SVE O SRPSKOJ | 19.10.2026.g. \u2013 Predrag \u0106erani\u0107 \u2013 FRANCUSKA JE NAKON 2020. PRVA U EVROPI PO BROJU NEREDA, A DRUGA PO UPOTREBI \u201ePREKOMJERNE SILE\u201c<\/p>\n
Neredi u Francuskoj u medijima se \u010desto nazivaju studentskim protestima, ali njihova priroda je druga\u010dija.<\/p>\n
Sve je po\u010delo kao protest srednjo\u0161kolaca, odnosno u\u010denika liceja. Poja\u0161njenja radi, francuski \u0161kolski sistem prije fakulteta ima tri nivoa: osnovnu \u0161kolu (\u00e9cole \u00e9l\u00e9mentaire, traje pet godina, uzrast od 6 do 11 godina), ni\u017eu srednju \u0161kolu (coll\u00e8ge, \u010detiri godine, od 11 do 15 godina) i vi\u0161u srednju \u0161kolu, odnosno licej (lyc\u00e9e, tri godine, od 15 do 18 godina).<\/p>\n
U\u010denici liceja su, dakle, uglavnom maloljetnici, \u0161to je va\u017eno imati u vidu kada se govori o postupanju policije.<\/p>\n
Protesti su po\u010deli sredinom septembra zbog nedostatka nastavnika, prenatrpanih odjeljenja i lo\u0161eg stanja \u0161kolskih zgrada. Pokret su najprije podr\u017eali nastavnici, stupanjem u \u0161trajk u liceju Sent-Egziperi u Kreteju, a ubrzo i Sindikalna unija licejaca, koja je pozvala na blokade \u0161irom Francuske.<\/p>\n
Od po\u010detnih lokalnih zahtjeva protesti su brzo dobili nacionalnu dimenziju: ve\u0107 1. oktobra bilo je zahva\u0107eno vi\u0161e od hiljadu obrazovnih ustanova. U narednoj fazi licejcima su se pridru\u017eili studenti, \u201e\u017euti prsluci\u201c i sindikati. Tako su \u0161kolski protesti prerasli u op\u0161ti socijalni bunt u politi\u010dki nestabilnoj dr\u017eavi.<\/p>\n
Francuske vlasti procjenjuju da je u mobilizaciji 17. oktobra \u0161irom zemlje u\u010destvovalo oko 550.000 ljudi, dok sindikati navode oko 800.000. Prema podacima vlasti objavljenim 18. oktobra, privedeno je vi\u0161e od 2.000 ljudi, a povrije\u0111eno blizu 1.000 policajaca, \u017eandarma i vatrogasaca.<\/p>\n
Francuska ina\u010de ima dugu istoriju protesta. Prema podacima organizacije ACLED, koja prati proteste i sukobe u svijetu, Francuska je od 2020. do septembra 2026. bila prva u Evropi po broju nereda, a druga, iza Italije, po \u201eprekomjernoj\u201c upotrebi sile od strane vlasti. Policija koja silom interveni\u0161e protiv maloljetnika rizikuje da radikalizaciju podstakne umjesto da je suzbije.<\/p>\n
Francuska se, ipak, ne suo\u010dava samo s problemom javnog reda i mira, ve\u0107 i s krizom povjerenja u politi\u010dke institucije. Nasilje je najvidljiviji dio te krize, ali nije njen jedini uzrok. Iza njega stoje socijalno nezadovoljstvo, strah mladih od neizvjesne budu\u0107nosti i osje\u0107aj da politi\u010dki sistem ne odgovara na njihove probleme.<\/p>\n
Po\u010detni zahtjevi nastali su iz konkretnih problema u obrazovanju. Me\u0111utim, kada se pokret pro\u0161iri na sindikate, radnike i druge nezadovoljne grupe, on dobija \u0161iri politi\u010dki karakter. To ne zna\u010di da iza svih demonstranata stoji jedan organizacioni centar.<\/p>\n
Potrebno je razlikovati mirne demonstrante od grupa koje proteste koriste za napade, plja\u010dku i uni\u0161tavanje imovine. Francuska vlada krivicu pripisuje, izme\u0111u ostalih, ultraljevi\u010darskim grupama. Ali politi\u010dke optu\u017ebe nisu isto \u0161to i dokazana odgovornost. Treba utvrditi ko je u\u010destvovao u nasilju, kako su grupe organizovane i da li postoje dokazi o koordinaciji.<\/p>\n
Kada se neredi istovremeno javljaju u vi\u0161e gradova, kada se napadaju javne institucije i kada je povrije\u0111en veliki broj pripadnika bezbjednosnih slu\u017ebi, o\u010digledno je da dr\u017eava ima ozbiljan problem s upravljanjem krizom. Pitanje je da li mo\u017ee uspostaviti red bez dodatne eskalacije.<\/p>\n
Francusku 2027. godine o\u010dekuju predsjedni\u010dki izbori. Emanuel Makron na njima ne mo\u017ee ponovo da se kandiduje, jer zavr\u0161ava drugi uzastopni mandat, ali su i on i njegov politi\u010dki tabor ranjivi. Izme\u0111u ostalog i zato \u0161to se nezadovoljstvo obrazovanjem, \u017eivotnim standardom i javnim uslugama preliva u \u0161iru kritiku njegovog politi\u010dkog naslje\u0111a. Ipak, ne treba automatski zaklju\u010diti da \u0107e protesti odrediti ishod izbora.<\/p>\n
To \u0107e zavisiti i od toga da li \u0107e se pojaviti politi\u010dka opcija koja mo\u017ee da objedini nezadovoljstvo i ponudi uvjerljiv program.<\/p>\n
Nasilje mo\u017ee da potisne su\u0161tinu protesta iz javnosti i okrene dio gra\u0111ana protiv pokreta. To je jedna od najve\u0107ih opasnosti za same demonstrante. Ako se razgovor svede na zapaljene automobile i razbijene izloge, problemi nedostatka nastavnika, lo\u0161ih \u0161kola i socijalne nejednakosti ostaju u drugom planu.<\/p>\n
Iz ugla bezbjednosne analize, va\u017eno je objasniti kako se mirno okupljanje pretvara u nasilje. Glavne karakteristike nereda u Francuskoj su:<\/p>\n
\u2013 Masovnost i anonimnost: velika okupljanja ote\u017eavaju identifikaciju pojedinaca koji namjerno izazivaju sukobe.<\/p>\n
\u2013 Mobilne grupe: manje grupe koriste masu za brze napade na policiju, prodavnice i javne objekte.<\/p>\n
\u2013 Dru\u0161tvene mre\u017ee: ubrzavaju \u0161irenje poziva na okupljanje i snimaka nasilja, ali same po sebi nisu dokaz da je protest organizovan iz jednog centra.<\/p>\n
\u2013 Informacioni aspekt: snimci nasilja \u010desto postaju glavna slika protesta, pa se opravdani zahtjevi mirnih demonstranata gube iz vida.<\/p>\n
Dodatni ugao gledanja na francuska previranja unio je ameri\u010dki predsjednik Donald Tramp, koji je 6. oktobra na svojoj dru\u0161tvenoj mre\u017ei napisao da protesti nemaju veze sa \u0161kolama, ve\u0107 sa nekontrolisanom masovnom imigracijom i islamom.<\/p>\n
Najve\u0107i rizik za svaku dr\u017eavu nastaje kada se socijalno nezadovoljstvo pretvori u trajno nepovjerenje u institucije. Bezbjednosne slu\u017ebe mogu uspostaviti red na ulicama, ali samo politika mo\u017ee poku\u0161ati da otkloni uzroke krize. Uspjeh dr\u017eave ne mjeri se samo time koliko brzo mo\u017ee da rastjera demonstrante, ve\u0107 i time da li mo\u017ee da sprije\u010di da se isti problem ponovi.<\/p>\n
Mogu li se neredi prenijeti na druge zemlje?<\/p>\n
To se ve\u0107 doga\u0111a. Zahtjevi i model mobilizacije su prenosivi. Pokret se ve\u0107 pro\u0161irio na Belgiju, a skupovi podr\u0161ke odr\u017eani su i u Montrealu. Nereda od ranije ima i u Albaniji, a u Srbiji su protesti ve\u0107 skoro dvije godine svakodnevica.<\/p>\n
A Republika Srpska?<\/p>\n
U Srpskoj je vlast odavno shvatila da je ulaganje u obrazovanje bezbjednosno pitanje i da institucije moraju kanalisati nezadovoljstvo mladih prije nego \u0161to ga preuzmu radikalni akteri.<\/p>\n
Kao ministar za visoko obrazovanje, \u017deljko Budimir, danas ministar unutra\u0161njih poslova u Vladi Republike Srpske, pokazao je izuzetnu vje\u0161tinu u upravljanju krizom, pa se studentski protesti iz Srbije nisu prenijeli na Srpsku.<\/p>\n
Sve se svelo na tri studentska okupljanja u krugu univerzitetskog kampusa u znak podr\u0161ke studentima u Srbiji. Me\u0111utim, neposredno po okon\u010danju op\u0161tih izbora uo\u010den je novi poku\u0161aj uvoza \u201estudentske revolucije\u201c u Srpsku.<\/p>\n
Srpskoj nije potrebna podjela studentske populacije na one koji uo\u010di izbora u Srbiji podr\u017eavaju \u201eStudentsku listu\u201c i one koji je osu\u0111uju.<\/p>\n
Kontinuitet vlasti, obezbije\u0111en upravo zavr\u0161enim izborima, Srpskoj mo\u017ee donijeti stabilnost. Republika Srpska nije udaljeno ostrvo kojeg se ne ti\u010du prilike u regionu; one se i te kako mogu odraziti i na ekonomska i na bezbjednosna pitanja.<\/p>\n
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik uspio je da spoji nespojivo: da obezbijedi politi\u010dku podr\u0161ku Rusije i Kine, a s druge strane Trampove administracije i Izraela. Istovremeno, na unutra\u0161njem planu obezbijedio je sna\u017enu podr\u0161ku takvoj politici, \u0161to je pokazala i blistava izborna pobjeda. Ipak, u balkanskom grotlu opu\u0161tanja ne smije biti.<\/p>\n
Zato treba pa\u017eljivo pratiti novonastalu situaciju u Evropi u vezi s protestima, koji sve vi\u0161e poprimaju nasilni karakter, i znala\u010dki upravljati krizom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
SVE O SRPSKOJ | 19.10.2026.g. \u2013 Predrag \u0106erani\u0107 \u2013 FRANCUSKA JE NAKON 2020. PRVA U EVROPI PO BROJU NEREDA, A DRUGA PO UPOTREBI \u201ePREKOMJERNE SILE\u201c Francuski pokret se ve\u0107 pro\u0161irio na Belgiju, a skupovi podr\u0161ke odr\u017eani su i u Montrealu. Nereda od ranije ima i u Albaniji, a u Srbiji su protesti ve\u0107 skoro dvije…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":25069,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[44],"tags":[105],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25266"}],"collection":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=25266"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25266\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25268,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25266\/revisions\/25268"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/media\/25069"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=25266"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=25266"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=25266"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}