To su samo neka od pitanja na koja su pokušali da odgovore šest uglednih autora iz Srpske, Srbije i inostranstva tokom gotovo tročasovnog trajanja tribine održane u Beogradu.

U okviru obilježavanja 9. januara Dana Republike i 28. februara, dana u kojem je usvojen prvi Ustav Republike Srpske, Predstavništvo Republike Srpske u Srbiji je zajedno sa informativno-političkim portalom „Sve o Srpskoj“ u petak, 26. februara, u Pres centru Udruženja novinara Srbije održalo tribinu na temu „Republika Srpska pred novim izazovima“.

U radu tribine putem video obraćanja učestvovao je predsjedavajući i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Na tribini su govorili i Nenad Kecmanović, Aleksandar Pavić, Darko Tanasković i Siniša Ljepojević, a preko konferencijske video veze uključili su se srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Jelena Guskova iz Moskve i Stiven Majer iz Vašingtona.

Mlađen Cicović, šef Predstavništva R. Srpske u Srbiji

U pozdravnoj riječi domaćina, šef Predstavništva Republike Srpske u Srbiji Mlađen Cicović istakao je da očekuje da će tribina sudeći po uvaženim učesnicima iz Srbije, Srpske i svijeta, biti zaista vrijedan odgovor, ne na zapadnopolitičke pritiske na Republiku Srpsku, nego na pitanja koja sami sebi postavljamo za vrijeme i poslije svih tih pritisaka.

„Vjerujem da će naučni pristup u sagledavanju novih izazova, koji pred Republikom Srpskom stoje na vrhu nagomilanih starih pitanja postavljanih poslije govora, pisanja i djelovanja čiji je cilj uvijek bio rušenje ili bar umanjenje značaja Republike Srpske, u dobroj mjeri pomoći da i ubuduće odgovori srpske politike budu dobri i korektni, iako ne uvijek djelotvorni”, istakao je Cicović.

Na kraju pozdravne riječi Cicović je svim učesnicima tribine poželio uspješan rad i najavio obraćanje predsjedavajućeg i srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH - uključenje preko konferencijske video veze

Predsjedavajući i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je naglasio da Republika Srpska ima jasne stavove po svakom pitanju, te ocijenio je da situacija u BiH sada izgleda daleko složenija nego ranije.

Odgovarajući na pitanje kako da Republika Srpska odgovori na izazove kao što su najava novih pritisaka iz SAD i od visokog predstanika Valentina Incka, kao i to što Bošnjaci Srbe nazivaju fašistima, rekao da sve zavisi od Republike Srpske.

„Mnogi u BiH sa nestrpljenjem čekaju dolazak nekog novog visokog predstavnika, ali Republika Srpska smatra da on više nije potreban u BiH i da je njegova misija trebala davno da bude ukinuta”, naglasio je Dodik.

On je napomenuo da je tokom jučerašnjeg telefonskog razgovora sa kandidatom Njemačke za novog visokog predstavnika u BiH Kristijanom Šmitom jasno naglasio da ono što je predviđeno Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma može da bude predmet razgovora i dogovora, a sve izvan toga ne može.

Dodik je podsjetio na odluke visokih predstavnika u poršlosti, te naveo da Srpska pokušava da nađe adekvatan pristup da u zemljama iz kojih su ti visoki predstavnici dolazili tuži te bivše diplomate za kršenje međunarodnog prava i podvaljivanje rješenja koja nisu zasnovana na međunarodnom pravu.

„Dolazak visokog predstavnika ja ne vidim kao što mnogi ovdje gledaju. Ovo će biti prilika, što sam rekao i Šmitu, da, ako hoće, može rehabilitovati ulogu visokog predstavnika i da se vrati u svoj mandat predviđen Aneksom 10, a ne da se ponaša kao slon u staklenoj bašti”, istakao je Dodik.

On je napomenuo da je veliko prisustvo međunarodne zajednice u BiH očigledno postalo dosadno, pa se sada pokušava naći neki novi sadržaj rada.

Predsjedavajući i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da Republika Srpska nema drugu opciju, osim da kaže „ne" prijedlozima da se ruši Dejtonski sporazum, umanji snaga Srpske i ojača BiH u koju Srbi nemaju povjerenje.

Dodik je rekao da je i nekim Srbima to „ne" više dosadilo, ali da Srpska nema drugu opciju već da ide ka tome da afirmiše pravo na autonomiju.

„Da kažemo da je potpuno legitimno da ta autonomija predviđena Dejtonom, bude nama isporučena, a ne da bude ukinuta. I da mi ne želimo unitarnu i centralizovanu BiH jer je to je želja nekih drugih koji misle da će poteći med i mlijeko samo zato što su oni sada napravili neki koncept. A onda će se ponovo povući i nekoga kriviti zašto to nije uspjelo”, rekao je Dodik.

Dodik je ocijenio da u BiH ni SAD ne može uraditi nešto, osim radikalno, niti bilo ko drugi, već jedino oni koji tu žive.

„Naša svijest o tome da smo mi ovdje odlučujući faktor i da imamo svoje životne, a ne političke mandate, odlučujuća je stvar za naše ponašanje. Vjerujte, mnogo puta sam rekao `ne` tim koji su dolazili i uvijek sam se osjećao još bolje. Ništa gore nema i podmuklo tinja nezadovoljstvo ako kažete `da`, a ne želite”, rekao je Dodik, navodeći da je gledao mnoge koje su to činili, a nestali su brzo sa političke scene.

Dodik je istakao da „ne” nije opcija koja je unaprijed zadata, nego se kaže „ne” prijedlozima da se ruši Dejtonski sporazum, da se umanji snaga Republici Srpskoj, da se ojača BiH u koju Srbi nemaju povjerenje.

„`Ne` njihovim bonskim ovlašćenjima jer to ne postoji! `Ne` njihovoj promjeni zakona, jer to ne može da radi nijedan pojedinac nasiljem! `Ne` njihovim reformama policije, njihovim integracijama u NATO jer mi to ne želimo! To su stvari koje smo morali da kažemo, ali to je opcija na koju moramo da računamo”, naglasio je Dodik.

Dodik je rekao da misli da je pristup međunarodne zajednice bio pogrešan jer nikada nije sprovodila slovo Dejtona, nego je odmah počela da mijenja Dejton u nastojanju da skrši otpor, prije svega Srba i ukine Republiku Srpsku.

„Republika Srpska je manja po snazi nego što je bila ranije ustavno-pravno, ali isto tako danas ima dovoljno ingerencija da se sama odbrani”, kaže Dodik.

On je naveo da je svaka pomoć prijatelja Republike Srpske, odakle god dolazi, dobrodošla.

Dodik je istakao da kod Bošnjaka postoji frustracija jer su naviknuti da im stalno neko drugi rješava probleme, pa su zato proširili očekivanja od aministracije američkog predsjednika Džozefa Bajdena.

On je rekao da Bajden Balkan poznaje samo iz aspekta koji je njemu bio potreban ili promovisan tada u Americi – da su Srbi loši momci i da je apsolutno legalno i legitimno sve što se učini loše i nezakonito prema njima.

„Ta percepcija na koju su nalegli Bošnjaci i njihova očekivanja da će Bajden kada dođe bukvalno ovdje sletiti sa svim marincima i svom američkom silom da slomi jednog Dodika, Čovića i uništi njihove stranke i kaže `mora ovako biti`!. Naravno, to je samo sijanje iluzija. Ovih dana smo mogli da vidimo da to nije tako”, rekao je Dodik.

On je istakao da ne vjeruje potpuno Amerikancima kada kažu da im to nije cilj, te ocijenio da će oni nastaviti sa svojim robusnim pričama i pokušavati da pridobiju Evorpljane za tako nešto.

Dodik je rekao da je kao šargarepa ponuđena sljedeća faza, a to je EU, od koje se kroz 14 preporuka dobija i uslov za kandidatski BiH, da parlament BiH ima pravo da odlučuje o evropskim pitanjima uvijek kad se entiteti ne dogovore o tome.

„To je katastrofalno, znači sve ono što su pokušavali da urade. Ja im kažem hvala za to EU, koliko god mislili da je to nama šargarepa. Ali, ima neka linija koju ste davno prešli u rušenju našeg dostojanstva, i ne možete dalje ići. Evo, nekako se kotrljamo na tome bastionu, ali ne želimo dalje”, rekao je Dodik.

Dodik je ocijenio da će biti teška situacija, te da se nastavlja sa blefiranjem i podvalama. „Ako mi kažemo da to ne želimo, kažu da je to evropski standard”, rekao je Dodik i dodao da mu često zvaničnici iz EU, uz aluziju na BiH, često navode primjer Njemačke koja je bila podijeljena, a sada integrisana.

Dodik je rekao da u Njemačkoj postoji jedan narod ili dvije religije, a u BiH su tri naroda i tri religije, koje su istorijski suprotstavljene bez mogućnosti da se ikada pomire u smislu da priznaju istoriju i dođu do zajedičkog stava šta se dešavalo u prošlosti.

„Svi imaju svoje istorije i budućnosti. Mi želimo da ovladamo sadašnjošću, jer na taj način ovladavamo i budućnošću. Ako ne vladamo ovim vremenom, onda nemamo nikakvu budućnost”, istakao je Dodik.

On je rekao da je slovo Dejtona ključna odrednica ponašanja Republike Srpske, dok su globalisti i neoliberali i drugi stajali iza raznih visokih predstavnika koji su promovisali svoje koncepcije i rekli da je sam naziv okvirni sporazum u stvari poziv da se on mijenja, što nije tačno.

Dodik je pojasnio da okvirni opšti sporazum predviđa detaljizaciju putem Aneksa 10, od čega je jedan dio tog sporazuma i Ustav, i ne može biti ništa konkretnije od toga.

„To su podvale i blefovi”, rekao je Dodik i podsjetio da je na Bonskoj konferenciji, kada su data bonska ovlašćenja visokom predstavniku, tadašnji visoki predstavnik Karlos Vestendorf rekao da je to suprotno Dejtonu, ali da to nije bilo dovoljno da se zaustave, pa je napravljena podvala koja se zove „bonska ovlašćenja”, koja ne postoje.

On je rekao da se Savjet za sporvođenje mira, samoorganizovan i samoproklamovan, nametnuo kao odlučujuće tijelo u sprovođenju Dejtona, te dodao da to treba odbaciti i samim tim pošto je Bonska konferencija dokaz da visoki predstavnik nema ovlašćenja.

„Pa je napravljen blef koji je podruzmijevao neku priču o podršci naporima, ali nigdje nema na svijetu da to znači da se može donositi zakon, mijenjati Ustav, smjenjivati demokratski izabrani ljudi kao što su radili u vremenu iza nas visoki predstavnici”, rekao je Dodik.

On kaže da su mnogi računali da će jednog dana slomiti političku strukturu Republike Srpske i doći do izmjene Ustava da u njega uđe sve ono što su oni nepravno uradili, ali i istakao da se to neće desiti.

„Mi uporno pokušavamo da preispitamo odluke koje nisu u skladu sa međunarodnim pravom. Ali, ne treba biti naivan, jer iza toga, iza kršenja međunarodnog prava stoji ogromna politička moć oličena u Stejt deparmentu, EU i nekim zemljama kao što je Kanada, Japan, Turska, koje su članice PIK-a”, kaže Dodik.

Dodik je rekao da formalno-pravno i suštinski gledano, oni nemaju pravo na to, te istakao da je to manifestacija gole sile, koja ide za tim da onima koji žive u BiH nametne neke njihove političke koncepcije o tome.

On je podsjetio da je Srpska 2006. godine rekla da više nikada neće objaviti u Službenom glasniku nijednu odluku visokog predstavnika, te ocijenio da su stvari počele da se mijenjaju, a visoki predstavnik je polako počeo da gubi snagu.

Dodik je naveo da je 2007. i 2008. godine pokušano da se promijeni putem odluke visokog predstanvika čak i Poslovnik o radu parlamenta BiH i time ukinu specijalna prava, te da je onda Srpska rekla da ne želi da njeni predstavnici rade u zajedničkim institucijama, što postoji uvijek kao opcija ako se krši Dejton.

„Rekli smo više da nećemo da poštujemo nepravo. Dokaz da smo mi u pravu govori to što posljednjih deset godina oni nisu znali šta da rade, nisu mogli da se kreću dalje sa takozvanim bonskim ovlašćenjima, pa je visoki predstavnik najčešće bonska ovlašćenja primjenjivao u FBiH”, naveo je on.

Dodik se izvinio što nije mogao da fizički prisustvuje skupu zbog ranije preuzetih obaveza, navodeći da nedostaju ovakve forme okupljanja i da će se u nekom narednom periodu morati posvetiti pažnja razmatranju ovih tema.

On je izrazio nadu da će ovakav skup, sa istim učesnicima, biti održan nekad i u Banjaluci i da je spreman da bude domaćin.

Prof dr. Darko Tanasković,  diplomata i orijentalista

Srpski diplomata i orijentalista Darko Tanasković izlaganju na temu „Argumentovano osporavanje bošnjačkog viktimizacijskog diskursa kao neposredni i trajni prioritet“ istakao je značaj dosadašnjeg, a posebno budućeg organizovanog i planskog rada na utvrđivanju stradanja srpskog stanovišta tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine, da bi se u svijetu promijenila loša slika o Srbima.

Tanasković je istakao da je neposredni i trajni prioritet argumentovano osporavanje bošnjačkog viktimizacionog diskursa, što je postalo stalni nastup Bošnjaka, uz pomoć iz inostranstva.

On je ocijenio izuzetno bitnim argumentovano i dokumentovano utvrđivanje razmjera stradanja srpskog naroda tokom rata u BiH, te istakao značaj rada Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

Tanasković je rekao da se tako stvaraju preduslovi za uspostavljanje uravnotežene i realne slike tragičnog građanskog rata i borbe za teritorije, sa elementima vjerskog sukoba koji se desio u BiH, gdje su sve strane imale srazmjerno velike gubitke i bile izložene višestrukim stradanjima.

On dodaje da se, sa druge strane, samim tim činom relativizuje i obesnažuje bošnjački stereotipni viktimizacion diskurs, koji je konstanta njihove političke platforme pred međunarodnom zajednicom, uobličene i izdašno promovisane u aktivnom sadejstvu sa dijelovima te zajednice.

„Stvaranje realne slike o žrtvama i stradanjima tokom rata u BiH i kritičko razobličavanje bošnjačkog viktimizacionog diskursa doprineće postepenom udaljavanju od danas na Zapadu još uvek pretežno `politički korektne` interpretacije rata kao srpske agresije na BiH”, smatra Tanasković.

Da bi razbijanje ove tendenciozno i metodično stvarane predstave bilo uspješno, neophodno je, ocjenjuje Tanasković, djelovati bar isto onoliko sistematično, stručno i u svakom pogledu kvalitetno koliko je to svojstveno antisrpskom domaćem i međunarodnom inženjeringu i propagandi, a poželjno bi bilo dostići i više standarde.

On napominje da iskustvo iz rada dvije nezavisne međunarodne komisije – za stradanje Srba u Sarajevu u periodu od 1991. do 1995. godine i za stradanje pripadnika svih naroda u Srebrenici, koje je 2019. godine formirala Vlada Republike Srpske, pokazuje da je, uprkos mnogobrojnim teškoćama i preprekama, moguće nešto i ostvariti.

„Moguće je ostvariti djelotvornu saradnju sa uglednim stranim ekspertima i omogućiti im da, uz očuvanje pune intelektualne nezavisnosti, dejstvuju kao iznutri homogeni tim”, rekao je on.

Tanasković naglašava da Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, iako bez mnogo iskustva, posjeduje ljudske, stručne i organizacione potencijale da uspješno obavi izuzetno kompleksan zadatak institucionalnog, informativnog i tehničkog praćenja, kao i logističkog obezbjeđivanja uslova za nesmetan rad dvije komisije, uz nedovođenje u pitanje njihove pune autonomnosti u radu i zaključivanju.

„Rezultati rada ovih komisija koji još nisu predstavljeni ni domaćoj, ni stranoj javnosti, a nadam se da će uskoro biti, nikako ne bi smeli da bude neki incident“, rekao je Tanasković, te podsjetio da zaključci samo komisije o stradanju Srba u Sarajevu, čiji je član bio, sadrže 1.200 stranica izuzetno dokumentovanih u kojima je sve činjenično potvrđeno.

On je dodao da je od početka stav te komisije za Sarajevo bio da su u tom gradu i u BiH stradali pripadnici svih naroda, ali da jedino stradanje Srba nije adekvatno dokumentovano.

Tanasković je rekao da ove rezultate Komisija treba prezentovati i u zemlji i u inostranstvu, te istakao značaj uspostavljanja kontakata Republičkog centra za istraživanje rata i redovne saradnje sa sličnim ustanovama i kompetentnim pojedincima u inostranstvu.

On je rekao da ovaj centar, čiji su potencijali veliki, pruža nadu da će i Banjaluka postati jedan od svjetskih referentnih centara za utvrđivanje istinske stvarnosti u BiH i stvarne prirode rata i onoga što se događalo.

„Bez obzira na sve sračunato fabrikovane predrasude prema naučnim i stručnim institucijama Republike Srpske, zanimanja i spremnosti za takvu saradnju ima. Neki pokazatelji govore da će ih biti sve više, čak i na stranama gde se to ne bi očekivalo“, istakao je Tanasković, nekadašnji ambasador Srbije pri Unesku, kao i bivši ambasador Srbije u Turskoj, Vatikanu i Azerbejdžanu.

Prema njegovim riječima, u svijetu je oformljena jedna slika o događajima u BiH, koja je dobila oreol „političke korektnosti“, ali kada se to jednostrano viđenje ponavlja, pojavljuju se oni kojima je dozlogrdilo da njihovo naučno dostojanstvo bude vrijeđano takvom jednobojnom projekcijom.

On kaže da svijetu ima sve više samostalnih naučnika i istraživača i ističe da Srpska tim ljudima mora da ponudi adekvatan materijal iz prve ruke, kako bi mogli da uđu u bitku koja će u budućnosti imati realniji izgled na uspjeh.

Tanasković je rekao da ne misli da će biti moguće sprovesti neke metode protiv Republike Srpske kao prije 25 godina, s obzirom na to da su se u svijetu okolnosti promijenile.

On je podsjetio na izvještaj o krizi u BiH bivšeg visokog predstavnika u BiH Karla Bilta za Evropski savjet za spoljne poslove, gdje je izvukao tezu da su rješenja za Dejton u BiH bliže rješenjima za Belgiju, nego Kipar, što znači da je došlo do unutrašnjeg sukoba i da nije riječ o agresiji kao u slučaju Kipra.

Stiven Majer, američki stručnjak za Balkan – uključenje preko konferencijske video veze

Američki stručnjak za Balkan Stiven Majer je u izlaganju na temu „Vrijeme je za djelovanje“ rekao da je vrijeme da Republika Srpska razmisli o organizovanju referenduma o svojoj budućnosti i samoopredjeljenju, kao i da BiH i dalje neće biti ništa drugo do fiktivna država, što je oduvijek i bila.

„Vrijeme je da priznamo realnost. Amerika će se držati mita o BiH, ali vrijeme je za lidere BiH da preuzmu drugačiji kurs, posebno za lidere Republike Srpske da porazmisle o organizovanju referenduma u budućnosti“, rekao je Majer.

On je u video-obraćanju naveo da bi na tom referendumu bile ponuđene opcije - da li stanovništvo Srpske podržava nezavisnost, integrisanje sa Srbijom ili opstanak Srpske u okviru BiH.

„To je pravo na samoopredjeljenje. Vlast u Banjaluci bi trebala da ispita mogućnost šta narod želi. Takođe, predlažem da zakonodavno tijelo Republike Srpske usvoji zakon kojim će visokog predstavnika smatrati nepostojećim. On je dio istorije i nije više neophodan, kao ni Savjet za primjenu mira”, istakao je Majer.

Majer je ocijenio da na Balkanu trenutno vlada najveća napetost još od vremena ratova devedesetih godina prošlog vijeka, što je posljedica kombinacije vrlo loše zapadne politike, posebno iz SAD, nemogućnosti da se prevaziđu etnička pitanja i neuspjeha rukovodstava u velikom dijelu regiona sa izuzetkom Milorada Dodika.

On misli da, osim Dodika, lideri u regionu nisu snažni, te da nema onih koji će donijeti neophodne odluke, koje su nekada teške.

Majer smatra da politika Dejtona ne uzima u obzir interese regiona, već SAD i Zapadne Evrope, te da Amerika nikada nije razumjela prirodu etničkog sukoba u regionu.

On je rekao da zemlje u regionu ne treba da razmišljaju toliko šta o njima misli Amerika ili Evropa, već moraju da misle o sopstvenim interesima i počnu da djeluju u vlastitom interesu.

„Morate da imate snažne rukovodioce. Trenutno niko ne poštuje rukovodstva na Balkanu. Dodika se plaše i ne vole ga zato što se on vrlo često protivi. Ne kažem ovo zato što dugujem bilo šta Dodiku, nego zato što mi se dopada njegov način rukovođenja”, naveo je Majer.

Kada je riječ o Srbiji, Majer smatra da će SAD nastaviti da traže priznanje Kosova, kao što će nastaviti da se protive Republici Srpskoj i zalažu za jedinstvenu BiH jer za Ameriku nije bitno da li ljudi koji u njoj žive žele jedinstvenu zemlju.

„Stav SAD prema BiH je da treba da bude ujedinjena država, zatim da Srbija mora da prizna nezavisnost Kosova i protiviće se vezama Srbije sa Rusijom i Kinom”, rekao je Majer.

Odgovarajući na pitanje kako treba da odgovore Republika Srpska i zemlje Balkana, Majer smatra da bi najveća greška bila da zemlje regiona i Srpska suviše ozbiljno shvate SAD i dodaje da treba da počnu da djeluju u svom vlastitom interesu.

Majer ocjenjuje da Balkan neće biti glavni prioritet tokom mandata nove administracije američkog predsjednika Džozefa Bajdena, ali podsjeća da se glavna američka politika prema regionu neće promijeniti i da se uglavnom radi o američkim interesima.

„Zato će Vašington i dalje forsirati NATO i integracije u EU, insistirati da Balkan bude što dalje od Rusije, Kine ili Irana i da će više biti zainteresovan za Rusiju i Kinu”, kaže Majer.

On navodi da su SAD sada podijeljene više nego ikada, kao i da nikada nisu preboljele kraj Hladnog rata, za razliku od Rusije.

Aleksandar Pavić, politikolog

Analitičar Aleksandar Pavić je u izlaganju na temu „Republika Srpska – od rađanja u unipolarizmu do punoletstva u multipolarizmu“ ocijenio da se naziru pokušaji da Zapad uspostavi novi svjetski poredak, takozvano „veliko resetovanje“, te da će izazov za Republiku Srpsku, kao i Srbiju, biti da očuvaju svoju slobodu u vremenu koje prijeti da ponovo postane „orvelovsko“ i da to postane dio srpske „meke moći“ jer se sva bitka preselila u virtuelni prostor.

„Srbi su i dalje najnezavisniji faktor, barem u ovom dijelu Evrope”, rekao je Pavić.

On je ocijenio da Republika Srpska može da bude bastion u samoj BiH za pokazivanje vizije kako čovjek, ipak, može da očuva slobodu u jednom vremenu koje prijeti da postane „orvelovsko“ u svakom pogledu.

Pavić je napomenuo da je Srbija za vrijeme pandemije kovida 19 postala simbol zato što nije, kao što su uradile zemlje EU, ograničavala izbor po pitanju nabavke vakcina, te dodao da se u zapadnim, a pogotovo alternativnim medijima, sve više zna da se u Srbiji mnogo slobodnije živi i radi, nego na Zapadu, gdje su ljudi izloženi karantinima, uništavanju malih privrednika.

„To može da postane deo naše `meke moći`, jer se sva bitka preselila u virtuelni, duhovni, medijski prostor. Novom vremenu tektonskih promjena treba da se prilagodimo – ne samo vojno i politički, nego i duhovno, informativno i medijski”, rekao je Pavić, te ocijenio da je siguran da je po samom svom karakteru predsjedavajući i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik toga vrlo svjestan.

Pavić je ocijenio da to može da pomogne Srbiji i Srpskoj u sticanju novih i ojačavanju starih savezništava, te istakao srpski doprinos u smislu multipolarnog izbora, ali i očuvanja sloboda u tome da ne bude da su se borili protiv virusa, a ubili ljudsku slobodu i demokratiju.

On je ocijenio da je Srbija vrlo mudro, a sa njom i Republika Srpska, uspjela da otvori vektore prema Istoku i ima sve bolje odnose sa Pekingom i Moskvom, što je zalog slobode i kakve-takve nezavisnosti u ovom vremenu koje dolazi.

„Izazov za Republiku Srpsku kao i Srbiju biće ne samo da se očuva politički, nego da ponovo stupe u arenu borbe za nove vrijednosti. Ako se pokušava nametnuti novo doba i neke nove vrijednosti, u tom smislu možemo da se vratimo u arenu kao ravnopravni partner”, rekao je Pavić.

Pavić je napomenuo da u Evropi, pa i SAD, postoje sve veći otpori korona poretku koji se pokušava uvesti i preko njega to „veliko resetovanje“ i centralizacija svega pod maskom – ne samo borbe protiv kovida 19, nego i borbe protiv klimatskih promjena.

Prema njegovim riječima, nije opasnost da će biti NATO bombardovanja, nego je prijetnja da će se koristiti vrlo usavršene tehnike takozvanog hibridnog ratovanja i obojenih revolucija, koje su već uspjele da sruše i jednog američkog predsjednika.

„Opasnost koja nama prijeti nije u tome da Zapad može više da nam nametne volju kao devedesetih, već od subverzivnih djelatnosti preko opozicionih ličnosti, partija, nevladinih organizacija, medija”, rekao je Pavić, navodeći da toj tvrdnji ide u prilog to što su SAD izdvojile 3,5 miliona dolara za medijske projekte na Balkanu.

Prof dr. Jelena Guskova, istoričar - uključenje preko konferencijske video veze

Ruski akademik Jelena Guskova je u video obraćanju na temu „Srpstvo i značaj Republike Srpske u sačuvanju mira i jedinstva Srba na Balkanu“ rekla da Zapadu neće uspjeti da oslabi poziciju Republike Srpske i podijeli društvo jer Rusija podržava Srpsku.

Guskova je ukazala da je Rusija, zauzevši jasnu poziciju po pitanju očuvanja Dejtonskog sporazuma, uvijek izražavala podršku Srbima, koje su pokušavali i dalje pokušavaju da prisile na promjenu Ustava.

Ona je podsjetila da se Moskva zalaže za ukidanje nadležnosti visokog predstavnika, kao i za neprikosnovenost Dejtonskog sporazuma.

Guskova je navela da je stvaranje Republike Srpske – istorijski složen, dugotrajan i „mnogovektorni proces”, koji je bio veoma težak u uslovima višenacionalne bivše SFRJ i oružane borbe za očuvanje teritorije zarad sigurne egzistencije srpskog naroda.

„'Neugodni` lider Srba u BiH smeta onima koji žele da vide BiH kao unitarnu, koji čekaju ustupke kao nagradu za mogućnost sna o EU“, rekla je Guskova.

Ona je ocijenila da je Republika Srpska pokvarila sve američke planove i da, ne samo da je preživjela, nego je i ojačala svoje pozicije u BiH.

„Ono što se činilo kao poraz u Dejtonu, postalo je pobjeda prema kojoj su Srbi u BiH uporno išli 25 godina“, poručila je Guskova.

Ona je navela da je Dejtonski sporazum pisan kao privremeni dokument jer se mislilo da će se Srbi smiriti kada dobiju svoju autonomiju, a onda će pod čvrstom kontrolom SAD i visokog predstavnika pristati da predaju nadležnosti kako bi se učvrstila centralna sarajevska vlast.

„Veoma mi imponuje kako se prema Zapadu ponaša Milorad Dodik i kada je bio predsjednik Republike Srpske i sad, i kada je odbacio takozvane reforme čime je trebalo da se koncentriše vlast u rukama Sarajeva“, rekla je Guskova.

Ona je istakla da je Republika Srpska protiv nametanja odluka, a za sistem partnerstva, za mir i saradnju među narodima u BiH.

„Dosljednost rukovodstva Republike Srpske u odbrani interesa srpskog naroda dovela je do toga da je stabilnost Srpske postala osnov stabilnosti čitave BiH“, rekla je Guskova.

Ona je ukazala da predsjedavajućeg i srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika brine pitanje srpske integracije.

Prema njenim riječima, rukovodstvu Republike Srpske veoma je stalo do jedinstva srpskog kulturnog i duhovnog prostora na Balkanu mnogo više nego u Srbiji i ocijenila da se na tom putu treba suprotstavljati Zapadu svojim duhovnim vrijednostima i tradicijom.

„Pri tome se ne misli na ujedinjenje vojnim putem, već na očuvanje i zaštitu duhovnog i kulturnog prostora, obnovu i negovanje srpske tradicije i korijena”, naglasila je Guskova.

Ona je ocijenila da SAD razrađuje i druge scenarije za uništavanje Republike Srpske i u tom kontekstu pomenula pokušaj u maju 2016. godine da organizuju obojenu revoluciju, ali da je akcija propala jer je rukovodstvo Srpske bilo promišljeno.

„Danas kriterijumu iskrenog prijatelja, stabilnog partnera i iskrenog rusofila odgovara samo malena Republika Srpska“, kaže Guskova.

Siniša Ljepojević, novinar

Novinar Siniša Ljepojević je u izlaganju na temu „Geopolitička ravnoteža i Republika Srpska“ ocijenio da ni Amerika, ni Zapad u osnovi nemaju neku novu politiku ni prema Republici Srpskoj, ni BiH.

„U tom svjetlu mnogo je vjerovatnije da će Amerika i Zapad samo obnoviti agresivnu medijsko-političku kampanju i uz taj narativ osloniti se na lokalne `agente uticaja`. Uslovi za konkretne političke ili neke druge akcije, međutim, ne postoje”, rekao je Ljepojević.

On samatra da je vrlo moguće da će EU ucjenjivati Srbiju da ona obavi veliki dio posla oko Republike Srpske i da bi to mogao biti jedan od uslova u ambiciji Srbije da postane članica EU.

„Ukratko, i Republika Srpska i Srbija će biti izložene obnovljenim pritiscima Zapada, ali u novom vremenu mogućnosti otpora su daleko veće nego ranije. Svijet se promjenio, a ni Srbija, ni Republika Srpska nisu više usamljene na vjetrometini opadajuće imperije Zapada”, istakao je Ljepojević.

Prof. dr Nenad Kecmanović, politikolog

Politikolog Nenad Kecmanović je u izlaganju na temu „Bošnjački apeli imperiji“ rekao da Bošnjaci nisu pogodan partner za bilo kakve razgovore sa Srbima i Hrvatima jer u muslimansko-bošnjačkoj političkoj tradiciji postoji takozvani „apel imperiji”, gdje se rješenje za probleme u BiH uvijek traži izvan BiH.

„U početku je to bilo u Stambolu, zatim pod austrougarskom aneksijom u Beču, za vrijeme NDH u Zagrebu i Berlinu, a sada u Vašingtonu. Bošnjaci svoju politiku vode kao `apel super sili` i njenim evropskim saveznicima”, ocijenio je Kecmanović.

Kecmanović je podsjetio da je tokom Otomanske imperije odbijanje sultanovih reformi u BiH završilo krvavim gušenjem pobune muslimana pod komandom Omer-paše Latasa.

„Ta traumatična uspomena kao da još živi u njihovoj kolektivnoj memoriji kao uvjerenje da se sve o njima rješava negdje drugdje, i zato nisu pogodan partner za bilo kakve razgovore sa Srbima i Hrvatima”, rekao je Kecmanović.

On je ukazao da su dolazak Džozefa Bajdena na mjesto američkog predsjednika i njegove obnove intervencionizma Bošnjaci čekali kao odgovor na njihov „apel imperiji”.

Kecmanović navodi da Bošnjaci poslije prvih Bajdenovih izjava stvaraju atmosferu nalik na onu iz devedesetih godina prošlog vijeka i objašnjava nekoliko promjena diskursa bošnjačkih političara.

On ističe su Bošnjaci upražnjavali trijumfalistički diskurs, kada su 1992. godine bahato ponižavali srpske interese u tadašnjoj Skupštini BiH, a da su, kada im se to osvetilo ratom koji su sami izazvali, promijenili diskurs u viktimistički.

„Sada su prešli na diskriminatorski diskurs ili `vidi kakvi su ružni, prljavi i zli Srbi`. Srećom, ima Bajden mnogo važnijih problema kod kuće, a i u svijetu sa Rusijom i Kinom koji imaju bolje oružje i ekonomiju i teško da će se fokusirati baš na BiH”, smatra Kecmanović.

On je naveo da se postavlja pitanje i šta bi to takozvana međunarodna zajednica mogla da učini protiv, kako to neki u njenim krugovima kažu, „bosanskih Srba”, odnosno protiv Republike Srpske, a da to već nije isprobano.

Kecmanović napominje da postoji „opasna pukotina“ da se preglasavanjem u zajedničkoj, Parlamentarnoj skupštini BiH „igrom glasova i procedura“ još neke entitetske nadležnosti presele u Sarajevo.

„Ali, ništa i niko nam neće pomoći, ako Srbi ne budu sami dovoljno jedinstveni i odlučni. Ako ništa drugo, treba izdržati dok Amerika ne bude dovoljno slaba, a Rusija i Kina ne postanu dovoljno jake, da uspostave globalni balans snaga“, smatra Kecmanović. I prognozira: „Bošnjački apel imperiji ponovo će se izjaloviti!

Šteta je što zbog zaštite od pandemije, pored aktivnih učesnika i akreditovanih novinara, ovoj aktuelnoj i znimljivoj tribini nije moglo da prisustvuje više publike.

 
Курсна листа ЦБ БиХ
Бањалучкa берзa
Београдска берза
Članovi : 4
Sadržaj : 3100
Broj pregleda članka : 7341241
Imamo 182 gostiju na mreži
Преузмите Adobe Reader
Преузмите Adobe Flash Player

Najava događaja

28..04.2021.god.
Dokumentarni film „Čuvar časti i ponosa - Đorđe Mihailović“
Opširnije...
 
27.04.2021.god.
Ministar Petričević sutra u Ministarstvu privrede Srbije sa ministarkom Anđelkom Atanasković
Opširnije...

Prethodni događaji

28.04.2021.god.
Atanasković, Petričević: Intenzivirati realizaciju ranije dogovorenih projekata
Opširnije...
 
25.04.2021.god.
Reimu pobjeda u Banjaluci i žuta majica
Opširnije...
Преузмите Билтен
Пратите нас на Фејсбуку
Пратите нас на Инстаграму