{"id":12609,"date":"2024-05-02T14:02:19","date_gmt":"2024-05-02T12:02:19","guid":{"rendered":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/?p=12609"},"modified":"2024-05-10T09:04:27","modified_gmt":"2024-05-10T07:04:27","slug":"cvijanovic-smit-i-njegovi-saucesnici-krse-dejton-i-direktno-podrivaju-bih-to-mora-biti-okoncano","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/u-fokusu-sr-latn\/cvijanovic-smit-i-njegovi-saucesnici-krse-dejton-i-direktno-podrivaju-bih-to-mora-biti-okoncano\/","title":{"rendered":"Cvijanovi\u0107: \u0160mit i njegovi sau\u010desnici kr\u0161e Dejton i direktno podrivaju BiH \u2013 to mora biti okon\u010dano"},"content":{"rendered":"
\n
SRPSKI \u010cLAN PREDSJEDNI\u0160TVA U OBRA\u0106ANJU SB UN: REPUBLIKA SRPSKA PO\u0160TUJE USTAV BiH I \u010cUVA MIR –<\/div>\n<\/header>\n
<\/div>\n
\n
    \n
  • Pojedine strane diplomate u BiH i Kristijan \u0160mit, koji pozira kao nekakav hibrid \u201ekolonijalnog namjesnika\u201c i tipi\u010dnog despota, kontinuirano se i sa sve destruktivnijom tendencijom, mije\u0161aju u u unutra\u0161nje demokratske procese i procese odlu\u010divanja unutar BiH.<\/strong><\/li>\n
  • Drugi strani akteri, kao \u0161to je Savjet za implementaciju mira, koji nije dio me\u0111unarodnog prava jer nije predvi\u0111en Dejtonskim sporazumom, i pojedina\u010dne diplomate akreditovane u BiH, na sli\u010dan na\u010din su zadirali u unutra\u0161nja pitanja i tako OHR-u pomagali u njihovim nezakonitim postupcima, a sada i \u0160mitu.<\/strong><\/li>\n
  • \u010cak je i rezolucija o danu sje\u0107anja na Srebrenicu koja se predla\u017ee Generalnoj skup\u0161tini UN-a eklatantan primjer kako strano mije\u0161anje i nepo\u0161tovanje ustava BiH podrivaju mir i stabilnost. Nacrt rezolucije, \u010diji su autori pojedine zemlje i ambasador BiH pri UN Zlatko Lagumd\u017eija, odra\u017eava potpuno nepo\u0161tovanje Ustava BiH i Predsjedni\u0161tva BiH, koje je isklju\u010divo nadle\u017eno za formulisanje spoljne politike BiH<\/strong><\/li>\n
  • O tom nacrtu rezolucije Predsjedni\u0161tvo nije ni razgovaralo niti je usvojilo; \u0161tavi\u0161e, nema ni konsenzusa me\u0111u na\u0161im narodima niti na bilo kom nivou vlasti o tekstu rezolucije, koji je namjerno uskra\u0107en i skriven od javnosti. Ve\u0107ina va\u0161ih dr\u017eava zna da se ova aktivnost vodi u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom, ali ste jednostavno odlu\u010dili da tu \u010dinjenicu ignori\u0161ete<\/strong><\/li>\n
  • Bo\u0161nja\u010dki zvani\u010dnici, poput ministra odbrane BiH Zukana Heleza i ministra bezbjednosti FBiH Rame Isaka, otvoreno prijete nasiljem i ratom. Me\u0111u mnogobrojnim zapaljivim izjavama ministra Heleza, dvije su najopasnije: da stvara \u201erezervne\u201c vojne snage u BiH, i poziv da se u \u0161kole u BiH uvede \u201evojna obuka\u201c. Ministar Isak je, s druge strane, izjavio da \u0107e \u201epovesti 10 korpusa\u201c kada se Republika Srpska bude ukidala<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<\/div>\n
    \n

    REPUBLIKA Srpska ne kr\u0161i Dejtonski sporazum niti me\u0111unarodno pravo. Naprotiv, zala\u017ee se za striktno pridr\u017eavanje Ustava BiH, kao dijela ugovora, koji ve\u0107inu nadle\u017enosti ostavlja u rukama dva entiteta i svakom od tri konstitutivna naroda obezbje\u0111uje mehanizme za\u0161tite njihovih prava, rekla je srpski \u010dlan Predsjedni\u0161tva BiH, \u017deljka Cvijanovi\u0107, u obra\u0107anju Savjetu bezbjednosti UN.<\/p>\n

    U nastavku je dodatno ukazivala i nagla\u0161avala:<\/p>\n

    Po\u0161tovanje me\u0111unarodnog prava zna\u010di da visoki predstavnici moraju biti imenovani u skladu sa procedurama utvr\u0111enim Aneksom 10. Dejtonskog sporazuma i djelovati u okviru propisanog mandata.<\/p>\n

    Srpska se zala\u017ee za po\u0161tovanje na\u0161eg ustava i procedura koje on propisuje. Protivi se zloupotrebi i zaobila\u017eenju na\u0161ih institucija i odredbi Ustava kao \u0161to je, na primjer, to slu\u010daj sa aktuelnom rezolucijom o danu sje\u0107anja na Srebrenicu. Na pripremi ove rezolucije za glasanje na Generalnoj skup\u0161tini UN radi se bez ikakvih prethodnih konsultacija i odobrenja od strane relevantnih i nadle\u017enih institucija BiH.<\/p>\n

    Predsjedni\u0161tvo Bosne i Hercegovine, djeluje kao kolektivni tripartitni \u0161ef dr\u017eave i u to tijelo sam izabrana iz Republike Srpske, jednog od dva entiteta koja \u010dine Bosnu i Hercegovinu. Druga dva \u010dlana Predsjedni\u0161tva Bosne i Hercegovine biraju se iz drugog entiteta, Federacije BiH. To jasno pokazuje da Bosna i Hercegovina nije jedna izborna jedinica kada je u pitanju izbor zajedni\u010dkih institucija na nivou BiH. To tako\u0111e govori da je Ustav BiH, odnosno Aneks 4. Dejtonskog sporazuma, pa\u017eljivo koncipiran tako da uspostavi sistem sa dva entiteta sa visokim stepenom autonomije i tri konstitutivna naroda, kao i sa va\u017enim mehanizmima podjele vlasti.<\/p>\n

    Ovi mehanizmi garantuju svim konstitutivnim narodima za\u0161titu od majorizacije i ravnopravno u\u010de\u0161\u0107e u upravljanju zemljom.<\/p>\n

    I upravo je taj princip jednakosti glavni \u010duvar mira i stabilnosti u na\u0161oj zemlji, a ne represija, tutorstvo ili me\u0111unarodne intervencije, kako \u010desto pogre\u0161no i nerazumno tvrde oni koji \u017eele da opravdaju takav me\u0111unarodni intervencionizam i svoje kolonijalno pona\u0161anje.<\/p>\n

    Ovdje bih \u017eeljela da istaknem nekoliko kriti\u010dnih pitanja koja optere\u0107uju Bosnu i Hercegovinu i ko\u010de njen napredak. Ali, dozvolite mi da prvo ka\u017eem nekoliko rije\u010di o Republici Srpskoj i stavovima njenih institucija, koje mnogi \u010desto pogre\u0161no prikazuju na prili\u010dno tendenciozan na\u010din, unutar i izvan BiH.<\/p>\n

    Republika Srpska ne kr\u0161i vladavinu prava. Naprotiv, zala\u017ee se za po\u0161tovanje na\u0161eg ustava i procedura koje on propisuje. Protivi se zloupotrebi i zaobila\u017eenju na\u0161ih institucija i odredbi Ustava kao \u0161to je, na primjer, to slu\u010daj sa aktuelnom rezolucijom o danu sje\u0107anja na Srebrenicu. Na pripremi ove rezolucije za glasanje na Generalnoj skup\u0161tini UN radi se bez ikakvih prethodnih konsultacija i odobrenja od strane relevantnih i nadle\u017enih institucija BiH.<\/p>\n

    Republika Srpska ne podriva demokratiju. Naprotiv, Republika Srpska je postojana u stavu da samo na\u0161e demokratski izabrane institucije imaju pravo da donose zakone i da zakone ne mogu i ne smiju nametati neizabrani strani dr\u017eavljani.<\/p>\n

    Republika Srpska je opredijeljena za mir i stabilnost i \u017eeli da vidi BiH kao istinski demokratsku i suverenu dr\u017eavu sposobnu da promovi\u0161e unutra\u0161nji dijalog u tra\u017eenju uravnote\u017eenih, u Ustavu utemeljenih rje\u0161enja koja bi odgovarala svima u BiH. Na\u017ealost, izazovi sa kojima se suo\u010davamo posljednjih godina prijete da ugroze ne samo Ustav BiH nego i bezbjednost i stabilnost zemlje, pa \u010dak i cijelog regiona Zapadnog Balkana.<\/p>\n

    Ovim prijetnjama direktno doprinose oni koji Bosnu i Hercegovinu uporno dr\u017ee u statusu kvazi-protektorata, gdje se zaobilaze vladavina prava i demokratsko upravljanje, a autokratske \/ kolonijalisti\u010dke strane intervencije spre\u010davaju pomirenje me\u0111u na\u0161im narodima \u2013 navela je ona.<\/p>\n

    Trenutno postoji nekoliko velikih izazova po mir i stabilnost u BiH, a ve\u0107inu koriste, u raznim manipulacijama, i iniciraju strani i doma\u0107i politi\u010dki akteri koji nastoje da \u201eponovo napi\u0161u\u201c Dejtonski sporazum, Ustav BiH, zakone BiH i me\u0111unarodno pravo.<\/p>\n

    Ove prijetnje po mir i stabilnost mogu se podijeliti u sljede\u0107e kategorije:<\/p>\n

    1. uplitanje u unutra\u0161nje politi\u010dke i demokratske procese,<\/p>\n

    2. pribjegavanje prijetnjama silom \/ nasiljem<\/p>\n

    3. nepo\u0161tovanje vladavine prava i kr\u0161enje me\u0111unarodnog prava<\/p>\n

    4. mije\u0161anje u izbore i obespravljivanje bira\u010da.<\/p>\n

    U sredi\u0161tu svakog spora unutar BiH nalazi se fundamentalno sporno pitanje koje se ti\u010de prirode zajedni\u010dke dr\u017eave. Prema Dejtonu, kao i istorijski, BiH mogla bi da funkcioni\u0161e samo kroz dono\u0161enje odluka konsenzusom, gdje bi svaki narod bio za\u0161ti\u0107en od preglasavanja od strane predstavnika druga dva naroda. Na\u017ealost, dok se srpski i hrvatski narod i njihovi izabrani predstavnici dosljedno bore za po\u0161tovanje Dejtonskog sporazuma, onako kako je napisan i potpisan, Bo\u0161njaci i njihovi izabrani predstavnici zala\u017eu se za unitarnu i centralizovanu dr\u017eavu \u2013 istakla je ona.<\/p>\n

    Bo\u0161nja\u010dki politi\u010dki cilj centralizacije BiH \u010desto podr\u017eavaju i propagiraju strani akteri u BiH.<\/p>\n

    Nezakonitim odlukama i prisilom, kojima su uzastopni visoki predstavnici godinama pribjegavali, zna\u010dajno je izmijenjena ustavna struktura BiH uspostavljena Dejtonskim sporazumom. U stvari, visoki predstavnici su se svojim postupcima uplitali u unutra\u0161nje demokratske procese i dogovor izabranih i legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda i entiteta BiH.<\/p>\n

    Visoki predstavnici su uglavnom na strani bo\u0161nja\u010dkih te\u017enji za centralizovanom dr\u017eavom, kr\u0161ili su\u0161tinske odredbe Dejtonskog sporazuma koje predvi\u0111aju za\u0161titu i ravnopravnost konstitutivnih naroda, \u010dime su ugro\u017eavali mir i bezbjednost u BiH.<\/p>\n

    Svaka suverena dr\u017eava i svi demokratski izabrani zvani\u010dnici u\u017eivaju za\u0161titu od stranog zadiranja u unutra\u0161nje stvari, prema Povelji Ujedinjenih nacija i brojnim me\u0111unarodnim ugovorima i propisima.<\/p>\n

    Na\u017ealost, pojedine strane diplomate u BiH i Kristijan \u0160mit, koji pozira kao nekakav hibrid \u201ekolonijalnog namjesnika\u201c i tipi\u010dnog despota, kontinuirano se i sa sve destruktivnijom tendencijom, mije\u0161aju u u unutra\u0161nje demokratske procese i procese odlu\u010divanja unutar BiH.<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    SRPSKI \u010cLAN PREDSJEDNI\u0160TVA U OBRA\u0106ANJU SB UN: REPUBLIKA SRPSKA PO\u0160TUJE USTAV BiH I \u010cUVA MIR – Pojedine strane diplomate u BiH i Kristijan \u0160mit, koji pozira kao nekakav hibrid \u201ekolonijalnog namjesnika\u201c i tipi\u010dnog despota, kontinuirano se i sa sve destruktivnijom tendencijom, mije\u0161aju u u unutra\u0161nje demokratske procese i procese odlu\u010divanja unutar BiH. Drugi strani akteri,…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":12551,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[44],"tags":[94],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12609"}],"collection":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12609"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12609\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12612,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12609\/revisions\/12612"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12551"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12609"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12609"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12609"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}