{"id":20641,"date":"2025-12-06T10:01:14","date_gmt":"2025-12-06T09:01:14","guid":{"rendered":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/?p=20641"},"modified":"2025-12-03T14:06:56","modified_gmt":"2025-12-03T13:06:56","slug":"republika-srpska-i-srbija-na-pravcu-jacanja-atlantistickog-vektora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/u-fokusu-sr-latn\/republika-srpska-i-srbija-na-pravcu-jacanja-atlantistickog-vektora\/","title":{"rendered":"Republika Srpska i Srbija na pravcu ja\u010danja Atlantisti\u010dkog vektora"},"content":{"rendered":"<p>Darko Tanaskovi\u0107 | 06.12.2025.g. \u2013 Autorizovano izlaganje na tribini \u201eNova faza odnosa u BiH: \u0161ta stoji iza dogovora Va\u0161ingtona i Dodika?\u201c, odr\u017eanoj 26.11.2025. u Pres centru UNS-a &#8211;<\/p>\n<p>Da bi se sagledavanje i razmatranje smisla i su\u0161tine aktualne i potencijalne dinamike dru\u0161tvenih i politi\u010dkih procesa u Republici Srpskoj, od \u010dega je neodvojivo uzimanje u obzir situacije u Republici Srbiji, postavilo u najop\u0161tije koordinate, mora se kao prioritetni analiti\u010dki plan ista\u0107i intenzivirano ja\u010danje delovanja najuticajnijih inostranih aktera i njihovih regionalnih pratilaca napravcu atlantisti\u010dkog geopoliti\u010dkog vektora ( sa zna\u010denjem koje mu daje A.G.Dugin ustudiji <em>Teorija multipolarnog sveta<\/em>, Moskva, 2012). Saznajno je, recimo, veoma produktivno upore\u0111ivati tekstove i izjave poznatog ameri\u010dkog geopoliti\u010dkog analiti\u010dara D\u017eord\u017ea Fridmana, bliskog centrima odlu\u010divanja u Va\u0161ingtonu, od pre desetak godina, sa stavovima koje je otprilike u isto vreme iznosio pomenuti Dugin, verovatno vode\u0107i ruski geopoliti\u010dki mislilac evroazijskog usmerenja, blizak Kremlju. Fridman je, na primer, kritikovao politiku Nema\u010dke pod vo\u0111stvom Angele Merkel, ocenjuju\u0107i da je nastojanje Berlina da odr\u017ei ravnote\u017eu odnosa i saradnje na vodoravnoj kontinentalnoj osi sa Moskvom \u201eopasna opcija\u201c, kako za Nema\u010dku tako i za Zapad. Smatrao je da Ameri\u010dkoj ulozi u svetu koji se menja i interesima Zapada u celini odgovara jedna druga\u010dija, politi\u010dki ne preterano ambiciozna, ekonomski i vojno oja\u010dala Nema\u010dka koja bi se \u201eborbeno okrenula na istok\u201c. Ako danas slu\u0161amo izjave kancelara Merca, ube\u0111enog atlantiste, jasno je da on nagove\u0161tava razvojne planove svoje zemlje, najja\u010de u EU, u skladu sa Fridmanovim receptom. \u010cak je i Angela Merkel iz politi\u010dke penzije po\u010dela da se ogla\u0161ava na dijametralno opre\u010dan na\u010din u odnosu na vreme kad je vodila Nema\u010dku. Sa druge strane, Dugin ovako odre\u0111uje zadatke Rusije-Evroazije na pravcu zapadnog vektora u stvaranju multipolarnog sveta: \u201e 1. izbaciti iz igre Sjedinjene Dr\u017eave sa evropskog tla, bez ula\u017eenja u neposredne konfrontacije; 2. doprineti kristalizaciji kontinentalnog identiteta Evropske unije; 3. unapre\u0111ivati projekat \u201eVelike Isto\u010dne Evrope\u201c; 4.spre\u010diti NATO u daljem napredovanju prema istoku i onemogu\u0107iti stvaranje sanitarnog kordona\u201c izme\u0111u Rusije i Evrope; 5. neutralisati integraciju Moldavije i Rumunije, sve dok je Rumunija \u010dlanica NATO-a\u201c. O\u010digledan je neizbe\u017ean sraz atlantisti\u010dkog i ovakvog \u201ezapadnog vektora\u201c u stvaranju multipolarnog sveta. On se odvija i intenzivira pred na\u0161im o\u010dima, tako da Duginova ograda \u201ebez ula\u017eenja u neposredne konfrontacije\u201c postaje sve upitnija. Samim tim, i pozicija svih onih koji bi da o\u010duvaju poziciju neutralnosti sve je te\u017ee odr\u017eiva i za nju \u0107e kod \u201evelikih\u201c biti sve manje razumevanja. To nikako ne zna\u010di da je treba linijom manjeg otpora i napustiti.<\/p>\n<p>Bez obzira na unutra\u0161njuslo\u017eenost, osobenost i vi\u0161easpektnost situacija u RS i u Srbiji, koje svakako zaslu\u017euju usredsre\u0111enu i detaljnu pa\u017enju, sve je jasnije da je glavni napor\u201ekolektivnog Zapada\u201c strategijski usmeren ka tome da se, u svetlu projektovanja velikog rata sa Rusijom (i Kinom), o \u010demu se sve odre\u0111enije govori, srednjoro\u010dno, a po\u017eeljno ikratkoro\u010dno, stvore uslovi za integrisanje BiH i Srbije u strukturu NATO-a. Ako se u tom klju\u010du analiziraju kontinuiteti i diskontinuiteti u taktici i (uslovno)operatici sada\u0161njeg delovanja SAD, Nema\u010dke (tj. briselskog establi\u0161menta EU) iTurske, kao najaktivnijih stranih protagonista na Balkanu, a posebno na biv\u0161em jugoslovenskom prostoru, neizbe\u017eno se dolazi do zaklju\u010dka da svaki od ovih subjekata, u skladu sa specifi\u010dnostima svoje uloge i na\u010dina njenog ostvarivanja, a i svoga dr\u017eavnog interesa, a oni se ne moraju poklapati, u krajnjoj liniji te\u017ei istom cilju \u2013 zaokru\u017eivanju, bez ostatka, celokupne Jugoisto\u010dne Evrope unutar granica Atlantskog saveza. Na ovaj ili onaj na\u010din. Za Srbe i njihove dr\u017eave presudno zna\u010dajan bi\u0107e odgovor na ovaj epohalni izazov, a sva zbivanja, odluke i ishode na unutra\u0161njem dru\u0161tvenom i politi\u010dkom planu valja posmatrati i procenjivati u funkciji te makro perspektive.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Darko Tanaskovi\u0107 | 06.12.2025.g. \u2013 Autorizovano izlaganje na tribini \u201eNova faza odnosa u BiH: \u0161ta stoji iza dogovora Va\u0161ingtona i Dodika?\u201c, odr\u017eanoj 26.11.2025. u Pres centru UNS-a &#8211; Da bi se sagledavanje i razmatranje smisla i su\u0161tine aktualne i potencijalne dinamike dru\u0161tvenih i politi\u010dkih procesa u Republici Srpskoj, od \u010dega je neodvojivo uzimanje u obzir&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":20546,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[44],"tags":[98],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20641"}],"collection":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=20641"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20641\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20643,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20641\/revisions\/20643"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/media\/20546"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=20641"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=20641"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=20641"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}