{"id":15451,"date":"2024-10-26T23:15:43","date_gmt":"2024-10-26T21:15:43","guid":{"rendered":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/?p=15451"},"modified":"2024-10-28T10:42:38","modified_gmt":"2024-10-28T09:42:38","slug":"narodna-i-univerzitetska-biblioteka-r-srpske-repubulicki-zavod-za-statistiku-i-udruzenja-cirilica-predstavili-svoja-izdanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/prethodni-dogadjaji-sr-latn\/narodna-i-univerzitetska-biblioteka-r-srpske-repubulicki-zavod-za-statistiku-i-udruzenja-cirilica-predstavili-svoja-izdanja\/","title":{"rendered":"Narodna i univerzitetska biblioteka R. Srpske, Repubuli\u010dki zavod za statistiku i Udru\u017eenja \u201e\u0106irilica\u201c  predstavili svoja izdanja"},"content":{"rendered":"<p>Petog dana reprezentativnog nastupa Republike Srpske na 67. Me\u0111unarodnom beogradskom sajmu knjiga, u petak, 25. oktobra, svoja izdanja predstavili su Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, Mati\u010dna biblioteka Isto\u010dno Sarajevo, Republi\u010dki zavod za statistiku, Uru\u017eenja \u201e\u0106irilica\u201c Beograd i jo\u0161 pet izava\u010da, a sve promocije su odr\u017eane na \u0161tandu Predstavni\u0161tva Republike Srpske u Srbiji.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"aligncenter wp-image-15385 size-full\" title=\"JP \u201eZavod za ud\u017ebenike i nastavna sredstva\u201c a. d. Isto\u010dno Novo Sarajevo predstavlja knjigu \u201eSpajalica, \u0161est sjemena i pero\u201c Jelene \u041aalajd\u017eije, najbolju knjigu za djecu sa konkursa \u201eSovica 2024\u201c, govore prof. dr Zorana Opa\u010di\u0107, Tode Nikoleti\u0107 i autor\" src=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj2.jpg\" alt=\"JP \u201eZavod za ud\u017ebenike i nastavna sredstva\u201c a. d. Isto\u010dno Novo Sarajevo predstavlja knjigu \u201eSpajalica, \u0161est sjemena i pero\u201c Jelene \u041aalajd\u017eije, najbolju knjigu za djecu sa konkursa \u201eSovica 2024\u201c, govore prof. dr Zorana Opa\u010di\u0107, Tode Nikoleti\u0107 i autor\" width=\"1024\" height=\"768\" srcset=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj2.jpg 1024w, https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj2-300x225.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/p>\n<p>U 12 sati JP \u201eZavod za ud\u017ebenike i nastavna sredstva\u201c a. d. Isto\u010dno Novo Sarajevo predstavio knjigu \u201eSpajalica, \u0161est sjemena i pero\u201c Jelene \u041aalajd\u017eije, najbolju knjigu za djecu sa konkursa \u201eSovica 2024\u201c. O knjizi su govorili prof. dr Zorana Opa\u010di\u0107, Tode Nikoleti\u0107 i autor.<\/p>\n<p>\u201eRoman &#8216;Spajalica \u0161est semena i pero&#8217; pisan je savremenim jezikom i veoma lako zaokuplja pa\u017enju \u010ditaoca, te podsti\u010de na razmi\u0161ljanje. Po strukturi podse\u0107a na bajkovite romane Tolkina i glavni likovi se prepli\u0107u, podsti\u010du, podr\u017eavaju, saose\u0107aju u pri\u010di, koja ima za cilj prikazati beskrajnu dobrotu koju sva bi\u0107a ovog sveta treba da dele. Roman je prepun simbolike, lepih pore\u0111enja, neobi\u010dnih imena, toponima, i pojmova koji oboga\u0107uju jezik. Veoma je va\u017eno naglasiti da je ovo knjiga za pametnu i na\u010ditanu decu, ali naravno i za onu radoznalu decu \u010dija je ma\u0161ta beskrajna. Akteri romana se kroz uzbudljivo putovanje transformi\u0161u kroz snove u bi\u0107a koja poprimaju karaktere glavnih junakinja\u201c, rekao je Tode Nikoleti\u0107.<\/p>\n<p>\u201eInteresantno je pripovedanje autorke romana koja u jezik unosi mno\u0161tvo jezi\u010dke akrobatike koja se razlikuje od standardnog pripovedanja. Iz tog razloga roman nije samo za jedno \u010ditanje. On je u su\u0161tini filozovski priru\u010dnik koji nas upu\u0107uje na razmi\u0161ljanje, a razmi\u0161ljanje je, zapravo me\u0111uvreme, ili putovanje kroz sebe. \u041aroz svoja isku\u0161enja, svoje ambicije, strepnje, porive, \u017eelje&#8230;\u201c, istakao je Nikoleti\u0107.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"aligncenter wp-image-15388 size-full\" title=\"Republi\u010dki zavod za statistiku predstavio je svoja izdanja \u201eStatisti\u010dki godi\u0161njak Republika Srpska 2023\u201c, \u201eOvo je Republika Srpska\u201c, govori: Darko Milunovi\u0107, \u201e\u017dene i mu\u0161karci u Republici Srpskoj\u201c, govori: Velimir Savi\u0107 i \u201eOp\u0161tine i gradovi Republike Srpske\u201c, govori: Vladan Sibinovi\u0107\" src=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj3.jpg\" alt=\"Republi\u010dki zavod za statistiku predstavio je svoja izdanja \u201eStatisti\u010dki godi\u0161njak Republika Srpska 2023\u201c, \u201eOvo je Republika Srpska\u201c, govori: Darko Milunovi\u0107, \u201e\u017dene i mu\u0161karci u Republici Srpskoj\u201c, govori: Velimir Savi\u0107 i \u201eOp\u0161tine i gradovi Republike Srpske\u201c, govori: Vladan Sibinovi\u0107\" width=\"1024\" height=\"728\" srcset=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj3.jpg 1024w, https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj3-300x213.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/p>\n<p>U 13 sati Republi\u010dki zavod za statistiku predstavio je svoja izdanja \u201eStatisti\u010dki godi\u0161njak Republika Srpska 2023\u201c, \u201eOvo je Republika Srpska\u201c, \u201e\u017dene i mu\u0161karci u Republici Srpskoj\u201c i \u201eOp\u0161tine i gradovi Republike Srpske\u201c, o kojima su govorili Darko Milunovi\u0107, Vladan Sibinovi\u0107 i Velimir Savi\u0107.<\/p>\n<p>\u201eSa zadovolstvom predstavljamo petnaesto izdanje &#8216;Statisti\u010dkog godi\u0161njaka&#8217;, sveobuhvatnog sistematskog kompendijuma najva\u017enijih podataka i informacija o Republici Srpskoj. Publikacija je oboga\u0107ivana i unapre\u0111ivana tokom godina i danas predstavlja jedinstveno izdanje koje prikazuje pouzdane zvani\u010dne statisti\u010dke pokazatelje va\u017ene za razumijevanje i pra\u0107enje stanja i promjena u dru\u0161tvu i privredi\u201c, rekao je Darko Milunovi\u0107.<\/p>\n<p>\u201eZbog toga je ova kapitalna publikacija od izuzetnog zna\u010daja za \u0161iroki krug korisnika koji na taj na\u010din mogu da izvode razli\u010dite vrste analiza, da donose razli\u010dite odluke, razvojne politike, kao i strate\u0161ke planove\u201c, istakao je Milunovi\u0107.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"aligncenter wp-image-15391 size-full\" title=\"Na \u0161tandu Republike Srpske za vreme predstavljanja izdanja Republi\u010dkog zavoda za statistiku\" src=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj4.jpg\" alt=\"Na \u0161tandu Republike Srpske za vreme predstavljanja izdanja Republi\u010dkog zavoda za statistiku\" width=\"1024\" height=\"768\" srcset=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj4.jpg 1024w, https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj4-300x225.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/p>\n<p>\u201eOvo je deseto, jubilarno izdanje na\u0161e publikacije posve\u0107eno Republici Srpskoj, koje publikujemo u ovom formatu, prema ustanovljenom konceptu i sa prepoznatljivim vizuelnim identitetom. Radili smo tu publikaciju i ranije i ve\u0107 imamo finu malu biblioteku. Gotovo sve zemlje u okviru svojih statisti\u010dkih instituta izdaju ovakve kratke publikacije i svaka to radi na svoj na\u010din, \u010desto pou\u010dan i zabavan. Zanimljivo je da je ideja o tome potekla od na\u0161ih kolega iz Republike Srbije i ra\u0161irila se po \u010ditavom svijetu. Mi smo odlu\u010dili da spojimo statistiku, knji\u017eevnost i rodoljublje kako bi \u0161to bolje predstavili na\u0161u Srpsku\u201c, istakao je Velimir Savi\u0107.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"aligncenter wp-image-15394 size-full\" title=\"Udru\u017eenje Hercegovaca u Banjaluci predstavlja knjigu \u201eLjubavi, volim tvoj jezik\u201c Velimira Savi\u0107a, a o knjizi je govori autor\" src=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj4_1.jpg\" alt=\"Udru\u017eenje Hercegovaca u Banjaluci predstavlja knjigu \u201eLjubavi, volim tvoj jezik\u201c Velimira Savi\u0107a, a o knjizi je govori autor\" width=\"1024\" height=\"768\" srcset=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj4_1.jpg 1024w, https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj4_1-300x225.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/p>\n<p>U 13.30 Udru\u017eenje Hercegovaca u Banjaluci predstavlja knjigu \u201eLjubavi, volim tvoj jezik\u201c Velimira Savi\u0107a, a o knjizi je govorio autor.<\/p>\n<p>\u201eOva knjiga je potpuno novo djelo koje se mo\u017ee \u010ditati, gledati i slu\u0161ati. Dakle, multifunkcionalnost djela se ogleda u tome da prevazilazi granice klasi\u010dne poezije na kakvu smo navikli. Prevedena je na 22 jezika kako bi se mogla \u010ditati bilo gdje u svijetu. Rezultat je saradnje vi\u0161e od sto umjetnika koji su u\u010destvovali u njenoj realizaciji&#8220;, rekao je Velimir Savi\u0107.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"aligncenter wp-image-15397 size-full\" title=\"Gradski odbor SP\u041aD \u201eProsvjeta\u201c Bijeljina predstavio je dva izdanja: \u010dasopis \u201eSrpska vila\u201c 58. i 59. broj, o kome su govorili prof. dr Jelina \u0110urkovi\u0107, Du\u0161anka Novakovi\u0107 i Aljo\u0161a Ljubojevi\u0107\" src=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj5.jpg\" alt=\"Gradski odbor SP\u041aD \u201eProsvjeta\u201c Bijeljina predstavio je dva izdanja: \u010dasopis \u201eSrpska vila\u201c 58. i 59. broj, o kome su govorili prof. dr Jelina \u0110urkovi\u0107, Du\u0161anka Novakovi\u0107 i Aljo\u0161a Ljubojevi\u0107\" width=\"1024\" height=\"668\" srcset=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj5.jpg 1024w, https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj5-300x196.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/p>\n<p>U 14 sati Gradski odbor SP\u041aD \u201eProsvjeta\u201c Bijeljina predstavio je dva izdanja: \u010dasopis \u201eSrpska vila\u201c 58. i 59. broj, o kome su govorili prof. dr Jelina \u0110urkovi\u0107, Du\u0161anka Novakovi\u0107 i Aljo\u0161a Ljubojevi\u0107, te knjigu za djecu \u201eZima u \u010detiri Dunjina doba\u201c autora Jelene \u041aalajd\u017eije, o kojoj su govorili autor i recenzenti prof. dr Jelina \u0110urkovi\u0107 i Du\u0161anka Novakovi\u0107.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"aligncenter wp-image-15400 size-full\" title=\"Gradski odbor SP\u041aD \u201eProsvjeta\u201c Bijeljina predstavio je knjigu za djecu \u201eZima u \u010detiri Dunjina doba\u201c autora Jelene \u041aalajd\u017eije, o kojoj su govorili autor i recenzenti prof. dr Jelina \u0110urkovi\u0107 i Du\u0161anka Novakovi\u0107\" src=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj6.jpg\" alt=\"Gradski odbor SP\u041aD \u201eProsvjeta\u201c Bijeljina predstavio je knjigu za djecu \u201eZima u \u010detiri Dunjina doba\u201c autora Jelene \u041aalajd\u017eije, o kojoj su govorili autor i recenzenti prof. dr Jelina \u0110urkovi\u0107 i Du\u0161anka Novakovi\u0107\" width=\"1024\" height=\"687\" srcset=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj6.jpg 1024w, https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj6-300x201.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/p>\n<p>\u201e\u017delim da ka\u017eem da &#8216;Prosvjeta&#8217; u Bijeljini dosta aktivno radi i da smo ove i pro\u0161le godine podmladili njen odbor i uredni\u0161tvo i pokazalo se da je njen rad zaista dobio jedan fini intenzitet i da bismo mi stariji mogli polako da se povla\u010dimo\u201c, rekla je Du\u0161anka Novakovi\u0107.<\/p>\n<p>\u201eBa\u0161tine\u0107i najbolja dostignu\u0107a u svijetu bajkovne literature za djecu, Jelena \u041aalajd\u017eija je konstruisala vi\u0161eslojnu i vi\u0161ezna\u010dnu pri\u010du naslonjenu na narodnu bajku \u2013 autorsku bajku, koja hri\u0161\u0107anski poziva mlade \u010ditaoce na humanizam,&#8220; rekla je prof. dr Jelina \u0110urkovi\u0107.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"aligncenter wp-image-15406 size-full\" title=\"Izdava\u010dka ku\u0107a \u201eBesjeda\u201c Banja Luka predstavlja knjigu \u201e\u0160eme zmijanjskog veza\u201c autora Aleksandre Ivankovi\u0107, govore prof. dr Irena Mesar Tanjga i autor\" src=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8.jpg\" alt=\"Izdava\u010dka ku\u0107a \u201eBesjeda\u201c Banja Luka predstavlja knjigu \u201e\u0160eme zmijanjskog veza\u201c autora Aleksandre Ivankovi\u0107, govore prof. dr Irena Mesar Tanjga i autor\" width=\"1023\" height=\"654\" srcset=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8.jpg 1023w, https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8-300x192.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 1023px) 100vw, 1023px\" \/><\/p>\n<p>U 15 sati Izdava\u010dka ku\u0107a \u201eBesjeda\u201c Banja Luka predstavila je knjigu \u201e\u0160eme zmijanjskog veza\u201c autora Aleksandre Ivankovi\u0107. O knjizi su govorile prof. dr Irena Mesar Tanjga i autor.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"aligncenter wp-image-15409 size-full\" title=\"Na \u0161tandu Republike Srpske za vreme predstavljanja knjige \u201e\u0160eme zmijanjskog veza\u201c\" src=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8_1.jpg\" alt=\"Na \u0161tandu Republike Srpske za vreme predstavljanja knjige \u201e\u0160eme zmijanjskog veza\u201c\" width=\"1024\" height=\"722\" srcset=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8_1.jpg 1024w, https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8_1-300x212.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/p>\n<p>\u201ePublikacija je prakti\u010dno nastavak izdanja &#8216;\u0160eme zmijanjskog veza&#8217; iz 2018. godine, u kojoj je autor Aleksandra Ivankovi\u0107, u saradnji sa muzejskim savjetnikom etnologom Danijelom \u0110ukanovi\u0107, predstavila 15 autenti\u010dnih ornamentalnih kompozicija. Istra\u017eivanje i dokumentovanje motiva zmijanjskog veza predstavlja zna\u010dajan doprinos etnolo\u0161kom uvidu u ovu tematiku, posebno njegovom o\u010duvanju i promociji. Poseban zna\u010daj publikacije je u dostupnosti \u0161ema svima koji su na bilo koji na\u010din zaiteresovani za zmijanjski vez, bilo da je rije\u010d o nau\u010dnicima stru\u010dnjacima, ili da se radi veziljama i entuzijastima koji smi\u0161ljaju nove na\u010dine apliciranja ove jedinstvene ornamentike,\u201c istakla je prof. dr Irena Mesar Tanjga.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"alignnone wp-image-15412 size-full\" title=\"Mati\u010dna biblioteka Isto\u010dno Sarajevo predstavila je izdanje: \u201eIspod ratnog ki\u0161obrana\u201c Rista Trifkovi\u0107a, govore: Nata\u0161a \u041aula\u0161inac i Marijana Petroni\u0107\" src=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8_2.jpg\" alt=\"Mati\u010dna biblioteka Isto\u010dno Sarajevo predstavila je izdanje: \u201eIspod ratnog ki\u0161obrana\u201c Rista Trifkovi\u0107a, govore: Nata\u0161a \u041aula\u0161inac i Marijana Petroni\u0107\" width=\"1024\" height=\"645\" srcset=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8_2.jpg 1024w, https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8_2-300x189.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/p>\n<p>U 15.30 Mati\u010dna biblioteka Isto\u010dno Sarajevo predstavila je svoja izdanja: \u201eIspod ratnog ki\u0161obrana\u201c Rista Trifkovi\u0107a, govorili su Nata\u0161a \u041aula\u0161inac i Marijana Petroni\u0107,<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"aligncenter wp-image-15415 size-full\" title=\"Mati\u010dna biblioteka Isto\u010dno Sarajevo predstavila \u201e\u017divot u ratu (doktori u ratu)\u201c akademika Mirka \u0160o\u0161i\u0107a, govori: Snje\u017eana Brati\u0107\" src=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8_3.jpg\" alt=\"Mati\u010dna biblioteka Isto\u010dno Sarajevo predstavila \u201e\u017divot u ratu (doktori u ratu)\u201c akademika Mirka \u0160o\u0161i\u0107a, govori: Snje\u017eana Brati\u0107\" width=\"1024\" height=\"647\" srcset=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8_3.jpg 1024w, https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8_3-300x190.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/p>\n<p>\u201e\u017divot u ratu (doktori u ratu)\u201c akademika Mirka \u0160o\u0161i\u0107a, govorila je Snje\u017eana Brati\u0107,<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"aligncenter wp-image-15418 size-full\" title=\"Mati\u010dna biblioteka Isto\u010dno Sarajevo predstavila je \u201eZaboravljena Milica Miron\u201c Marijane Petroni\u0107\" src=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8_4.jpg\" alt=\"Mati\u010dna biblioteka Isto\u010dno Sarajevo predstavila je \u201eZaboravljena Milica Miron\u201c Marijane Petroni\u0107\" width=\"1024\" height=\"768\" srcset=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8_4.jpg 1024w, https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8_4-300x225.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/p>\n<p>\u201eZaboravljena Milica Miron\u201c Marijane Petroni\u0107, govorila je Jelenka Pandurevi\u0107,<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"aligncenter wp-image-15421 size-full\" title=\"Mati\u010dna biblioteka Isto\u010dno Sarajevo predstavila je\u201eSvjetionik smisla\u201c Ognjena \u041aandi\u0107a, govore: Goran Vra\u010dar i autor\" src=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8_5.jpg\" alt=\"Mati\u010dna biblioteka Isto\u010dno Sarajevo predstavila je\u201eSvjetionik smisla\u201c Ognjena \u041aandi\u0107a, govore: Goran Vra\u010dar i autor\" width=\"1024\" height=\"768\" srcset=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8_5.jpg 1024w, https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8_5-300x225.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/p>\n<p>\u201eSvjetionik smisla\u201c Ognjena \u041aandi\u0107a, govorili su Goran Vra\u010dar i autor,<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"aligncenter wp-image-15424 size-full\" title=\"Mati\u010dna biblioteka Isto\u010dno Sarajevo predstavila je \u201eNarodni heroji sa Glasinca\u201c Gruje Bjekovi\u0107a i Nenada Suzi\u0107a: govore Gojko Malovi\u0107 i Savo Sokanovi\u0107\" src=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8_6.jpg\" alt=\"Mati\u010dna biblioteka Isto\u010dno Sarajevo predstavila je \u201eNarodni heroji sa Glasinca\u201c Gruje Bjekovi\u0107a i Nenada Suzi\u0107a: govore Gojko Malovi\u0107 i Savo Sokanovi\u0107\" width=\"1024\" height=\"768\" srcset=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8_6.jpg 1024w, https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8_6-300x225.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/p>\n<p>\u201eNarodni heroji sa Glasinca\u201c Gruje Bjekovi\u0107a i Nenada Suzi\u0107a, govorili su Gojko Malovi\u0107 i Savo Sokanovi\u0107,<br \/>\n<img loading=\"lazy\" class=\"alignnone wp-image-15427 size-full\" title=\"Mati\u010dna biblioteka Isto\u010dno Sarajevo predstavlja \u201eVje\u017ebe disanja\u201c Teodore \u041aova\u010d, govore: Sla\u0111ana Brati\u0107 i Ognjen \u041aandi\u0107\" src=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8_7.jpg\" alt=\"Mati\u010dna biblioteka Isto\u010dno Sarajevo predstavlja \u201eVje\u017ebe disanja\u201c Teodore \u041aova\u010d, govore: Sla\u0111ana Brati\u0107 i Ognjen \u041aandi\u0107\" width=\"1024\" height=\"587\" srcset=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8_7.jpg 1024w, https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8_7-300x172.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/p>\n<p>\u201eVje\u017ebe disanja\u201c Teodore \u041aova\u010d, govorili su Sla\u0111ana Brati\u0107 i Ognjen \u041aandi\u0107, i \u201eV.D\u201c Gorana Vra\u010dara, govorili su Gordana Opa\u010di\u0107 i autor.<\/p>\n<p>\u201eOsnovni ciljevi na\u0161e izdava\u010dke djelatnosti su podsticanje pisanja, o\u010duvanje kulturne ba\u0161tine i oboga\u0107ivanje zavi\u010dajne zbirke, razvoj kulture, nauke i bibliote\u010dke struke. Izdava\u010dka djelatnost biblioteke potvrda je njenog postojanja, trajanja i uticaja na zna\u010dajne kulturno-istorijske doga\u0111aje Sarajevsko romanijske regije, posebno iz oblasti kulture, knji\u017eevnosti i bibliotekarstva Republike Srpske,\u201c rekla je Nata\u0161a \u041aula\u0161inac, direktor Mati\u010dne biblioteke Isto\u010dno Sarajevo.<\/p>\n<p>\u201eRukopis Rista Trifkovi\u0107a &#8216;Ispod ratnog ki\u0161obrana&#8217; dio je pi\u0161\u010deve zaostav\u0161tine koja se danas \u010duva u Mati\u010dnoj biblioteci Isto\u010dno Sarajevo kao Legat Rista Trifkovi\u0107a. Rad na knjizi, najobuhvatniji dio slaganja listova rukopisa u cjeline, prekucavanje rukopisa i lektorisanje trajalo je pola godine svakodnevnog rada. U predgovoru urednika je navedeno da jedna stranica rukopisa nedostaje, \u0161to kraj jedne pri\u010de ostavlja nedore\u010denim, a po\u010detak naredne se svakako mo\u017ee naslutiti. Zbog knji\u017eevne i umjetni\u010dke vrijednosti rukopisa, urednik je odlu\u010dio da ipak ni\u0161ta ne izbacuje iz rukopisa. Prilikom ure\u0111enja teksta napravljene su osnovne pravopisne, gramati\u010dke i jezi\u010dke ispravke. Sami stil pisanja nije mijenjan. Veliki broj interpunkcijskih znakova u tekstu, poput tri ta\u010dke i crte, autenti\u010dan stil Rista Trifkovi\u0107, ostavljeni su neizmijenjeni\u201c, rekla je \u041aula\u0161inac.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"alignnone wp-image-15430 size-full\" title=\"Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske predstavila je knji\u017eevna izdanja: \u201eVreme biblioskopa: savremeno doba u ogledalu bibliokulture\u201c Julije \u0160\u010derbinjine, \u010dasopis za kulturnu ba\u0161tinu i nauku o knjizi \u201eVerzal\u201c, \u201e\u0110uro Damjanovi\u0107: bibliografija\u201c Aleksandra Uletilovi\u0107a i \u201e\u010citaj rokenrol!\u201c Suzane Pe\u0161evi\u0107 Stojanovi\u0107, Lane \u0160aule i Sa\u0161e Levija, govore: Ljilja Petrovi\u0107 Ze\u010di\u0107, Marija Pavlovi\u0107, Berislav Blagojevi\u0107 i Vuk Hamovi\u0107\" src=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8_8.jpg\" alt=\"Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske predstavila je knji\u017eevna izdanja: \u201eVreme biblioskopa: savremeno doba u ogledalu bibliokulture\u201c Julije \u0160\u010derbinjine, \u010dasopis za kulturnu ba\u0161tinu i nauku o knjizi \u201eVerzal\u201c, \u201e\u0110uro Damjanovi\u0107: bibliografija\u201c Aleksandra Uletilovi\u0107a i \u201e\u010citaj rokenrol!\u201c Suzane Pe\u0161evi\u0107 Stojanovi\u0107, Lane \u0160aule i Sa\u0161e Levija, govore: Ljilja Petrovi\u0107 Ze\u010di\u0107, Marija Pavlovi\u0107, Berislav Blagojevi\u0107 i Vuk Hamovi\u0107\" width=\"1023\" height=\"724\" srcset=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8_8.jpg 1023w, https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8_8-300x212.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 1023px) 100vw, 1023px\" \/><\/p>\n<p>U 17 sati Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske predstavila je \u010detiri zanimljiva i vrijedna knji\u017eevna izdanja: \u201eVreme biblioskopa: savremeno doba u ogledalu bibliokulture\u201c Julije \u0160\u010derbinjine, \u010dasopis za kulturnu ba\u0161tinu i nauku o knjizi \u201eVerzal\u201c, \u201e\u0110uro Damjanovi\u0107: bibliografija\u201c Aleksandra Uletilovi\u0107a i \u201e\u010citaj rokenrol!\u201c Suzane Pe\u0161evi\u0107 Stojanovi\u0107, Lane \u0160aule i Sa\u0161e Levija. Govorili su Ljilja Petrovi\u0107 Ze\u010di\u0107, Marija Pavlovi\u0107 i Berislav Blagojevi\u0107.<\/p>\n<p>Bibliotekar i knji\u017eevnik Berislav Blagojevi\u0107 predstavio je knjigu \u201e\u010citaj rokenrol!\u201c koja prati istoimenu izlo\u017ebu postavljenu pro\u0161le godine, koja je \u201epomirila\u201c rokenrol i knji\u017eevnost, kao i tre\u0107i broj stru\u010dnog, nau\u010dnog \u010dasopisa \u201eVerzal\u201c, u \u010dijem je ure\u0111iva\u010dkom odboru veliki broj saradnika, stru\u010dnjaka iz nekoliko zemalja Evrope.<\/p>\n<p>On je naveo da se u rubrikama \u010dasopisa pod nazivom \u201eBibliosfera\u201c i \u201eIskoraci\u201c, govori o knjizi kao takvoj, a sadr\u017ei priloge iz arheografije, bibliografije i rukopisne zaostav\u0161tine.<\/p>\n<p>Ove godine sadr\u017ei i priloge na ruskom i italijanskom stru\u010dnjaka bibliotekarske nauke.<\/p>\n<p>Blagojevi\u0107 je istakao da \u010dasopis ovakvog profila pozicionira kako Narodnu i univerzitetsku biblioteku tako i bibliotekarstvo Republike Srpske na zna\u010dajno mjesto na karti svih stru\u010dnih i nau\u010dnih \u010dasopisa.<\/p>\n<p>Nau\u010dni \u010dasopis \u201eVerzal\u201c, objavljuje se jednom godi\u0161nje, a do kraja godine o\u010dekuje se objavljivanje i \u010detvrtog broja.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"wp-image-15433 size-full aligncenter\" title=\"Na \u0161tandu Republike Srpske za vreme predstavljanja izdanja Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske\" src=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8_9.jpg\" alt=\"Na \u0161tandu Republike Srpske za vreme predstavljanja izdanja Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske\" width=\"1024\" height=\"658\" srcset=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8_9.jpg 1024w, https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj8_9-300x193.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/p>\n<p>Direktor Biblioteke Ljilja Petrovi\u0107 Ze\u010devi\u0107 predstavila je monografiju \u201e\u0110uro Damjanovi\u0107: bibliografija\u201c, isti\u010du\u0107i da je Damjanovi\u0107, koji je preminuo prije 15 godina, bio \u201ejo\u0161 jedan \u041ao\u010di\u0107evac\u201c i jedan od najboljih knji\u017eevnika na ovim prostorima.<\/p>\n<p>Ona je navela da je ova knjiga personalna, selektivna bibliografija, jer je gra\u0111a birana iz fondova Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske i sadr\u017ei 543 bibliografske jedinice.<\/p>\n<p>Ze\u010devi\u0107eva je ukazala da je prekretnica u \u017eivotu Damjanovi\u0107a nastupila kada je objavio zbirku pri\u010da, u kojoj i pri\u010du pod naslovom \u201eGolimjesto\u201c, zbog koje je kasnije, po odluci tada\u0161nje komunisti\u010dke vlasti, skoro cjelokupan tira\u017e povu\u010den iz prodaje, a ovaj izuzetni knji\u017eevnik ostao \u201eslomljen\u201c.<\/p>\n<p>O knjizi \u201eVreme biblioskopa: savremeno doba u ogledalu bibliokulture\u201c govorio je Zoran Hamovi\u0107, glavni urednik izdava\u010dke ku\u0107e \u201e\u041alio\u201c koja je njen suizdava\u010d zajedno sa Narodnom i univerzitetskom bibliotekom Republike Srpske.<\/p>\n<p>Hamovi\u0107 je istakao da je ova knjiga kompleksna studija i istovremeno veoma zanimljiva za \u0161iru \u010ditala\u010dku publiku.<\/p>\n<p>\u201e\u041anjiga Julije \u0160\u010derbinjine u izvanrednom prevodu sa ruskog nije samo bibliote\u010dka knjiga, nego je izvrsna i va\u017ena za autore i \u010ditaoce, budu\u0107i da se usmerava na razli\u010dite mogu\u0107nosti \u010ditanja i daje nam vrlo raznovrsnu i nepoznatu, novootkrivenu teritoriju onoga \u0161to je knjiga zna\u010dila u istoriji&#8220;, rekao je Hamovi\u0107.<\/p>\n<p>\u041anjiga, izme\u0111u ostalog, daje iscrpne informacije o razli\u010ditom na\u010dinu fizi\u010dkog postojanja knjige, i najrazli\u010ditijim formatima u kojima se knjiga pojavljivala, a zatim prelazi na implicitno i eksplicitno obja\u0161njenje \u201eda ono \u0161to krasi ovo vreme nije nestanak knjige, nego nestanak \u010ditalaca, knji\u017eevne kritike\u201c.<\/p>\n<p>\u201eAutor je `knjigolog` \u2013 antropolog koja se bavi istorijom bibliokulture, uticajem knjige i jedna je od retkih koja se tako posve\u0107eno bavi ovom temom\u201c, naveo je Hamovi\u0107.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"aligncenter wp-image-15436 size-full\" title=\"Akademija nauka i umjetnosti predstavila je monografiju \u201eReproduktivno zdravlje prvi uslov opstanka\u201c \u010diji su urednici dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Ranko \u0160krbi\u0107 i profesor Nenad V. Babi\u0107, govore: prof. dr Ranko \u0160krbi\u0107, urednik, i prof. dr Du\u0161ko Vuli\u0107, recenzent\" src=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj9.jpg\" alt=\"Akademija nauka i umjetnosti predstavila je monografiju \u201eReproduktivno zdravlje prvi uslov opstanka\u201c \u010diji su urednici dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Ranko \u0160krbi\u0107 i profesor Nenad V. Babi\u0107, govore: prof. dr Ranko \u0160krbi\u0107, urednik, i prof. dr Du\u0161ko Vuli\u0107, recenzent\" width=\"1023\" height=\"678\" srcset=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj9.jpg 1023w, https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj9-300x199.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 1023px) 100vw, 1023px\" \/><\/p>\n<p>U 17.30 Akademija nauka i umjetnosti predstavila je monografiju \u201eReproduktivno zdravlje prvi uslov opstanka\u201c \u010diji su urednici dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Ranko \u0160krbi\u0107 i profesor Nenad V. Babi\u0107. Govorili su prof. dr Ranko \u0160krbi\u0107, urednik, i prof. dr Du\u0161ko Vuli\u0107, recenzent.<\/p>\n<p>\u0160krbi\u0107 je rekao da je ova monografija koncipirana tako da bude posve\u0107ena akademiku Drenki \u0160e\u0107erov Ze\u010devi\u0107, koja je nedavno preminula, a bila je glavni nosilac nau\u010dnog projekta \u201eReproduktivno zdravlje u Srpskoj\u201c i predsjednik Odbora za reproduktivno zdravlje i demografiju Odjeljenja medicinskih nauka ANURS-a.<\/p>\n<p>Prema rije\u010dima \u0160krbi\u0107a, monografija sadr\u017ei referate sa simpozijuma iz 2019. godine, dopunjena je radovima desetak stru\u010dnjaka, koji, svaki \u010dini posebno poglavlje, a mo\u017ee da poslu\u017ei kao vodi\u010d za unapre\u0111enje reproduktivnog zdravlja ne samo u Republici Srpskoj, nego i u drugim zemljama.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"aligncenter wp-image-15439 size-full\" title=\"Na \u0161tandu Republike Srpske za vreme predstavljanja monografije \u201eReproduktivno zdravlje prvi uslov opstanka\u201c\" src=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj9_1.jpg\" alt=\"Na \u0161tandu Republike Srpske za vreme predstavljanja monografije \u201eReproduktivno zdravlje prvi uslov opstanka\u201c\" width=\"1023\" height=\"547\" srcset=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj9_1.jpg 1023w, https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj9_1-300x160.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 1023px) 100vw, 1023px\" \/><\/p>\n<p>Recenzent Du\u0161ko Vuli\u0107 rekao je da je knjiga okupila vi\u0161e od deset autora, koji u deset poglavlja na multidisciplinaran na\u010din, po prvi put, sagledavaju problematiku reproduktivnog zdravlja i demografije sa svih aspekata.<\/p>\n<p>Vuli\u0107, koji je i profesor, naveo je da je Odbor za reproduktivno zdravlje i demografiju od osnivanja od 2007. godine imao multidisciplinarni karakter i nastojao da reproduktivno zdravlje razmatra kroz vi\u0161e projekata gdje je imao sopstvena istra\u017eivanja na osnovu kojih su pokrenute konkretne akcije u Sprskoj.<\/p>\n<p>On je rekao da ova knjiga sublimira sve \u0161to se do sada radilo.<\/p>\n<p>\u201eTu nam je zna\u010dajno da je sada\u0161nji ministar zdravlja Republike Srpske Alen \u0160erani\u0107, odnosno Ministarstvo zdravlja, dalo strate\u0161ke pravce vezano za reproduktivno zdravlje do 2029. godine. Ovom monografijom stvoreni su osnovi da bi se organizovano radilo ne preko odbora, nego da sve akcije i projekti koje je pokrenula Vlada Srpske, u budu\u0107em periodu budu realizovane&#8220;, rekao je Vuli\u0107.<\/p>\n<p>Prema njegovim rije\u010dima, vrijednost knjige je da ona po svom karakteru prevazilazi Republiku Srpsku, jer je okupila autore koji su poznati \u0161irom svijeta.<\/p>\n<p>\u201eNa\u0161i autori iz Republike Srpske, na \u010delu sa profesorom Babi\u0107em, radili su dosta istra\u017eivanja i doprinijeli da se reproduktivno zdravlje u Srpskoj podigne na znatan nivo i stvori novi potencijal vezano za stanovni\u0161tvo u Republici\u201c, rekao je Vuli\u0107.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"aligncenter wp-image-15442 size-full\" title=\"Udru\u017eenje \u201e\u0106irilica\u201c Beograd predstavlja knjige \u201eBitka za Vozu\u0107u\u201c Nenada M. Cvjetkovi\u0107a (suizdava\u010d Zavi\u010dajno udru\u017eenje \u201eZavidovi\u0107ana\u201c iz Doboja) i \u201eJevan\u0111elje po robu\u201c Danila Te\u0161anovi\u0107a\" src=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj9_2.jpg\" alt=\"Udru\u017eenje \u201e\u0106irilica\u201c Beograd predstavlja knjige \u201eBitka za Vozu\u0107u\u201c Nenada M. Cvjetkovi\u0107a (suizdava\u010d Zavi\u010dajno udru\u017eenje \u201eZavidovi\u0107ana\u201c iz Doboja) i \u201eJevan\u0111elje po robu\u201c Danila Te\u0161anovi\u0107a\" width=\"1024\" height=\"630\" srcset=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj9_2.jpg 1024w, https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj9_2-300x185.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/p>\n<p>U 18 sati Udru\u017eenje \u201e\u0106irilica\u201c Beograd predstavilo je knjige \u201eBitka za Vozu\u0107u\u201c Nenada M. Cvjetkovi\u0107a (suizdava\u010d Zavi\u010dajno udru\u017eenje \u201eZavidovi\u0107ana\u201c iz Doboja) i \u201eJevan\u0111elje po robu\u201c Danila Te\u0161anovi\u0107a.<\/p>\n<p>O knjigama su govorili direktor biblioteke u Doboju Lidija \u017dari\u0107 i Danilo Te\u0161anovi\u0107, koji su objasnili da su ove dvije knjige tematski razli\u010dite, ali ih povezuje stradanje srpskog naroda i borba za o\u010duvanje kulture sje\u0107anja.<\/p>\n<p>Govore\u0107i o Vozu\u0107i i ratnim de\u0161avanjima na podru\u010dju doline rijeke \u041arivaje i planine Ozren, \u017dari\u0107eva je ukazala da su na ovaj prostor juri\u0161ale muslimanske snage iz dva korpusa, poja\u010dane islamskim borcima iz odreda \u201eEl mud\u017eahid\u201c, a u septembru 1995. godine i NATO snagama za brza dejstva.<\/p>\n<p>\u041aako je istakla, muslimanske snage su broj\u010dano bile mnogostruko ve\u0107e, i to u odnosu 22 naprema jedan, a u operacijama prilikom pada Vozu\u0107e i 25 naprema jedan.<\/p>\n<p>\u201eBitka za Vozu\u0107u su na\u0161i Termopili. Vozu\u0107a je u ratu bila ju\u017ena kapija Republike Srpske i u njoj su se branili Doboj i sjeverni dio Srpske. Ona ima poveznicu sa Bitkom na \u041ao\u0161arama 1999. godine, jer su obje bitke bile herojske, \u010dasne, po\u0161tene i dobijene na bojnom polju, Ali, neke druge stvari su doprinijele da budu izgubljene\u201c, ocijenila je \u017dari\u0107eva.<\/p>\n<p>Naglasila je da je \u010cetrvta ozrenska laka pje\u0161adijska brigada na \u010delu sa komandantom Zoranom Blagojevi\u0107em herojski odolijevala atacima muslimanskih snaga, brane\u0107i prostor od 36 kilometara sa ne\u0161to vi\u0161e od hiljadu ljudi.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, tada su, kako je ukazala, NATO snage uni\u0161tile sve komunikacije i veze, \u0161to je doprinijelo tome da Vozu\u0107a padne 10. septembra 1995. godine, nakon \u010dega su muslimanske snage i mud\u017eahedini izvr\u0161ili stravi\u010dne ratne zlo\u010dine, a protjerano je i kompletno srpsko stanovni\u0161tvo iz 26 sela, tako da je dolina \u041arivaje potpuno o\u010di\u0161\u0107ena od Srba.<\/p>\n<p>Ona je istakla da je zarobljeno mnogo boraca Vojske Republike Srpske, koji su odvedeni u mud\u017eahedinski kamp, a 130 ljudi se vodi kao nestalo.<\/p>\n<p>Iako sve govori da su likvidirani, njihove porodice zbog muslimanske opstrukcje skoro 30 godina \u010dekaju da saznaju kona\u010dnu istina o njima i da odgovorni za zlo\u010dine budu ka\u017enjeni.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" class=\"aligncenter wp-image-15445 size-full\" title=\"Na \u0161tandu Republike Srpske za vreme predstavljanja izdanja Udru\u017eenja \u201e\u0106irilica\u201c\" src=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj9_3.jpg\" alt=\"Na \u0161tandu Republike Srpske za vreme predstavljanja izdanja Udru\u017eenja \u201e\u0106irilica\u201c\" width=\"1024\" height=\"768\" srcset=\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj9_3.jpg 1024w, https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/25_10_sajam_knj9_3-300x225.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/p>\n<p>\u017dari\u0107eva je ocijenila da i roman Danila Te\u0161anovi\u0107a \u201eJevan\u0111elje po robu\u201c predstavlja izuzetno svjedo\u010danostvo koje doporinosi kulturi sje\u0107anja, jer je rije\u010d o djelu posve\u0107enom prvom koncentracionom logoru u Evropi u 20. vijeku koji se nalazio u Doboju.<\/p>\n<p>Ona je naglasila da se o golgoti srpskog stanovni\u0161tva u tom konclogoru dugo ni\u0161ta nije znalo, jer su zlo\u010dine krili i kralj Aleksandar i komunisti\u010dka vlast.<\/p>\n<p>Na to je ukazao i autor knjige Danilo Te\u0161anovi\u0107, koji je istakao da su tvrdnje o tome da je na sceni bio organizovani i sistematski plan za uni\u0161tavanje Srba iznijeli i inostrani nau\u010dnici.<\/p>\n<p>Prema njegovim rije\u010dima, o tome svjedo\u010de i brojke, jer je kroz dobojski logor pro\u0161lo vi\u0161e od 47.000 ljudi, a 13.000 je umrlo usljed gladi, bolesti, posljedica mu\u010denja i isrcpljivanja, kao i likvidacija, za koje su uglavnom bili zadu\u017eeni \u0161uckori, muslimani u autrougaskoj vojnoj i policijskoj slu\u017ebi, koji su se isticali u okrutnosti prema Srbima.<\/p>\n<p>\u201eU jednom danu na topole pored rijeke Bosne obje\u0161eno je 11 ljudi, a za jedan mjesec 1916. godine u logoru je umrlo 618 djece. Moja knjiga je mu\u010dna pri\u010da o patnji i stradanju, jer su u dobojskom logoru mahom bili zato\u010deni starci, \u017eene i djeca po\u0161to su mu\u0161karci uglavnom bili mobilisani u austrougarsku vojsku\u201c, objasnio je Te\u0161anovi\u0107.<\/p>\n<p>On je naglasio da sve to \u0161to se de\u0161avalo i danas zvu\u010di zastra\u0161uju\u0107e, jer se jedan broj ljudi borio na ruskom frontu u austrougarskoj vojci, dok su im \u017eene i djeca bili u austrougarskom logoru u Doboju.<\/p>\n<p>\u201eZbog tog stradanja i golgote na\u0161eg naroda na ovoj knjizi ne \u017eelim da zaradim ni marku, niti da je prodajem, ve\u0107 je dijelim, \u0161to \u010dinim i ovdje na Sajmu knjiga u Beogradu\u201c, rekao je Te\u0161anovi\u0107.<\/p>\n<p>Na ovogodi\u0161njem 67. Me\u0111unarodnom beogradskom sajmu knjiga Republika Srpska bi\u0107e predstavljena sa 134 naslova na 47 promocija koje \u0107e biti odr\u017eane od 21. do 26. oktobra u sali \u201eVasko Popa\u201c i na \u0161tandu Predstavni\u0161tva Republike Srpske u Srbiji \u2013 hala 2, nivo A, a u sklopu \u0161tanda predvi\u0111en je i prostor za prodaju knjiga u organizaciji Udru\u017eenja izdava\u010da Republike Srpske.<\/p>\n<p>Reprezentativno predstavljanje knjiga koje su izdava\u010di i autori iz Republike Srpske objavili izme\u0111u pro\u0161logodi\u0161njeg i ovog beogradskog sajma, organizovalo je, kao i svih trinaest do sada, Predstavni\u0161tvo Republike Srpske u Srbiji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Petog dana reprezentativnog nastupa Republike Srpske na 67. Me\u0111unarodnom beogradskom sajmu knjiga, u petak, 25. oktobra, svoja izdanja predstavili su Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, Mati\u010dna biblioteka Isto\u010dno Sarajevo, Republi\u010dki zavod za statistiku, Uru\u017eenja \u201e\u0106irilica\u201c Beograd i jo\u0161 pet izava\u010da, a sve promocije su odr\u017eane na \u0161tandu Predstavni\u0161tva Republike Srpske u Srbiji. U 12&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":15384,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[56],"tags":[94],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15451"}],"collection":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15451"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15451\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15533,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15451\/revisions\/15533"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15384"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15451"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15451"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15451"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}