GLAS SRPSKE | 01.06.2026.g. Slavko Mitrovi\u0107 –<\/p>\n
Poodavno je prikazivana televizijska nau\u010dnofantasti\u010dna serija „Izgubljeni u svemiru“. Bilo je u njoj scena suprotnih zakonima fizike i logike, pa me to podsje\u0107a na izgubljenost politi\u010dkog Sarajeva u dana\u0161njim vremenima. Ostavljeni su od svojih dugogodi\u0161njih zapadnih podr\u017eavalaca, ne mogu se sastaviti sa logikom i razumom, pa izgubljeno bauljaju, u za njih nepoznatom svemiru.<\/p>\n
Poku\u0161avaju se ohrabriti tupavo prezrivim komentarima o djelovanju i prodorima koje je politika Republike Srpske napravila na va\u017enim svjetskim adresama. Prvak u izvaljivanju gluposti je svakako Dino Konakovi\u0107, privatni ministar spoljnih poslova Denisa Be\u0107irovi\u0107a, bo\u0161nja\u010dkog \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH. Nije jedini. Tako je Zlatko Lagumd\u017eija, ambasador bo\u0161nja\u010dkog dijela BiH u UN (ne i nikako ambasador BiH), prije nekoliko dana na TV Sarajevo govorio: „Dodik je iz Moskve, tri dana prije sjednice Savjeta bezbjednosti UN, najavljivao da \u0107e \u0160mit biti smijenjen, a institucija OHR-a ukinuta, a njegove odluke poni\u0161tene – \u0161to je trebalo zna\u010diti i poni\u0161tavanje zakona po kojima je on osu\u0111eni kriminalac. Izgubio je. Radili smo na tome i to se nije desilo. Najva\u017enija bitka bila je da se sa\u010duva institucija visokog predstavnika, da on odgovara Savjetu za implementaciju mira (PIK), a ne da bude podlo\u017ean verifikaciji i ucjenama unutar Savjeta bezbjednosti“. Da je ovo izgovorio neki politi\u010dki po\u010detnik, \u010dar\u0161ija bi ga mogla i pohvaliti. Ispalo je \u2013 a\u010dkosum magar\u010de.<\/p>\n
SARAJEVSKE KADIJE<\/strong><\/p>\n Presuda Miloradu Dodiku, demokratski izabranom predsjedniku Republike Srpske, slu\u017ei politi\u010dkom Sarajevu da bi mogli pred doma\u0107om i stranom javnosti trubiti o „presu\u0111enom kriminalcu Dodiku“. Presuda Dodiku je proizvod pakosti i gluposti koju je neizlje\u010divo bolesno politi\u010dko Sarajevo izvodilo putem vanustavnih tu\u017eila\u0161tva i suda BiH i ostataka Ustavnog suda BiH. Muslimanska optu\u017enica \u2013 tu\u017eilac Nedim \u0106osi\u0107, muslimansko potvr\u0111ivanje od sudije za prethodni postupak \u2013 Jasmina \u0106osi\u0107 Dedovi\u0107, muslimansko prvostepeno su\u0111enje \u2013 prvi sudija Mirsad Strika, ratni tu\u017eilac i sudija Alijine BiH, drugi sudija Sena Uzunovi\u0107, pripadnik ratne muslimanske konji\u010dke brigade i njena presuda Dodiku \u2013 godina zatvora i \u0161estogodi\u0161nja zabrana politi\u010dkog djelovanja u organima vlasti. Seninu presudu potvr\u0111uje drugostepeno muslimansko vije\u0107e istog vanustavnog suda BiH \u2013 Amela Huski\u0107, Hilmo Vu\u010dini\u0107, koji je tokom proteklog gra\u0111anskog rata bio sudija Okru\u017enog vojnog suda u Gora\u017edu. On i Vesna Jesenkovi\u0107 su prethodno bili uklju\u010deni u dono\u0161enje odluka u ranijim fazama predmeta Dodik, pa po Krivi\u010dnom zakonu BiH ne bi mogli u\u010destvovati u \u017ealbenom postupku. Tako je muslimanski krug protiv Dodika zatvoren po pravilu „kadija te tu\u017ei, kadija ti sudi“. Cilj presude je protivustavna smjena Dodika sa funkcije predsjednika Republike Srpske i zabrana u\u010de\u0161\u0107a na izborima sve do 2034. godine. Sve to je aminovao i ostatak Ustavnog suda BiH od sedam umjesto po Ustavu obaveznih devet \u010dlanova, odbijaju\u0107i sve apelacije Dodikove odbrane. Ulogu „d\u017eelata“ dali su nezakonitom sastavu Centralne izborne komisije koja djeluje izvan Ustavom BiH usko odre\u0111enih nadle\u017enosti \u2013 izbor \u010dlanova Predsjedni\u0161tva BiH i poslanika Predstavni\u010dkog vije\u0107a Parlamentarne skup\u0161tine. Djelovali su po zahtjevima Sene Uzunovi\u0107, \u010dak i mimo njene presude, oduzev\u0161i mandat Dodiku dobijen na izborima 2022. godine. Time su prekr\u0161ili Ustav Republike Srpske po kome mandat predsjednika Republike prestaje samo u dva slu\u010daja \u2013 ostavkom ili opozivom. CIK je time izvr\u0161io napad na ustavni poredak u BiH, jer je Ustav Srpske dio ustavnog sistema. O njima drugom prilikom.<\/p>\n \u0160MITOV <\/strong>\u201eZAKON PROTIV DODIKA<\/strong>\u201c<\/strong><\/p>\n Predsjednik Republike Srpske optu\u017een je i osu\u0111en zato \u0161to je po\u0161tuju\u0107i Ustav Republike Srpske potpisao zakone koje je donijela Narodna skup\u0161tina. Zbog toga je do\u0161ao pod udar krivi\u010dnog djela koje ne postoji u Krivi\u010dnom zakonu BiH, ve\u0107 samo u odluci Kristijana \u0160mita, varalice i la\u017enog „visokog predstavnika me\u0111unarodne zajednice“. To \u0160mitovo krivi\u010dno djelo zove se „neizvr\u0161avanje odluka visokog predstavnika“ iz \u010dlana 203.a). Krivi\u010dnog zakona Bosne i Hercegovine („Slu\u017ebeni glasnik BiH“, broj: 47\/23). Taj \u0160mitov \u010dlan 203.a) nije donijela Parlamentarna skup\u0161tina kao jedini zakonodavac po Ustavu BiH, \u010dak ga nije ni imala na dnevnom redu svojih sjednica. To potvr\u0111uje pismo tri \u010dlana Kolegijuma Sekretarijata Parlamentarne skup\u0161tine upu\u0107eno kao odgovor na poslani\u010dko pitanje u kome se ka\u017ee: „Obavje\u0161tavamo vas da predmetne izmjene i dopune Krivi\u010dnog zakona BiH nisu razmatrane na sjednicama Predstavni\u010dkog doma ni Vije\u0107a naroda Parlamentarne skup\u0161tine.“<\/p>\n La\u017eni visoki predstavnik Kristijan \u0160mit je 1. jula 2023. donio odluku (nije zakon) o dopuni Krivi\u010dnog zakona BiH \u010dlanom 203.a) za nepo\u0161tovanje odluka visokog predstavnika, tj. sebe, pozivaju\u0107i se na: Aneks 10. Dejtonskog sporazuma, zatim na ta\u010dku XI.2 Zaklju\u010daka PIK-a u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine kojima je Savjet za implementaciju mira „pozdravio namjeru visokog predstavnika da sam sebi daje ovla\u0161\u0107enje“. Tako se „pozdravljanje namjere“ prevarom, blefom i podvalom nevi\u0111enih razmjera pretvorilo u „bonska ovla\u0161\u0107enja visokog predstavnika“. \u0160mit se pozivao i na rezolucije Savjeta bezbjednosti UN kojima se daje podr\u0161ka (ne i ovla\u0161\u0107enje) visokom predstavniku „za dono\u0161enje obavezuju\u0107ih odluka kada ocijeni da je to neophodno o pitanjima koja je Savjet za implementaciju mira razradio u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine“. U bonskim zaklju\u010dcima PIK-a ne pominje se razrada za akte\/zakone iz nadle\u017enosti Parlamentarne skup\u0161tine kao jedinog zakonodavca po Ustavu BiH. U bonskim zaklju\u010dcima pi\u0161e da visoki predstavnik „mo\u017ee donositi privremene mjere koje stupaju na snagu kad strane nisu u mogu\u0107nosti da se dogovore i koje ostaju va\u017ee\u0107e dok Predsjedni\u0161tvo BiH ili Vije\u0107e ministara ne usvoji odluku o tom pitanju u skladu sa Mirovnim sporazumom“. Kao \u0161to se vidi nijedno tuma\u010denje ne mo\u017ee „pozdravljanje namjere“ pretvoriti u ovla\u0161\u0107enje za nametanje zakona, zato \u0161to PIK i ne pominje privremene mjere iz nadle\u017enosti Parlamentarne skup\u0161tine. Kada je kriminalna bratija iz OHR-a Kancelarije visokog predstavnika (\u0161to je tek administrativno-pomo\u0107ni servis koji vodi ra\u010duna o voza\u010dima, portirima, nabavkama kafe, \u0161e\u0107era i toalet papira, kucanju materijala i otpremi po\u0161te) vidjela da u bonskim zaklju\u010dcima nema „zakonodavnog“ ovla\u0161\u0107enja visokog predstavnika, jednostavno su to dopisali falsifikuju\u0107i bonske zaklju\u010dke PIK-a. Tako i sada na sajtu OHR-a pod nazivom mandat pi\u0161e: „Jedan od najva\u017enijih doga\u0111aja u procesu implementacije mira bio je sastanak PIK-a u Bonu u decembru 1997. godine. Razra\u0111uju\u0107i Aneks 10. Dejtonskog mirovnog sporazuma, PIK je zatra\u017eio od visokog predstavnika da smijeni sa du\u017enosti javne zvani\u010dnike koji kr\u0161e zakonski preuzete obaveze i Dejtonski mirovni sporazum, te da, kada to smatra neophodnim, nametne klju\u010dne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela Bosne i Hercegovine“. Poku\u0161ajte ovu izmi\u0161ljotinu OHR-a na\u0107i u bonskim zaklju\u010dcima PIK-a. Nema je, pa je svo nametanje zakona od strane visokih predstavnika, bilo kr\u0161enje Dejtonskog sporazuma, Aneksa 10. a pogotovo Aneksa 4. koji je Ustav BiH. To je drasti\u010dno kr\u0161enje me\u0111unarodnog prava na \u0161tetu \u010dlanice Ujedinjenih nacija. Uz to Kristijan \u0160mit nije potvr\u0111en od strane Savjeta bezbjednosti UN, jer ga stalne \u010dlanice Rusija i Kina ne priznaju za visokog predstavnika. Kao \u0161to ga ne priznaje ni Republika Srpska, jedna od potpisnica Aneksa 10. kojim je uspostavljen visoki predstavnik kako to konstatuje i Rezolucija broj 1031. Savjeta bezbjednosti UN od 15. decembra 1995. (dan nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma) kojom je „Savjet bezbjednosti podr\u017eao uspostavljanje visokog predstavnika na zahtjev strana koji \u0107e, u skladu sa Aneksom 10. o civilnom sprovo\u0111enju Mirovnog sporazuma, pratiti sprovo\u0111enje Mirovnog sporazuma i mobilisati i, po potrebi, usmjeravati uklju\u010dene civilne organizacije i agencije i koordinirati njihove aktivnosti, i daje saglasnost na imenovanje g. Karla Bilta za visokog predstavnika.“ Ne pi\u0161e da visoki predstavnik mo\u017ee biti bilo \u0161ta drugo, osim onoga \u0161to pi\u0161e u Aneksu 10. Dejtonskog sporazuma.<\/p>\n RJE\u0160ENJE \u0160MITOVE KRIZE<\/strong><\/p>\n Kristijan \u0160mit je prekr\u0161io sve akte na koje se poziva u svojoj odluci za dopunu Krivi\u010dnog zakona BiH \u010dlanom 203.a). Zato taj „\u0160mitov zakon“ nije i ne mo\u017ee biti dio pravnog sistema u BiH, pa treba poni\u0161titi sve njegove posljedice, ako se \u017eeli opstanak bilo kakve BiH. Kako ? Pred sudijama Ustavnog suda BiH nalazi se ZAHTJEV za ocjenu ustavnosti odredbe \u010dlana 203. a) Krivi\u010dnog zakona BiH koje je „nametnuo“ la\u017eni visoki predstavnik Kristijan \u0160mit. Taj Zahtjev Kluba poslanika SNSD-a upu\u0107en je pro\u0161le godine, 11. decembra, ali jo\u0161 nije ni na vidiku bilo kakvo postupanje, \u0161to je 15. maja potvrdio i Mirsad \u0106eman, penzionisani predsjednik ostatka Ustavnog suda BiH: „U ovom trenutku ne mogu uop\u0161te tvrditi niti procijeniti kada \u0107e to biti“. I tako \u0106emanov trenutak traje ve\u0107 pola godine, iako ovakvi predmeti imaju prednost i hitnost u postupanju. Sve ustavne sudije, kao i cijela javnost znaju da je Kristijan \u0160mit svojim djelovanjem kr\u0161io Dejtonski sporazum i njegove anekse 4. i 10., bonske zaklju\u010dke, \u010dak i one falsifikovane i dopunjene od strane kriminalaca iz OHR-a, a pogotovo Povelju Ujedinjenih nacija i rezolucije Savjeta bezbjednosti o BiH. Povelja UN je temeljni dokument odnosa me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama kojih je sada 193, me\u0111u kojima je i BiH. Svjetske sile suprotno me\u0111unarodnom pravu i Ustavu, ve\u0107 trideset godina dr\u017ee Bosnu i Hercegovinu u nezakonitom protektoratu i okupaciji od strane visokih predstavnika, sada jo\u0161 i nelegalnog Kristijana \u0160mita.<\/p>\n Nemam iluzija da bi iz Ustavnog suda BiH mogla iza\u0107i bilo kakva ustavna odluka u pogledu brljotina i krize koju je svojim nezakonitim djelovanjem po\u010dinio Kristijan \u0160mit. Za\u0161to ? Pa zato \u0161to je na konferenciji za \u0161tampu odr\u017eanoj 15. maja ove godine, sutkinja Ustavnog suda BiH Larisa Veli\u0107 podsjetila da je Ustavni sud jo\u0161 2000. godine zauzeo stav da nema nadle\u017enost da preispituje ovla\u0161\u0107enja visokog predstavnika, ali da mo\u017ee ocjenjivati ustavnost zakona koje visoki predstavnik donese. A \u0161to se ti\u010de njegove nadle\u017enosti, Veli\u0107eva veli i ovo: „Kada je u pitanju visoki predstavnik, njegove nadle\u017enosti su date Ustavom i bonskim ovlastima“. Kada ovakvo arogantno neznanje i bezobrazluk javno iska\u017ee sudija Ustavnog suda BiH, ne mo\u017ee se o\u010dekivati poni\u0161tenje \u0160mitovog zakona.<\/p>\n Krajnje je vrijeme je za vladavinu prava. Uskoro bi moglo biti kasno.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" GLAS SRPSKE | 01.06.2026.g. Slavko Mitrovi\u0107 – Poodavno je prikazivana televizijska nau\u010dnofantasti\u010dna serija „Izgubljeni u svemiru“. Bilo je u njoj scena suprotnih zakonima fizike i logike, pa me to podsje\u0107a na izgubljenost politi\u010dkog Sarajeva u dana\u0161njim vremenima. Ostavljeni su od svojih dugogodi\u0161njih zapadnih podr\u017eavalaca, ne mogu se sastaviti sa logikom i razumom, pa izgubljeno bauljaju,…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":17124,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[44],"tags":[105],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23170"}],"collection":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23170"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23170\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23178,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23170\/revisions\/23178"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/media\/17124"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23170"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23170"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23170"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}