Sve o Srpskoj | 12.05.2025.g. \u2013 Sini\u0161a Ljepojevi\u0107 –<\/p>\n
ODMICANJE AMERIKE OD BALKANA OTVORILO PROSTOR DRUGIM ZEMLJAMA –<\/p>\n
U dinamici promjena u me\u0111unarodnim odnosima u kojima sada potpuno dominiraju odnosi izme\u0111u tri svjetske sile, Kine, Rusije i Amerike, mijenjaju se i ambicije prema takozvanom Zapadnom Balkanu i to prije svega \u2013 prostoru srpskih zemalja.<\/p>\n
Nova ameri\u010dka administracija se usredsredila na odnose sa velikima, Rusijom i Kinom, i unutar tih odnosa formiranju nove globalne arhitekture, \u0161to je temeljna promjena u odnosu na dosada\u0161nji period. Evropa vi\u0161e nije prioritet, naprotiv gotovo da nije ni va\u017ena pa tako ni takozvanog Zapadnog Balkana nema na politi\u010dkom radaru Va\u0161ingtona.<\/p>\n
To je otvorilo prostor za o\u017eivaljavanje ambicija nekih drugih zemalja.<\/p>\n
Po mnogo \u010demu, te promjene podsje\u0107aju na ambijent poslije Prvog svjetskog rata, ili ta\u010dnije Velikog rata, kada je prostor Balkana politi\u010dki i ekonomski bio prepu\u0161ten biv\u0161im kolonijalnim upravama. Onaj dio koji je bio pod Austro-Ugarskom \u2013 njema\u010dkom uticaju, a dio Osmanske imperije je zavisio od odnosa drugih, prije svega Francuske, Britanije i Rusije, sa Turskom.<\/p>\n
U tom svjetlu bi i danas trebalo gledati name\u0111unarodni polo\u017eaj srpskih zemalja. Naravno, nikada nije sve isto, vrijeme je u\u010dinilo svoje, ali ipak \u2013 to je osnova.<\/p>\n
Drugim rije\u010dima, takozvani Zapadni Balkan i Srpske zemlje su prostor, ma koliko to neobi\u010dno izgledalo, politi\u010dke borbe Njema\u010dke i Turske za dominaciju i na neki na\u010din stvaranje njihovih modernih kolonija. Nevolja je, me\u0111utim, \u0161to ni Njema\u010dka ni Turska nemaju ni politi\u010dki ni ekonomski kapacitet ali ne odustaju od takvih ambicija.<\/p>\n
Kada je rije\u010d o zapadnim zemljama, one se u tom njema\u010dko-turskom balkanskom ratu ne\u0107e direktno uplitati, pogotovo poslije promjene administracije u Va\u0161ingtonu, ali \u0107e podr\u017eavati, za sada, ono \u0161ta rade Njema\u010dka i Turska. Kona\u010dno, obe zemlje su \u010dlanice NATO pakta. Amerika je do sada bila kreator i vo\u0111a zapadne politike na Balkanu, ali to vi\u0161e nije njen prioritet.<\/p>\n
U Bosni i Hercegovini preko samoprogla\u0161enog visokog predstavnika Kristijana \u0160mita i zloupotrebe Evropske unije i takozvanog evropskog puta \u2013 Njema\u010dka poku\u0161ava da preuzme dominaciju.<\/p>\n
Glavni instrument je politi\u010dka manipulacija sa Republikom Srpskom a krajnji cilj je u stvari \u2013 zadr\u017eavanje kolonijalnog statusa cijele Bosne i Hercegovine i razbijanje srpskog nacionalnog korpusa kao najve\u0107e brane neokolonijalizmu.<\/p>\n
Turska je prisutna ali Njema\u010dka je ipak u prednosti.<\/p>\n
Njema\u010dku politiku \u2013 prije svega, prema Republici Srpskoj \u2013 sa onim \u0161ta radi Kristijan \u0160mit zbog mnogo razloga bi trebalo gledati i kroz prizmu stanja u Njema\u010dkoj i njema\u010dkog kulturolo\u0161kog profila.<\/p>\n
Osnovni problem Njema\u010dke i Njemaca je, ma kako to neobi\u010dno izgledalo, \u0161to ne mogu da prihvate realnost, kao ni odgovornost za ono \u0161to rade. Mnogi su skloni da to obja\u0161njavaju time \u0161to Njemci nisu uspjeli da stvore naciju.<\/p>\n
To je zemlja njema\u010dkih (germanskih) naroda a ne jedne istorijski utemeljene nacije. I onda su se bez jasnog identiteta uvijek okretali protiv onih \u201cdrugih\u201d, u stvari \u2013 ka mr\u017enji i netrpeljivosti prema \u201cdrugima\u201d.<\/p>\n
U 19. vijeku su to bili Francuzi, poslije dugih ratova, pa onda u vrijeme Tre\u0107eg Rajha i Hitlera \u2013 Jevreji, a u ovo vrijeme \u2013 Rusi, i naravno, Srbi.<\/p>\n
U Njema\u010dkoj se jednostavno te\u0161ko prihvata ili priznaje krivica ili dug prema nekome.<\/p>\n
Njema\u010dka je to \u2013 dok je bilo privrednog uspjeha i novca \u2013 vje\u0161to prikrivala, prije svega kriju\u0107i se iza evropskih integracija i Evropske unije, ali se sada situacija pogor\u0161ala i njema\u010dka stvarnost je ogoljena.<\/p>\n
Njema\u010dka je birokratizovana dr\u017eava i ta birokratija je institucionalno dospjela u \u201cizbjegavanje odgovornosti\u201c, iizbjegavanje da Njema\u010dka bude optu\u017eena za bilo \u0161ta.<\/p>\n
Velika je korupcija, a i nekontrolisano tro\u0161enje bud\u017eeta. Korupcija i izbjegavanje odgovornosti ra\u0111aju i la\u017ei, pa je njema\u010dka birokratija po\u010dela otvoreno da la\u017ee.<\/p>\n
Dio tog njema\u010dkog ambijenta je i Kristijan \u0160mit. On je i simbol savremene Njema\u010dke, ali i cijele EU birokratije i Zapada.<\/p>\n
Ali, nova njema\u010dka vlada Fridriha Merca je ve\u0107 na po\u010detku ozbiljno uzdrmana. Po prvi put, kancelar nije izabran u prvom krugu glasanja u Parlamentu. A ima i slabu ve\u0107inu od samo 12 poslanika.<\/p>\n
O\u010digledno je poslije prvog glasanja bila zakulisna trgovina i to vezuje ruke novom kancelaru i samo produbljuje politi\u010dku krizu Njema\u010dke.<\/p>\n
Njema\u010dka politi\u010dka elita je suo\u010dena i sa ru\u0161enjem dosada\u0161nje dominacije dviju vode\u0107ih partija.<\/p>\n
Na njenoj politi\u010dkoj sceni se pojavila nova stranka, Alternativa za Njema\u010dku (AfD) koja je postala druga po snazi politi\u010dka partija.<\/p>\n
Umjesto politi\u010dkog odgovora na taj izazov, vladaju\u0107a elita poku\u0161ava da sudski zabrani tu partiju ali nekako ne uspijeva.<\/p>\n
Zvu\u010di poznato?<\/p>\n
Sada je anga\u017eovana i Kontraobavje\u0161tajna slu\u017eba Njema\u010dke koja je saop\u0161tila da je AfD partija \u201cdesnih ekstremista\u201d. Ocijenila je da tu partiju \u201ckarakteri\u0161u ekstremisti\u010dka orijentacija i nepo\u0161tovanje ljudskog dostojanstva\u201d.<\/p>\n
Sama \u010dinjenica da je politi\u010dka elita u Berlinu spala na ocjene tajne slu\u017ebe dr\u017eavne bedzbjednosti razotkriva u kakvom je stanju politi\u010dka Njema\u010dka.<\/p>\n
Njema\u010dka federalna kontraobavje\u0161tajna slu\u017eba, dr\u017eavna bezbjednost, sa sjedi\u0161tem u Kelnu, ima ulogu koordinatora bezbjednosti a glavna uloga pripada bezbjednosnim slu\u017ebama 16 saveznih dr\u017eava.<\/p>\n
Po\u0161to AfD ima najve\u0107u podr\u0161ku u isto\u010dnom dijelu zemlje, Isto\u010dnoj Njema\u010dkoj, mnogi se pitaju \u2013 da li to politi\u010dka elita sada stvara novi Berlinski zid.<\/p>\n
U novim okolnostima, Njema\u010dka je i dalje u tra\u017eenju svoje uloge u svijetu, koju je tra\u017eila i u generisanju raspada biv\u0161e Jugoslavije i kasnije u NATO bombardovanju 1999. godine. Ne bi trebalo zaboraviti da je podr\u0161ka tada\u0161njeg kancelara, Gerharda \u0160redera, bila presudna za odluku o bombardovanju.<\/p>\n
Sa ni\u0161ta manjim ambicijama je i Turska.<\/p>\n
Kao \u0161to je poznato, preko svog projekta Neosmanizma poku\u0161ava da ostvari uticaj u biv\u0161im dijelovima Osmanskog carstva i \u2013 iako se dosta agresivno koristi islam kao na\u010din ostvarenja tog uticaja, na primjer u Albaniji i na Kosovu -nije samo o islamu rije\u010d, nego i o nekakvom nepostoje\u0107em kolonijalnom pravu bez obzira na vjeroispovjest.<\/p>\n
Kao NATO \u010dlanica, na primjer, Turska ve\u0107 godinama \u0161koluje oficire Makedonije i Kosova a ima i razgranate poslove i u Srbiji i u Republici Srpskoj. Agresivna je i u takozvanoj mekoj mo\u0107i i njene televizijske serije su veoma gledane na cijelom Balkanu.<\/p>\n
Turska je drasti\u010dno pove\u0107ala trgovinsku razmjenu sa Srbijom i turske kompanije dobijaju velike poslove, od aerodroma Beograd do izgradnje autoputa do Bijeljine.<\/p>\n
Ipak, u osnovi, \u010dinjenica je da je Turska, urpkos svom potencijalu dr\u017eava-klijent koja sve radi uz saglasnost Amerike i NATO pakta, ali se nada da bi u tome mogla da izvu\u010de ne\u0161to i za sebe.<\/p>\n
Zanimljivo je i u Crnoj Gori gdje je primjetno doseljavanje Turaka iz Turske i razgranavanje njihovih poslova. Sve vi\u0161e kupuju nekretnine, posebno na moru, a skoro da u svakom razredu u osnovnim \u0161kolama u primorskim gradovima ima po nekoliko djece turskih doseljenika.<\/p>\n
U policijskim stanicama je svakog dana po nekolicina Turaka koji prijavljuju boravak u Crnoj Gori.<\/p>\n
Sigurno je da mnogo ljudi \u017eeli da se iseli iz dana\u0161nje Turske, ali treba imati u vidu prirodu sistema u toj zemlji koja ipak vodi ra\u010duna o kretanju svojih dr\u017eavljana.<\/p>\n
Kada je rije\u010d o Turskoj, ima\u0107e podr\u0161ku Britanije i manje Francuske. Zbog zasluga u Siriji, Libiji i Azerbejd\u017eanu sada se Turskoj gleda kroz prste.<\/p>\n
I naravno ,stalno je tu EU, kao pokri\u0107e, a u njenom vrhu vlada neka vrsta birokratskog ludila isprepletenog korupcijom kao modelom funkcionisanja, pa bi se mogle o\u010dekivati i razne gluposti kao zabrane putovanja, sankcije i optu\u017ena saop\u0161tenja. Ali, treba imati na umu da gubitnik ne mo\u017ee da pobijedi.<\/p>\n
Gubitnik, a to je EU, nije pobjednik.<\/p>\n
I sve se prikriva takozvanim evropskim putem, nekim novim bo\u017eanstvom, nekom novom crkvom. Tako je me\u0111u mnogim optu\u017ebama protiv Republike Srpske i predsjednika Milorada Dodika i ona da ugro\u017eavaju (nepostoje\u0107i) evropski put, kao da je to neka jeres.<\/p>\n
Njema\u010dka je ipak u prednosti. Ne samo zbog (zlo)upotrebe EU nego i \u010dinjenice da su mnogi bosanski muslimani u Evropi, \u201eevropski muslimani\u201c, i to mahom u Njema\u010dkoj.<\/p>\n
U Turskoj tako\u0111e postoji zna\u010dajna dijaspora ali nedovoljno jaka, i oni kao i cijela Turska ipak gledaju ka Evropi. Preko 40 odsto turskog izvoza ide u EU. A i u Njema\u010dkoj \u017eivi oko tri miliona Turaka.<\/p>\n
Prednost Turske je, pored sli\u010dnosti mentaliteta, i to \u0161to je Njema\u010dka na neki na\u010din u hibridnom ratu i sa aktuelnom Amerikom, a Turska ima podr\u0161ku Amerike.<\/p>\n
I\u017eivljavanja na Zapadnom Balkanu ne\u0107e mnogo pomo\u0107i Berlinu. Za sada, me\u0111utim, ne bi trebalo imati velika o\u010dekivanja od ameri\u010dke administracije. Va\u0161ington se opredijelio za odr\u017eavanje postoje\u0107eg stanja.<\/p>\n
Ali, ni Njema\u010dka ni Turska nemaju kapacitet za balkanski \u201erat\u201c, njihovu mo\u0107 iscrpljuju unutra\u0161nji problemi. Ne\u0107e, me\u0111utim, odustati.<\/p>\n
Ono na \u0161ta, utisak je, ni Njema\u010dka ni Turska ne ra\u010dunaju jeste to da one ipak na Zapadnom Balkanu, posebno u srpskim zemljama, nisu jedine. Tu su i Rusija i Kina. Utoliko prije \u0161to su ambicije Njema\u010dke dio njenih antiruskih planova.<\/p>\n
Naravno, sve \u0107e to potrajati ali ishod ne\u0107e zavisiti ni od Njema\u010dke ni od Turske.<\/p>\n
Odnosi velikih, a me\u0111u njima nisu ni Njema\u010dka ni Turska, podrazmijevaju i neku vrstu trgovine pa je ipak nejasno kako \u0107e koji dio svijeta pro\u0107i pa bi se na kraju ove istorijske epohe hibridni balkanski rat Njema\u010dke i Turske mogao pokazati besmislenim.<\/p>\n
Tako se name\u0107e i pitanje: protiv koga Njema\u010dka preko \u0160mita ratuje u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu? Jedino \u0161to je izvjesno jeste da ne\u0107e pobijediti jer narod nikada niko nije pobijedio.<\/p>\n
(Napomena: Rijetko dobra i otvorena analiza savremene Njema\u010dke je nedavno objavljena u Chris Reiter, Will Wilkes: Broken Republik, The Inside Story of Germany\u2019s Descent Into Crisis, London, 2025. Iz te knjige su kori\u0161\u0107eni neki dijelovi i ovoga teksta)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Sve o Srpskoj | 12.05.2025.g. \u2013 Sini\u0161a Ljepojevi\u0107 – ODMICANJE AMERIKE OD BALKANA OTVORILO PROSTOR DRUGIM ZEMLJAMA – Takozvani Zapadni Balkan i Srpske zemlje su prostor politi\u010dke borbe Njema\u010dke i Turske za dominaciju i na neki na\u010din stvaranje njihovih modernih kolonija. Me\u0111utim, ni Njema\u010dka ni Turska nemaju politi\u010dki i ekonomski kapacitet, ali ne odustaju od…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":17752,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[44],"tags":[98],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17724"}],"collection":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17724"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17724\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17754,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17724\/revisions\/17754"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/media\/17752"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17724"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17724"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17724"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}