{"id":12440,"date":"2024-04-26T09:17:36","date_gmt":"2024-04-26T07:17:36","guid":{"rendered":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/?p=12440"},"modified":"2024-04-30T09:29:41","modified_gmt":"2024-04-30T07:29:41","slug":"stepic-dobro-je-sto-srpska-lagano-i-oprezno-usmerava-svoj-drzavni-brod-ka-briks-i-razdruzivanju-sa-fbih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/u-fokusu-sr-latn\/stepic-dobro-je-sto-srpska-lagano-i-oprezno-usmerava-svoj-drzavni-brod-ka-briks-i-razdruzivanju-sa-fbih\/","title":{"rendered":"Stepi\u0107: Dobro je \u0161to Srpska lagano i oprezno usmerava svoj \u201edr\u017eavni brod\u201c ka BRIKS i razdru\u017eivanju sa FBiH"},"content":{"rendered":"<p>Tribina \u201eProces protiv predsjednika Srpske kao kraj BiH\u201c &#8211; izlaganje Milomira Stepi\u0107a &#8211;<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Zapad sistemom \u201ekuvanja \u017eabe\u201c nastoji da dovede u pitanje tekovine srpskog odbrambeno-otad\u017ebinskog rata i obesmisli dr\u017eavotvorni proces Republike Srpske, pretvaraju\u0107i ga u minornu epizodu koja bi jednoga dana u istoriografiji, eto, trebalo da se pominje kao neka tamo \u201eugu\u0161ena Radovanova buna\u201c<\/strong><\/li>\n<li><strong>Geopoliti\u010dke prilike u svetu postaju sve delikatnije, ali za Republiku Srpsku i srpskog \u010dinioca u celini srednjoro\u010dno i dugoro\u010dno mogu da budu povoljnije za re\u0161avanje klju\u010dnih nacionalnih izazova<\/strong><\/li>\n<li><strong>Razdru\u017eivanje sa Federacijom BiH Republika Srpska bi trebalo da osmisli mudro i detaljno, a sprovede kada se \u201eslo\u017ee geopoliti\u010dke kockice\u201c bez oklevanja, kako bi se \u2013 opstanka radi \u010ditavog srpskog elementa na Balkanu \u2013 odmah ujedinila sa ostalim srpskim zemljama u integralnu srpsku dr\u017eavu<\/strong><\/li>\n<li><strong>Tom poduhvatu trebalo bi da pristupi na adekvatan na\u010din, manje-vi\u0161e koriste\u0107i primer Slovenije iz 1990-ih spram ostalih republika SFRJ. Analogno Sloveniji, a do kona\u010dnog nestanka Bosne i Hercegovine u sada\u0161njem obliku, trebalo bi da u dejtonskim okvirima od nje iskoristi \u0161to vi\u0161e. A po nestanku te \u201eoro\u010dene dr\u017eave\u201c da se ne ponese ponu\u0111enom nezavisno\u0161\u0107u jer \u0107e ona biti po visokoj ceni i sa mnogo ustupaka, a sa samo jednim ciljem \u2013 da se onemogu\u0107i ujedinjenje sa Srbijom<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>\u201eKOLEKTIVNI Zapad\u201c, kako ga je nazvao Vladislav Jurjevi\u010d Surkov, uprkos sve ve\u0107oj prenapregnutosti, zauzetosti u mnogim ta\u010dkama sveta i neupitnom relativnom opadanju mo\u0107i (deklinizam), ne odustaje od namere da uredi geopoliti\u010dki prvorazredno va\u017ean Balkan \u2013 to \u201erazvo\u0111e svetova i vekova\u201c (Branko Gavela) i ve\u010dno \u201ebure baruta\u201c.<\/p>\n<p>Naprotiv \u2013 dodatno poja\u010dava delovanje radi svo\u0111enja srpskog \u010dinioca na \u201ebezopasnu meru\u201c do njegovog kona\u010dnog rasrbljavanja. To u ovoj fazi \u010dini sistemom \u201ekuvanja \u017eabe\u201c, tj. korak-po-korak.<\/p>\n<p>Jedan od tih \u201ekoraka\u201c jeste \u201edemonta\u017ea\u201c Republike Srpske kao \u201eremetila\u010dkog faktora\u201c njegovih planova u postjugoslovenskom prostoru. U tu svrhu koristi \u010ditavu paletu aktivnosti: od ataka na imovinu Republike Srpske (\u0161ume, vode, nekada\u0161nje vojne baze\u2026) do stvaranja i upravljanja \u201eslu\u010dajem Srebrenica\u201c.<\/p>\n<p>Stoga ne skriva cilj da relativizuje rezultate secesiono-versko-gra\u0111anskog oru\u017eanog konflikta u bosansko-hercegova\u010dkoj federalnoj jedinici biv\u0161e SFRJ i stalnim derogiranjem poni\u0161ti samu su\u0161tinu Dejtonsko-pariskog sporazuma.<\/p>\n<p>Na taj na\u010din nastoji da dovede u pitanje tekovine srpskog odbrambeno-otad\u017ebinskog rata i obesmisli dr\u017eavotvorni proces Republike Srpske, pretvaraju\u0107i ga u minornu epizodu koja bi jednoga dana u istoriografiji, eto, trebalo da se pominje kao neka tamo \u201eugu\u0161ena Radovanova buna\u201c.<\/p>\n<p>Geopoliti\u010dke prilike u svetu postaju sve delikatnije, ali za Republiku Srpsku i srpskog \u010dinioca u celini srednjoro\u010dno i dugoro\u010dno mogu da budu povoljnije za re\u0161avanje klju\u010dnih nacionalnih izazova. Sve to se u smislu recentnih globalnih odnosa utoliko vi\u0161e komplikuje kako raste nivo polarizacije izme\u0111u veoma jasno iskristalisanog proameri\u010dkog i antiameri\u010dkog \u201etabora\u201c \u010dije su\u010deljavanje se odvija na svim poljima, pa i u B-H areni.<\/p>\n<h4>Da Republika Srpska ne bude \u201emoneta za potkusurivanje\u201c<\/h4>\n<p>U tom kontekstu, \u201ekolektivni Zapad\u201c, koji sebe i dalje la\u017eno, precenjuju\u0107e i samoobmanjuju\u0107e naziva \u201eme\u0111unarodnom zajednicom\u201c, nastavi\u0107e da Republiku Srpsku kenanisti\u010dki \u201eobuzdava\u201c i \u201evezuje uz mrca\u201c (Matija Be\u0107kovi\u0107), ali na sve manje raspolo\u017eivih na\u010dina i institucionalno sve neefikasnije.<\/p>\n<p>Ipak, suo\u010den sa nizom poraza na globalnom planu i problemima koji su sinhronizovano usledili na unutra\u0161njem planu, o\u010dajni\u010dki, pani\u010dno i nervozno traga za nekom, bilo kakvom pobedom kao potvrdom onoga \u0161to je preko potrebno za o\u010duvanje kakvog-takvog liderstva, a to je kredibilitet.<\/p>\n<p>Budu\u0107i da je jo\u0161 krajem 20. i po\u010detkom 21. veka ostvario potrebne geopoliti\u010dke i geostrategijske akvizicije, kao i poluge za realizaciju dominacije u Bosni i Hercegovini, nema sumnje da tu \u201enemogu\u0107u dr\u017eavu\u201c apostrofira kao poligon za dokazivanje.<\/p>\n<p>Tako\u0111e, njeno unitarizovanje, odnosno razvla\u0161\u0107ivanje Republike Srpske, vidi kao krucijalni deo tog famoznog \u201enezavr\u0161enog posla na Balkanu\u201c, kako obi\u010dno tvrdi.<\/p>\n<p>Stoga udar na politi\u010dku nomenklaturu Republike Srpske \u2013 najpre na predsednika koji je personifikuje \u2013 nije stvar njegove li\u010dne nepodobnosti i odbijanja da \u201eradi ono \u0161to tra\u017ee (SAD) uvek i u svakom trenutku\u201c, analogno zahtevu Vorena Kristofera upu\u0107enog Slobodanu Milo\u0161evi\u0107u, ve\u0107 je stvar revizije nekada\u0161njeg geopoliti\u010dkog re\u0161enja, koje je, sa stanovi\u0161ta Zapada, o\u010digledno prihva\u0107eno kao trenutno, oro\u010deno \u201enu\u017eno zlo\u201c.<\/p>\n<p>S druge strane, takav pristup dokaz je su\u0161tinske nemo\u0107i Zapada, mada daleko od toga da je zanemarljiv i bezopasan.<\/p>\n<p>To dokazuje jo\u0161 jednu krucijalnu stvar: da je Republika Srpska na ispravnom putu kada lagano, oprezno, (pre)usmerava svoj \u201edr\u017eavni brod\u201c suprotno od nenaklonjenog Zapada \u2013 ka BRIKS-u \u2013 i suprotno od unitaristi\u010dkog Sarajeva \u2013 ka \u201erazdru\u017eivanju\u201c.<\/p>\n<h4>\u201eRazdru\u017eivanje\u201c: izvesti ga planirano, a predstaviti ga iznudicom<\/h4>\n<p><strong>\u201eRazdru\u017eivanje\u201c<\/strong> je adekvatan termin, metod i model koji Republika Srpska treba da primeni. Dakle, ne spram Bosne i Hercegovine u vidu otcepljenja, ve\u0107 da spram Federacije BiH u vidu razlaza. O tome je ve\u0107 bilo re\u010di, kako se \u010dini poslednji put na institucionalan na\u010din pre godinu dana, aprila 2023. godine, ali je od tada nekako utihnulo.<\/p>\n<p>Neprijatelji Republike Srpske trude se da nametnu narativ separatizma i navodnog antidejtonskog delovanja njenog predsednika kako bi to anatemisali i lak\u0161e se obra\u010dunali i sa njom i sa njim, ali na to se ne bi smelo nasedati.<\/p>\n<p>U tom smislu, treba vi\u0161e koristiti \u010dinjenicu da je Bosna i Hercegovina dr\u017eava-protektorat, i sada, a jo\u0161 od formiranja, bez ikakvog odre\u0111enja, prefiksa ili atributa, te da su dve politi\u010dko-teritorijalne sastavnice koje je tvore bile formirane davno pre njenog progla\u0161enja 1995. godine \u2013 Republika Srpska 1992, a Federacija BiH 1994.<\/p>\n<p>\u0160tavi\u0161e, treba se uporno pozivati na slede\u0107u logiku: ako je jedan entitet konstituisan kao federacija, a jeste, onda onaj drugi \u2013 budu\u0107i da nije u sastavu te federacije \u2013 mo\u017ee biti sa njim samo u labavijim vezama i odnosima od federalnih, odnosno u konfederalnom statusu.<\/p>\n<p>To, dalje, zna\u010di da se prestankom volje jednog, drugog ili oba konfederalna entiteta da ostanu u zajedni\u010dkoj dr\u017eavi oni mogu na miran na\u010din razdvojiti, tj. razdru\u017eiti. Tome je smetnja stanje protektorata Zapada i njegovih geopoliti\u010dkih interesa da i dalje zadr\u017ei \u201e\u0161apu\u201c na postjugoslovenskom delu Balkana i onemogu\u0107avanjem srpskog ujedinjenja u integralnu dr\u017eavu ne dozvoli da oja\u010da \u201ekonjovodac ruskih kozaka do toplih mora\u201c.<\/p>\n<p>Zato su SAD, kao neprikosnoveni lider \u201ekolektivnog Zapada\u201c, ustupile Bosnu i Hercegovinu kao jednu vrstu postmoderne mandatne teritorije germanskom \u010diniocu, svom evropskom vazalu. O tome ubedljivo svedo\u010de trajanje i personalna re\u0161enja \u201evisokih predstavnika\u201c, kao i onih koji se tako mimo procedure i pravila predstavljaju, te \u010delnih li\u010dnosti vojno-bezbednosnih misija. A oni su mahom postavljani iz Nema\u010dke i Austrije.<\/p>\n<p>Na taj na\u010din se germanskom \u010diniocu licemerno le\u010de kompleksi \u201eekonomskog d\u017eina, a (geo)politi\u010dkog patuljka\u201c i pothranjuje sujeta da je subjekt, a ne objekt u evropskim i globalnim poslovima. U stvari, odr\u017eava mu se iluzija da je autenti\u010dan geopoliti\u010dki \u201eigra\u010d\u201c, a nije ni\u0161ta vi\u0161e od \u201epodizvo\u0111a\u010da\u201c jednog dela balkanskih radova u ime SAD. Jer, kada \u201eza\u0161kripi\u201c i treba stvar \u201eprelomiti\u201c \u2013 izvesno je da \u0107e se uklju\u010diti Amerikanci.<\/p>\n<p>* * *<\/p>\n<p>Razdru\u017eivanje sa Federacijom BiH Republika Srpska bi trebalo da osmisli mudro i detaljno, a sprovede kada se \u201eslo\u017ee geopoliti\u010dke kockice\u201c bez oklevanja, kako bi se \u2013 opstanka radi \u010ditavog srpskog elementa na Balkanu \u2013 odmah ujedinila sa ostalim srpskim zemljama u integralnu srpsku dr\u017eavu.<\/p>\n<p>Tom poduhvatu trebalo bi da pristupi na adekvatan na\u010din, manje-vi\u0161e koriste\u0107i primer Slovenije iz 1990-ih spram ostalih republika SFRJ. Analogno Sloveniji, a do kona\u010dnog nestanka Bosne i Hercegovine u sada\u0161njem obliku, trebalo bi da u dejtonskim okvirima od nje iskoristi \u0161to vi\u0161e. A po nestanku te \u201eoro\u010dene dr\u017eave\u201c da se ne ponese ponu\u0111enom nezavisno\u0161\u0107u jer \u0107e ona biti po visokoj ceni i sa mnogo ustupaka, a sa samo jednim ciljem \u2013 da se onemogu\u0107i ujedinjenje sa Srbijom.<\/p>\n<p>(Tribina je odr\u017eana 17. aprila 2024. u Beogradu \u2013 u Pres-centru UNS \u2013 u organizaciji portala \u201eSve o Srpskoj\u201c i \u201eFakti\u201c, uz podr\u0161ku Predstavni\u0161tva Republike Srpske u Srbiji)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tribina \u201eProces protiv predsjednika Srpske kao kraj BiH\u201c &#8211; izlaganje Milomira Stepi\u0107a &#8211; Zapad sistemom \u201ekuvanja \u017eabe\u201c nastoji da dovede u pitanje tekovine srpskog odbrambeno-otad\u017ebinskog rata i obesmisli dr\u017eavotvorni proces Republike Srpske, pretvaraju\u0107i ga u minornu epizodu koja bi jednoga dana u istoriografiji, eto, trebalo da se pominje kao neka tamo \u201eugu\u0161ena Radovanova buna\u201c Geopoliti\u010dke&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":12438,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[44],"tags":[94],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12440"}],"collection":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12440"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12440\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12527,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12440\/revisions\/12527"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12438"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12440"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12440"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12440"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}