![\"Promocija](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/cetvrti_dan_sknj1_1.jpg\" "\\"Promocija")
<\/strong><\/p>\nU 11 sati<\/strong> u sali \u201eBorislav Peki\u0107\u201c Organizacija starje\u0161ina Vojske Republike Srpske predstavila je knjige\u00a0 \u201eSvjedok vremena \u2013 sje\u0107anja od Slovenije do Glavnog \u0161taba Vojske Republike Srpske (VRS)\u201c, autora\u00a0 Borislava \u0110ur\u0111evi\u0107a i monografiju \u201eKosovo i Metohija \u2013 Srpski zid pla\u010da\u201c,\u00a0 autora Ostoje D. \u0110uki\u0107a. Knjige su objavljene u zajedni\u010dkom izdanju sa Evropskim defendologija centrom. Govorili su\u00a0 prof. dr Slobodan S. \u017dupljanin, prof. dr Du\u0161ko Vejnovi\u0107, Borislav \u0110ur\u0111evi\u0107 i prof. dr Stanko Ni\u0161i\u0107.<\/p>\n Borislav \u0110ur\u0111evi\u0107 je rekao da su istinski heroji oni koji su stvarali VRS, \u0161to ova knjiga i potvr\u0111uje.<\/p>\n On\u00a0 je izjavio da je VRS odbranila prvu srpsku dr\u017eavu zapadno od Drine, a da su oficiri, na \u010delu sa generalom Ratkom Mladi\u0107em, bili moralni ljudi i istinske patriote.<\/p>\n \u201ePonosan sam \u0161to sam bio dio tog vremena i danas me niko ne mo\u017ee ubijediti da je bilo ko od njih, da je general Milutin Kukanjac bio izdajnik. Njegove odluke su bile istorijske i ova knjiga, izme\u0111u ostalog, govori o tome\u201c, naveo je \u0110ur\u0111evi\u0107.<\/p>\n On je rekao da su u ovoj knjizi prvi put pomenuta imena 12 ljudi koji su bili sa generalom Mladi\u0107em, kada je donesena odluka o formiranju Glavnog \u0161taba VRS.<\/p>\n Slobodan \u017dupljanin, predsjednik Organizacije starje\u0161ina VRS koja je izdava\u010d knjige, ocijenio je da je ovo djelo veoma zna\u010dajno.<\/p>\n On je napomenuo da je ova organizacija do sad izdala 15 naslova u kojim se kontinuirano, \u010dinjeni\u010dno i dokumentovano traga za istinom o de\u0161avanjima iz proteklog rata.<\/p>\n \u017dupljanin je naglasio da je za Republiku Srpsku pla\u0107ena previsoka cijena i da oni, koji su je stvorili, nikada i nigdje ne\u0107e oti\u0107i kako neki pri\u017eeljkuju.<\/p>\n \u201eTamo gdje nema dr\u017eave, nema slobode. Na nama je da ostavimo budu\u0107im generacijama nauk kako se brani na\u0161a dr\u017eava\u201c, poru\u010dio je \u017dupljanin.<\/p>\n Organizacija starje\u0161ina VRS danas je na Sajmu predstavila i monografiju \u201eKosovo i Metohija \u2013 Srpski zid pla\u010da\u201c,\u00a0 autora Ostoje D. \u0110uki\u0107a.<\/p>\n Govore\u0107i o ovoj \u00a0monografiji Du\u0161an Vejnovi\u0107 je naveo da autor nije puki hroni\u010dar doga\u0111aja na Kosovu i Metohiji koje ne posmatra samo kao teritoriju ve\u0107 i duhovnu ba\u0161tinu.<\/p>\n \u201eOn traga za dubokim korijenima srpskog identiteta. Za njega je Kosovo i Metohija ogledalo srpske du\u0161e i bavljenje njim je vi\u0161e od geopoliti\u010dkog interesa. To je mjesto gdje se susre\u0107u srpski snovi i isku\u0161enja i gdje se prepli\u0107u ljubav i bol, istorija i budu\u0107nost\u201c, naveo je Vejnovi\u0107.<\/p>\n \u017dupljanin je na promociji uru\u010dio prigodnu plaketu \u0161efu Predstavni\u0161tva Mla\u0111enu Cicovi\u0107u koji godinama unazad organizuje nastup izdava\u010da iz Srpske na Sajmu knjiga u Beogradu.<\/p>\n Promotivne aktivnosti na \u0161tandu Republike Srpske po\u010dele su u 12 sati<\/strong> predstavljanjem\u00a0 tri izdanja \u00a0SPKD \u201eProsvjeta\u201c Gacko. O knjizi \u201eZemljom Hercegovom\u201c autora Radomira Vu\u010dkovi\u0107a govorili su\u00a0 dr Milan Mici\u0107, Dragutin Papovi\u0107 i autor. O knjizi \u201eVaskrsli, utjeho jedina\u201d Sretena Vidakovi\u0107a govorili su dr Milan Mici\u0107 i autor. A o \u010dasopisu\u00a0 \u201eNova Zora\u201c\u00a0 govorili su prof. dr Milo\u0161 Kova\u010devi\u0107, akademik Jovan Deli\u0107 i Jovan L. Deli\u0107.<\/p>\n Jovan L. Deli\u0107 iz SPKD \u201eProsvjeta\u201c Gacko je izjavio je da su na promociji predstavljeni \u010dasopis \u201eNova Zora\u201c i \u201eZemljom Hercegovom\u201c, knjiga Radomira Vu\u010dkovi\u0107a, nekada\u0161njeg predsjednika gata\u010dke \u201eProsvjete\u201c i istaknutog kulturnog radnika, koji svojim radom bilje\u017ei etnografske prilike, obi\u010daje i vjerovanja Hercegovaca i Crnogoraca.<\/p>\n Kako je istakao Deli\u0107, Vu\u010dkovi\u0107evo djelo predstavlja vrijedan prilog o\u010duvanju zavi\u010dajne tradicije, posebno za one koji su se iselili iz rodnog kraja.<\/p>\n Pored ova dva izdanja, promovisana je i \u010detvrta knjiga pjesnika Sretena Vidakovi\u0107a koji je svojim kazivanjem stihova odu\u0161evio prisutne.<\/p>\n Deli\u0107 je naglasio da Vidakovi\u0107 govori poeziju kao malo koji pjesnik na ovim prostorima.<\/p>\n \u201eDolazak na Sajam nam je kao veliki praznik i ina\u010de imamo jako dobru saradnju sa predstavnicima (Republike Srpske) ovdje u Beogradu, sa gospodinom Cicovi\u0107em i sa gospodinom Maksimovi\u0107em\u201c, rekao\u00a0 je Deli\u0107.<\/p>\n U 12.30<\/strong>\u00a0 Republi\u010dki zavod za statistiku Republike Srpske tradicionalno je predstavio svoja izdanja me\u0111u kojim je publikacija \u201eGradovi i op\u0161tine Republike Srpske\u201c, u \u010dijem fokusu je ove godine bila op\u0161tina Fo\u010da, mjesto prirodne ljepote, istorije, sporta i mladosti.<\/p>\n Predstavljeni su i Statisti\u010dki godi\u0161njak Republike Srpske, publikacija \u201eIndikatori odr\u017eivog razvoja\u201c, te izdanje \u201eOvo je Republika Srpska\u201c.<\/p>\n Direktor Zavoda Darko Milunovi\u0107 rekao je da je ova institucija dosad izdala 16 godi\u0161njaka i da je svaki novi znatno unaprije\u0111en i pru\u017ea dodatne sadr\u017eaje u odnosu na prethodni.<\/p>\n On je izjavio da se u Godi\u0161njaku za 2023. godinu mogu prona\u0107i zna\u010dajni podaci, uklju\u010duju\u0107i i one demografske koji nisu sjajni, napominju\u0107i da je 2002. bila posljednja godina sa pozitivnim prira\u0161tajem za Republiku Srpsku.<\/p>\n Milunovi\u0107 je naglasio da su \u201eIndikatori odr\u017eivog razvoja\u201c, koje Zavod objavljuje svake druge parne godine, dragocjeno izdanje za sve koji rade na ozbiljnom strate\u0161kom planiranju.<\/p>\n Predstavljaju\u0107i izdanje \u201eOvo je Republika Srpska\u201c i publikaciju \u201eGradovi i op\u0161tine Republike Srpske\u201c, Velimir Savi\u0107 je naveo da su ova izdanja ne samo korisna i statisti\u010dki zanimljiva, ve\u0107 zadovoljavaju i visoke estetske kriterijume.<\/p>\n On je naveo da ga raduje \u0161to je ove godine op\u0161tina Fo\u010da bila u fokusu \u201eGradova i op\u0161tina Republike Srpske\u201c.<\/p>\n \u201eNevjerovatno zvu\u010di da na Univerzitetu u Fo\u010di znanje sti\u010de 2.500 studenata sa svih strana svijeta\u201c, dodao je Savi\u0107.<\/p>\n On je naglasio da je Fo\u010da op\u0161tina koja je Republici Srpskoj dala mnoga velika imena, uklju\u010duju\u0107i i akademika i jednog od osniva\u010da Srpske Vojislava Maksimovi\u0107a.<\/p>\n U 13 sati<\/strong> Filozofski fakultet Univerziteta u I. Sarajevu, Arhiv Republike Srpske i Udru\u017eenje arhivskih radnika Republike Srpske \u00a0predstavili su \u00a0izdanje \u201ePod budnim okom partije: Gra\u0111a o me\u0111unacionalnim i me\u0111uvjerskim odnosima u Bosni i Hercegovini 1945\u20131959\u201c, koji su priredili Dra\u017eenko \u0110urovi\u0107 i Slavi\u0161a Vuli\u0107. Govorili su Dra\u017eenko \u0110urovi\u0107 i akademik Sreto Tanasi\u0107.<\/p>\n Ovaj zbornik dokumenata baca novo svjetlo na postratne odnose u BiH i pokazuje da su ve\u0107 tad postojale duboke podjele izme\u0111u tri naroda koje \u0107e kulminirati devedesetih godina.<\/p>\n Zbornik sadr\u017ei analiti\u010dke akte Centralnog komiteta Saveza komunista BiH u originalnom i integralnom obliku koja nude saznanja kakva je atmosfera bila u BiH nakon Drugog svjetskog rata.<\/p>\n \u0110urovi\u0107 je rekao da su partijske analize pokazale da je razlog uslo\u017enjavanja ukupnih odnosa u BiH bilo bujanje me\u0111unacionalnih animoziteta i da je stoga 1958. godine i formirana nacionalno mje\u0161ovita komisija koja je imala zadatak da se bavi time.<\/p>\n \u201eTa komisija je sa\u010dinila zanimljivu analizu koja je tretirala me\u0111unacionalne odnose sa stanovi\u0161ta obrazovanja. Konstatovano je da postoje razli\u010dite reakcije na ure\u0111ivanje ud\u017ebenika za osnovne i srednje \u0161kole. Oni su postali problemati\u010dni jer su razli\u010diti diskursi unutar tri naroda po\u010deli da prebrojavaju broj sadr\u017eaja iz istorije i kulture etni\u010dkih identiteta i izra\u010dunavaju procente njihove zastupljenosti\u201c, naveo je \u0110urovi\u0107.<\/p>\n Iz dokumenata se vidi da se ve\u0107 tada javio problem imenovanja jezika, posebno u jednonacionalnim sredinama.<\/p>\n \u201eNije bilo definisano kako \u0107e se zvati jezik srpsko\u2013hrvatski ili hrvatsko\u2013srpski, pa je to stvaralo probleme i aminozitete kod jednog broja prosvjetnih radnika. Pojavio se i problem upotrebe pravopisa, a u opticaju su bila po Borani\u0107u i po Beli\u0107u. Recimo u hrvatskim sredinama nastavnici su vrlo \u010desto precrtavali sve ono \u0161to je bilo po pravopisu po Beli\u0107u, a Srbi obrnuto\u201c, rekao je \u0110urovi\u0107.<\/p>\n On je naveo da se kao problem postavilo i pitanje kako postaviti jedan kulturni obrazac u BiH, a da on bude prihvatljiv za sve.<\/p>\n Naglasio je i da je od 1956. do 1958. godine bilo otvoreno rje\u0161avanje \u201emuslimanskog pitanja\u201c, kojim je do tada bilo omogu\u0107eno da se na popisu izja\u0161njavaju ili kao Srbi ili Hrvati ili da se izjasne kao nacionalno neopredijeljeni.<\/p>\n \u201eTo pitanje je djelimi\u010dno rije\u0161eno 1968. godine, ali je ostao kao jedan od elemenata koji je uticao na produkovanje animoziteta muslimanskog stanovni\u0161tva prema vlasti, ali i u odnosima prema Srbima koji su u tom periodu bili dominantni u strukturama vlasti\u201c, rekao je \u0110urovi\u0107.<\/p>\n U 14 sati<\/strong> \u201eArt print\u201d Banja Luka predstavio je \u00a0svoje izdanje \u201eSunce Itake\u201c autora Radmila V. Radovanovi\u0107a. Govorili su \u00a0Bratislav R. Milanovi\u0107 i autor.<\/p>\n Knjiga Radmila V. Radovanovi\u0107a \u201eSunce Itake\u201c, inspirisana je povratkom, mirisima, svjetlostima, zvucima i uspomenama zavi\u010daja.<\/p>\n Autor je rekao da su njegove teme zavi\u010daj, socijalne teme, svakodnevica i ljubav. Upravo te teme se prepli\u0107u u ovoj knjizi.<\/p>\n U 14.30<\/strong> K3 \u201eVaso Pelagi\u0107\u201c Banja Luka predstavio je svoje izdanje \u201eKontrarevolucija\u201c autora Miladina Beri\u0107a, a govorili su Veselin Lari Mi\u0161ni\u0107, Selena Beri\u0107 i autor<\/p>\n Veselin Lari Mi\u0161ni\u0107 je istakao kako je Beri\u0107eva rima savr\u0161ena, misao bru\u0161ena, jasna i koncizna, ideja uvijek aktuelna, a po\u0161alica rekvizitarij bez koga je ova poetika nezamisliva.<\/p>\n \u201eOvaj princ satire ne \u0161tedi nikoga, ponajmanje ljude iz bran\u0161e kojoj pripada\u201c, rekao je Mi\u0161i\u0107.<\/p>\n U 15 sati<\/strong> Udru\u017eenje Hercegovaca Banja Luka i \u201eBesjeda\u201c Banja Luka predstavili su \u00a0izdanje \u201eNeka smrt sa\u010deka\u201c autora Jova i Velimira Savi\u0107a. Govorio je Velimir Savi\u0107.<\/p>\n Roman \u201eNeka smrt sa\u010deka\u201c je mo\u0107na, ispovjedna proza koja se \u010dita kao li\u010dni i porodi\u010dni testament koji se temelji na autenti\u010dnom iskustvu i sje\u0107anju dvojice naratora: oca Jove Savi\u0107a, danas devedesetpetogodi\u0161njaka, i njegovog sina Velimira.<\/p>\n Velimir Savi\u0107 nije samo napisao ovaj roman, on ga je zajedno sa svojim ocem pro\u017eivio kao o\u017eiljak koji je pretvorio u epopeju u dva glasa.<\/p>\n Zato ovo djelo ne tra\u017ei povr\u0161nog i pasivnog \u010ditaoca, ve\u0107 nekoga ko \u0107e biti dovoljno jak i spreman da sa autorom dijeli teret pam\u0107enja.<\/p>\n U 15.30<\/strong> JU Narodna biblioteka i muzejska zbirka Zvornik i \u201eLiberland\u201c predstavili su \u00a0svoja izdanja. Knjige \u201eDan koji nikada ne\u0107e do\u0107i\u201d autora Gorana Mati\u0107a, \u201eU potrazi za bala\u010dkom\u201d autora Nine \u0106osi\u0107, \u201eNe\u0161to nalik nadi\u201d autora Ivane Popovi\u0107, \u201eTraga\u010d za sre\u0107om\u201d autora \u017deljka Paji\u0107a, \u201eTebi\u201c autora Milovana An\u0111eli\u0107a , \u201e\u010cair\u201d autora Danijele Gli\u0161i\u0107 i \u201eU senci osun\u010dane molitve\u201d autora Sa\u0161e Milovanovi\u0107a, a o knjigama su govorili Nega Stjepanovi\u0107 i Karlo Astrahan.<\/p>\n Nega Stjepanovi\u0107, direktor Narodne biblioteka i muzejske zbirke Zvornik, rekla je da se ova biblioteka\u00a0 izdava\u010dkom djelatno\u0161\u0107u bavi jo\u0161 od 2014. godine.<\/p>\n \u201eUglavnom smo skoncentrisani na zavi\u010dajne autore i na stru\u010dnu literaturu, ali, naravno, apsolutno dajemo \u0161ansu i svim ljudima koji rade i pi\u0161u kvalitetne stvari i kada\u00a0 je beletristika u pitanju, s akcentom na, prije svega, dje\u010dju knji\u017eevnost, bez obzira na to odakle autori poti\u010du \u2013 da li su zavi\u010dajci ili dolaze iz Srbije ili regiona\u201c, \u00a0istakla je Nega Stjepanovi\u0107.<\/p>\n Naglasila je da ova biblioteka sva svoja\u00a0 izdanja predstavlja na beogradskom sajmu zahvaljuju\u0107i Predstavni\u0161tvu Republike Srpske, ali da u\u010destvuje i na svim sajmovima u regionu.<\/p>\n \u201eImamo iza sebe brojna izdanja. Danas \u0107emo predstaviti naslove koje smo objavili izme\u0111u dva sajma,\u201c rekla je Nega Stjepanovi\u0107.<\/p>\n U 16.30<\/strong> Narodna biblioteka Doboj predstavila je dvije monografije:\u00a0 \u201e100 godina \u0161kole u Kakmu\u017eu\u201c i \u201ePrvih 100 godina Crvenog krsta u Doboju\u201c, autora dr Marina Kvaternika. Govorili su Zoran Vasi\u0107, Ljerka Vukovi\u0107 i Lidija \u017dari\u0107.<\/p>\n Direktorka Narodne biblioteke Doboj Lidija \u017dari\u0107 izjavila je da je ova ustanova i ove godine u\u010destvovala na Sajmu knjiga sa svojim monografskim izdanjima, koja su, kako je istakla, postala prepoznatljiv znak biblioteke u prethodne tri do \u010detiri godine.<\/p>\n \u201eTo nam je ve\u0107 postao pe\u010dat i meni li\u010dno satisfakcija i dokaz da ljudi imaju povjerenje da \u0107e Narodna biblioteka stati iza tih izdanja, na pravi na\u010din ih promovisati i distribuisati u sve biblioteke u Republici Srpskoj, kako bi dobila zaslu\u017eenu pa\u017enju\u201c, naglasila je \u017dari\u0107eva.<\/p>\n Ove godine, biblioteka predstavlja dvije monografije. Prva je \u201e100 godina \u0161kole u Kakmu\u017eu\u201d, na Ozrenu, koju su pripremili nastavnici te \u0161kole, nastoje\u0107i da sa\u010duvaju dokumenta, fotografije i uspomene na vrijeme provedeno u obrazovnoj ustanovi, kao i svjedo\u010danstva biv\u0161ih radnika.<\/p>\n Drugo izdanje je monografija \u201ePrvih 100 godina Crvenog krsta u Doboju\u201c, \u010diji je autor prof. dr Marin Kvaternik, dugogodi\u0161nji aktivista i od 2009. godine predsjednik gradske organizacije Crvenog krsta Doboj.<\/p>\n U saradnji sa Arhivom Doboj, novinarima i, naravno, bibliotekom, Kvaternik je pripremio sveobuhvatan pregled vjekovnog rada organizacije, uz brojne dokumente, fotografije i sje\u0107anja na aktiviste.<\/p>\n \u201eTo je jedna vrlo kompletna publikacija koja \u010ditaocima mo\u017ee pru\u017eiti uvid, ako ni\u0161ta drugo, barem u fotografsku gra\u0111u i podsjetiti ih na humanitarni rad Crvenog krsta u proteklim decenijama\u201c, dodala je direktorka \u017dari\u0107.<\/p>\n U 17 sati<\/strong> \u201eSvet knjige\u201c Beograd predstavio je knjigu \u201ePale u odbrambeno otad\u017ebinskom ratu\u201c autora Milete Forcana. Govorili su Stevo \u0106osovi\u0107, Mla\u0111en Cicovi\u0107 i autor.<\/p>\n O knjizi koja pru\u017ea sveobuhvatnu sliku ratnih dejstava na podru\u010dju ove op\u0161tine od 1992. do 1995. godine, govorili su Stevo \u0106osovi\u0107, Mla\u0111en Cicovi\u0107 i autor.<\/p>\n Autor knjige, koji iz zdravstvenih razloga nije mogao da prisustvuje promociji, naveo je u poruci koja je pro\u010ditana da se u knjizi nalazi kompletan spisak boraca sa podru\u010dja op\u0161tine Pale, kao i spisak poginulih, uklju\u010duju\u0107i i one koji su stradali na drugim teritorijama, ali \u010dije porodice \u017eive na Palama.<\/p>\n Uz ime svakog poginulog borca naveo je datum, mjesto pogibije i jedinicu kojoj je pripadao, a dodatno su obuhva\u0107eni spiskovi jedinica Teritorijalne odbrane, svih bataljona, korpusnih i brigadnih jedinica.<\/p>\n \u201e\u017delja mi je bila da ostavim svjedo\u010danstvo o tome da, uprkos poku\u0161ajima podjela, nismo dozvolili da budemo razjedinjeni. I politi\u010dki i vojni vrh bili su svjesni da bi svaka podjela vodila u nestanak. Hvala Bogu, to se nije desilo \u2013 nije pucao brat na brata. Pored stvaranja Republike Srpske, upravo to smatram na\u0161om najve\u0107om pobjedom\u201c, poru\u010dio je Forcan.<\/p>\n On je u knjizi opisao i napade muslimanskih formacija, poput tragedije u \u017depi, operacija \u201eLjeto-92\u201c, \u201eKoverat\u201c i drugih, kao i borbe vo\u0111ene 1995. godine i NATO bombardovanje Pala.<\/p>\n \u201eOd po\u010detka ratnih dejstava slu\u0161amo optu\u017ebe da smo bili agresori, da smo izvr\u0161ili agresiju. Postavljam pitanje \u2013 odakle 400 muslimanskih ratnika iz Buturovi\u0107 Polja i Konjica na na\u0161em Trebevi\u0107u i Jahorini u decembru 1992. godine? Da li je i to agresija na BiH?\u201c, upitao je Forcan.<\/p>\n Direktor Predstavni\u0161tva Republike Srpske u Srbiji Mla\u0111en Cicovi\u0107 rekao je da Forcanovu knjigu vrijedi pro\u010ditati zbog obilja podataka i istakao da autor, koji je i svjedok doga\u0111aja, nije nastojao da iznosi svoj sud nego je prosto iznio \u010dinjenice o de\u0161avanjima i ljudima koji su doprinijeli odbrani i opstanku srpskog naroda na prostoru op\u0161tine Pale.<\/p>\n Cicovi\u0107 je na promociji na \u0161tandu Republike Srpske istakao da je Stevo \u0106osovi\u0107, urednik i vlasnik beogradske izdava\u010dke ku\u0107e \u201eSvet knjige\u201c, koja je objavila ovu knjigu, dao doprinos da se sa\u010duvaju od zaborava mnogi ljudi koji su imali zna\u010dajnu ulogu u odbrani srpskog naroda na teritoriji BiH, me\u0111u kojima je i general Vinko Pandurevi\u0107, \u010diju je knjigu objavio.<\/p>\n Prema Cicovi\u0107evim rije\u010dima, jedan od glavnih poslova Predstavni\u0161tva je i rad u funkciji uspostavljanja kulture sje\u0107anja kako bi se sa\u010duvalo od zaborava sve \u0161to se de\u0161avalo na prostoru Republike Srpske, gdje je srpski narod uspio da sa\u010duva svoju teritoriju.<\/p>\n Cicovi\u0107 je podsjetio da je Srbima Dejtonskim sporazumom oduzet dio onoga \u0161to su sa\u010duvali, kao i da se srpski narod, koji je prihvatio ovaj sporazum, jo\u0161 1991. i 1992. godine borio za to da se dogovorom konstitutivnih naroda odr\u017ei mir u BiH, ali da je, zbog nelegalnog i nelegitimnog referenduma, BiH izdvojena iz zajedni\u010dke dr\u017eave SFRJ.<\/p>\n U 18 sati<\/strong> na \u0161tandu Predstavni\u0161tva Republike Srpske u Srbiji odr\u017eano je\u00a0 tradicionalno Knji\u017eevno ve\u010de pjesnika iz Srpske, Srbije, Crne Gore i rasijanja.<\/p>\n Knji\u017eevnik Du\u0161ko M. Petrovi\u0107 podsjetio je na po\u010detke odr\u017eavanja ove knji\u017eevne ve\u010deri, koja je postala tradicija i jedan od najposje\u0107enijih doga\u0111aja na reprezentativnom \u0161tandu Republike Srpske.<\/p>\n On je podsjetio da je na ovom \u0161tandu na beogradskom Sajmu knjiga 2013. godine bila istaknuta fotografija-maketa Mosta na Drini u Vi\u0161egradu, kao i stepenice, \u0161to je izazvalo veliku pa\u017enju posjetilaca koji su dolazili i fotografisali se.<\/p>\n \u201eSlede\u0107eg dana Matija Be\u0107kovi\u0107 je sedeo tu sa nama, sa (\u0161efom Predstavni\u0161tva Republike Srpske u Srbiji Mla\u0111enom) Cicovi\u0107em i sa mnom, i do\u0111e (pjesnik i knji\u017eevni kriti\u010dar) Nikola Vukoli\u0107 i ka\u017ee: `Ovdje treba praviti knji\u017eevne ve\u010deri, da narod dolazi, da se penje i govori svoje stihove`, a Matija ka\u017ee: `Nemoj da zove\u0161, nego kako koji pjesnik do\u0111e, tako da se popne i govori`. Tako je po\u010delo\u201c, rekao je Petrovi\u0107.<\/p>\n Na 68. Me\u0111unarodnom sajmu knjiga u Beogradu na reprezentativnom \u0161tandu Republike Srpske i u salama za promocije \u201eVasko Popa\u201c i \u201eBorislav Peki\u0107\u201c Republika Srpska se predstavlja sa 137 naslova, 46 izdava\u010da i 129 autora. Kao i prethodnih godina, uz knjige \u0107e biti predstavljena \u010detiri \u010dasopisa.<\/p>\n Predstavljanje knjiga pod motom \u201e\u010cuvaj se, moj rode, svojih stranputica\u201c organizovalo je Predstavni\u0161tvo Republike Srpske u Srbiji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u010cetvrtog dana reprezentativnog nastupa Republike Srpske na 68. Me\u0111unarodnom beogradskom sajmu knjiga, u \u010detvrtak, 30. oktobra, promocije su odr\u017eane u sali \u201eBorislav Peki\u0107\u201c i na \u0161tandu Republike Srpske, a organizovano je i tradicionalno Knji\u017eevno ve\u010de pjesnika iz Srpske, Srbije, Crne Gore i rasijanja. U 11 sati u sali \u201eBorislav Peki\u0107\u201c Organizacija starje\u0161ina Vojske Republike Srpske…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":20194,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[56],"tags":[98],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20258"}],"collection":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=20258"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20258\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20259,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20258\/revisions\/20259"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/media\/20194"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=20258"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=20258"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=20258"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"Mla\u0111en](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/cetvrti_dan_sknj1_2.jpg\" "\\"Mla\u0111en")
<\/p>\n![\"SPKD](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/cetvrti_dan_sknj2.jpg\" "\\"SPKD")
<\/p>\n![\"SPKD](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/cetvrti_dan_sknj2_1.jpg\" "\\"SPKD")
<\/p>\n![\"Republi\u010dki](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/cetvrti_dan_sknj3.jpg\" "\\"Republi\u010dki")
<\/p>\n![\"Republi\u010dki](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/cetvrti_dan_sknj3_1.jpg\" "\\"Republi\u010dki")
<\/p>\n![\"Filozofski](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/cetvrti_dan_sknj4.jpg\" "\\"Filozofski")
<\/p>\n![\"\u201eArt](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/cetvrti_dan_sknj4_1.jpg\" "\\"\u201eArt")
<\/p>\n![\"KZ](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/cetvrti_dan_sknj4_2.jpg\" "\\"KZ")
<\/p>\n![\"Udru\u017eenje](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/cetvrti_dan_sknj4_3.jpg\" "\\"Udru\u017eenje")
<\/p>\n![\"JU](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/cetvrti_dan_sknj5.jpg\" "\\"JU")
<\/p>\n![\"Narodna](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/cetvrti_dan_sknj6.jpg\" "\\"Narodna")
<\/p>\n![\"Na](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/cetvrti_dan_sknj7_1.jpg\" "\\"Na")
<\/p>\n![\"\u201eSvet](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/cetvrti_dan_sknj7.jpg\" "\\"\u201eSvet")
<\/p>\n![\"Na](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/cetvrti_dan_sknj8.jpg\" "\\"Na")
<\/strong><\/p>\n![\"Knji\u017eevnik](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/cetvrti_dan_sknj8_1.jpg\" "\\"Knji\u017eevnik")
<\/p>\n![\"Radomir](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/cetvrti_dan_sknj8_2.jpg\" "\\"Radomir")
<\/p>\n![\"Biljana](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/cetvrti_dan_sknj8_3.jpg\" "\\"Biljana")
On isti\u010de da je tako i danas \u2013 pozivi za u\u010de\u0161\u0107e se nikome ne upu\u0107uju, nego ljudi znaju za to ve\u010de koje je postalo tradicija \u0161tanda Republike Srpske na Sajmu knjiga u Beogradu i svakog sajamskog \u010detvrtka, ve\u0107 od 17.30, po\u010dinju da dolaze pjesnici i da govore svoje stihove.<\/p>\n![\"Aleksandra](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/cetvrti_dan_sknj8_4.jpg\" "\\"Aleksandra")
<\/p>\n![\"Na](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/cetvrti_dan_sknj8_5.jpg\" "\\"Na")
<\/p>\n