Organizacija starje\u0161ina Vojske Republike Srpske predstavila je u sali \u201eBorislav Peki\u0107\u201c izdanja \u201eOdbrana ju\u017enih granica Republike Srpske\u201c i \u201e22. pje\u0161adijska brigada Vojske Republike Srpske\u201c, autora Bo\u0161ka Peuli\u0107a. O knjigama su govorili general Slobodan \u017dupljanin, pukovnik Mirko Trivi\u0107 i pukovnik Miodrag Novokmet.<\/p>\n
![\"Slobodan](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/organizacija_starjesina_vrs5.jpg?_t=1793184240\" "\\"Slobodan")
<\/p>\n
\u017dupljanin je ukazao na zna\u010daj istra\u017eivanja i dokumentovanja doga\u0111aja iz Odbrambeno-otad\u017ebinskog rata, nagla\u0161avaju\u0107i da je va\u017eno sa\u010duvati istorijsku istinu i prenijeti je mla\u0111im generacijama. Govore\u0107i o tri strate\u0161ka cilja srpskog naroda u tom periodu, ukazao je na zna\u010daj razumijevanja okolnosti u kojima je Republika Srpska nastajala i branjena.<\/p>\n
Posebno je naglasio da je o\u010duvanje istorijskog pam\u0107enja va\u017eno za budu\u0107nost srpskog naroda, Republike Srpske i Srbije, kao i za spre\u010davanje ponavljanja gre\u0161aka iz pro\u0161losti.<\/p>\n
Pukovnik Miodrag Novokmet govorio je o zborniku radova posve\u0107enom odbrani ju\u017enih granica Republike Srpske, u kojem je sabrano 20 radova. Kako je naveo, na pripremi izdanja radilo se \u0161est mjeseci, a knjiga donosi pregled ratnih operacija na podru\u010dju Hercegovine i svjedo\u010denja o doga\u0111ajima koji su obilje\u017eili odbranu tog prostora.<\/p>\n
![\"Organizacija](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/organizacija_starjesina_vrs4-e1793175791952.jpg?_t=1793184247\" "\\"Organizacija")
<\/p>\n
Predstavljanjem ovih izdanja nastavljeno je nastojanje Organizacije da dokumentuje ratna iskustva, njeguje kulturu sje\u0107anja i doprinese o\u010duvanju istorijske istine.<\/p>\n
\u201eKuda Srbi\u201c \u2013 o nacionalnom i kulturnom identitetu<\/strong><\/p>\n Fondacija \u201eMir Bo\u017eiji\u201c iz Banje Luke predstavila je na \u0161tandu Predstavni\u0161tva Republike Srpske izdanje \u201eKuda Srbi\u201c, \u010diji je autor projekta prof. Zdravko Mo\u010devi\u0107. O izdanju su govorili dr Goran \u0110or\u0111evi\u0107, dr Milorad Perovi\u0107 i dr Slobodan Jankovi\u0107, dok je moderator bila Mira Loli\u0107 Mo\u010devi\u0107.<\/p>\n Govore\u0107i o zna\u010daju izdava\u010dke djelatnosti Fondacije, Mo\u010devi\u0107 je istakao da je jedan od njenih osnovnih ciljeva objavljivanje sadr\u017eaja posve\u0107enih nacionalnom, istorijskom i kulturnom bi\u0107u srpskog naroda, kao i pitanjima njegove sada\u0161njosti i budu\u0107nosti.<\/p>\n \u201eGlavni cilj djelovanja izdava\u010dke djelatnosti su programi i sadr\u017eaji vezani za nacionalno bi\u0107e srpskog naroda: srpska istorija, srpska sada\u0161njost, budu\u0107nost \u2013 od obrazovanja, kulture, nauke, privrede, me\u0111unarodne saradnje\u201c, naglasio je Mo\u010devi\u0107.<\/p>\n Posebno je ukazao na potrebu da se vi\u0161e pa\u017enje posveti temama koje nisu dovoljno zastupljene u obrazovnom sistemu, naro\u010dito u osnovnim i srednjim \u0161kolama. Kako je istakao, izdava\u010dka djelatnost Fondacije nastoji da popuni te praznine i doprinese boljem poznavanju srpske istorije, jezika, pisma i kulture.<\/p>\n \u201eMi poku\u0161avamo kroz takva izdanja, kroz razne knjige, da upotpunimo taj nedostatak koji je evidentno prisutan\u201c, poru\u010dio je Mo\u010devi\u0107, izraziv\u0161i nadu da \u0107e mla\u0111e generacije nastaviti da njeguju interesovanje za teme od nacionalnog zna\u010daja.<\/p>\n Osvr\u0107u\u0107i se na u\u010de\u0161\u0107e na Beogradskom sajmu knjiga, pohvalio je i anga\u017eman Predstavni\u0161tva Republike Srpske, koje, kako je naveo, pru\u017ea zna\u010dajnu podr\u0161ku izdava\u010dima i autorima i doprinosi predstavljanju kulturnog i dru\u0161tvenog \u017eivota Republike Srpske.<\/p>\n Knjiga o operaciji spasavanja u Entebeu i \u010dasopis \u201eCentar\u201c<\/strong><\/p>\n Javna ustanova Centar za dru\u0161tveno-politi\u010dka istra\u017eivanja Republike Srpske predstavila je na \u0161tandu Predstavni\u0161tva knjigu \u201eJonijeva posljednja bitka: operacija spasavanja u Entebeu, 1976\u201c, autora Ida Netanjahua, kao i \u010dasopis \u201eCentar\u201c.<\/p>\n O knjizi su govorili direktor Centra Du\u0161an Pavlovi\u0107, Predrag Lozo i Milan Milakovi\u0107.<\/p>\n Pavlovi\u0107 je ukazao na istorijski zna\u010daj izraelske operacije spasavanja talaca u Entebeu 1976. godine, ali i na \u0161ire politi\u010dke i bezbjednosne okolnosti, uklju\u010duju\u0107i terorizam i panislamizam. Istakao je da knjiga otvara pitanja koja prevazilaze okvire samog istorijskog doga\u0111aja i podsti\u010du razmi\u0161ljanje o odgovornosti dr\u017eave i za\u0161titi njenih gra\u0111ana.<\/p>\n Istori\u010dar Predrag Lozo naglasio je da knjiga govori i o odnosu pojedinca i kolektiva, samopo\u0161tovanju i odlu\u010dnosti da se opstane u vremenu te\u0161kog izazova. Posebno je ukazao na zna\u010daj li\u010dne \u017ertve i kolektivne svijesti, kao i na pitanja slobode i suvereniteta dr\u017eave.<\/p>\n Milan Milakovi\u0107 govorio je o izraelskoj operaciji spasavanja talaca, njenoj organizaciji i zna\u010daju u istorijskom kontekstu.<\/p>\n U drugom dijelu predstavljanja pa\u017enja je posve\u0107ena \u010dasopisu \u201eCentar\u201c, koji donosi analize dru\u0161tveno-politi\u010dkih pitanja zna\u010dajnih za Republiku Srpsku, srpski narod i njihovo okru\u017eenje. U prvom broju objavljen je i intervju sa Gideonom Grajfom, dok \u0107e naredni broj biti posve\u0107en temama rodoljublja i herojstva srpskih \u017eena.<\/p>\n Donja Gradina \u2013 svjedo\u010danstvo o stradanju i istorijskom pam\u0107enju<\/strong><\/p>\n Spomen-podru\u010dje Donja Gradina predstavilo je foto-monografiju koja obuhvata istoriju ovog podru\u010dja od srednjeg vijeka do danas, sa posebnim osvrtom na Drugi svjetski rat i zlo\u010dine po\u010dinjene u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj.<\/p>\n Direktorka Spomen-podru\u010dja i jedna od autora monografije Tanja Tulekovi\u0107 govorila je o demografskim posljedicama zlo\u010dina i stradanja na ovom prostoru. Navela je da je Donja Gradina prije Drugog svjetskog rata imala \u0161kolu do petog razreda, koju je godi\u0161nje poha\u0111alo od 120 do 140 u\u010denika, dok danas u tom mjestu nema \u0161kole i ima samo nekoliko djece.<\/p>\n Posebno je ukazala na zna\u010daj Topole u\u017easa, koja se nalazi na naslovnoj strani foto-monografije. U njenoj blizini, kako je navela, mu\u010deno je i ubijeno najmanje 10.000 logora\u0161a, staraca, \u017eena i djece. Topola je danas konzervirana i predstavlja jedan od autenti\u010dnih dokaza usta\u0161kog zlo\u010dina genocida u Drugom svjetskom ratu.<\/p>\n Istori\u010dar Mirko Dimi\u0107 istakao je da je Donja Gradina, kao dio logora Jasenovac, jedno od najve\u0107ih strati\u0161ta srpskog naroda, posebno imaju\u0107i u vidu da su tu ubijani civili zbog svoje etni\u010dke i vjerske pripadnosti.<\/p>\n On je podsjetio da je Donja Gradina postala glavno jasenova\u010dko strati\u0161te nakon masakra srpskog stanovni\u0161tva u Crkvi Svetog apostola Marka u Drakseni\u0107u 14. januara 1942. godine, zlo\u010dina poznatog kao \u201ekrvava liturgija\u201c. Od tada do kraja rata 1945. godine vr\u0161ene su masovne egzekucije jasenova\u010dkih logora\u0161a.<\/p>\n Dimi\u0107 je govorio i o na\u010dinima na koje su logora\u0161i dovo\u0111eni u Donju Gradinu i ubijani na ve\u0107 pripremljenim masovnim grobnicama, nagla\u0161avaju\u0107i da su razmjere zlo\u010dina i stradanja te\u0161ko pojmljive.<\/p>\n Istori\u010dar Dejan Motl predstavio je istorijski razvoj ovog podru\u010dja na u\u0161\u0107u rijeke Une u Savu. Podsjetio je da se dana\u0161nja Donja Gradina kao naselje pominje jo\u0161 u 16. vijeku pod nazivom Kastrum Jasenovac, te da je na tom prostoru kasnije postojala turska tvr\u0111ava.<\/p>\n \u201eTek nakon Be\u010dkog rata 1699. godine sa druge strane Save je stvoren dana\u0161nji Jasenovac, koji se sada nalazi u Hrvatskoj, dok se ovaj sa na\u0161e strane zvao \u2018turski Jasenovac\u2019\u201c, naveo je Motl.<\/p>\n On je podsjetio i da je 20. septembra 1995. godine u Donjoj Gradini sprije\u010den prodor hrvatske vojske koji je prijetio da ugrozi opstanak Republike Srpske.<\/p>\n \u201eSve je to obuhva\u0107eno ovom monografijom, kao i formiranje i rad na\u0161e ustanove\u201c, dodao je Motl.<\/p>\n \u010cajni\u010dka zbirka srpskih rukopisa i starih \u0161tampanih knjiga<\/strong><\/p>\n Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske predstavila je izdanje \u201eSrpski rukopisi i stare \u0161tampane knjige Svetouspenjske crkve u \u010cajni\u010du\u201c, autora dr Milanke Ubiparip, dr Miroslava A. Lazi\u0107a i dr \u017darka Vojnovi\u0107a.<\/p>\n O zna\u010daju monografije, koja objedinjuje arheografski i bibliografski opis dragocjene crkvene zbirke, govorili su Ljilja Petrovi\u0107 Ze\u010di\u0107, prof. dr Vladan Bartula, dekan Filozofskog fakulteta Pale, i prof. dr Zorica Nikitovi\u0107, redovni profesor Filolo\u0161kog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci i predsjednik Srpskog filolo\u0161kog dru\u0161tva, jednog od suizdava\u010da knjige.<\/p>\n Nikitovi\u0107 je istakla da monografija predstavlja zna\u010dajan doprinos prou\u010davanju i o\u010duvanju srpske pisane ba\u0161tine. Posebno mjesto u knjizi zauzima \u010cajni\u010dko jevan\u0111elje, rukopis na pergamentu iz 14. vijeka, koji predstavlja jedinstveno svjedo\u010danstvo srednjovjekovne pismenosti.<\/p>\n \u201eTo je jedino rukopisno jevan\u0111elje za koje znamo da je sa\u010duvano tamo gdje je i nastalo\u201c, naglasila je Nikitovi\u0107, ukazuju\u0107i na njegov izuzetan kulturno-istorijski zna\u010daj.<\/p>\n Monografija je podijeljena u tri cjeline. Prvu \u010dini 12 rukopisa nastalih od kraja 14. do 17. vijeka, me\u0111u kojima su jevan\u0111elja i bogoslu\u017ebeni tekstovi. Drugi dio obuhvata rane \u0161tampane knjige \u2013 srpske inkunabule i paleotipe iz 15. i 16. vijeka, dok tre\u0107i donosi knjige na ruskoslovenskom i crkvenoslovenskom jeziku, uklju\u010duju\u0107i Ostro\u0161ku Bibliju i izdanja iz narednih vijekova.<\/p>\n \u201eOva rana \u0161tampa bjelodano svjedo\u010di da su se na prostoru istorijske Bosne bogoslu\u017eenja vr\u0161ila po pravoslavnom tipiku\u201c, istakla je Nikitovi\u0107, nagla\u0161avaju\u0107i zna\u010daj ovih knjiga za razumijevanje kontinuiteta pravoslavnog predanja tokom osmanske uprave.<\/p>\n Monografija dragocjenu riznicu Svetouspenjske crkve u \u010cajni\u010du \u010dini dostupnijom nau\u010dnoj i \u0161iroj javnosti i predstavlja va\u017ean doprinos o\u010duvanju srpske kulturne, duhovne i pisane ba\u0161tine.<\/p>\n Nau\u010dna izdanja Filozofskog fakulteta Pale<\/strong><\/p>\n Filozofski fakultet Pale Univerziteta u Isto\u010dnom Sarajevu predstavio je izdanja \u201eRadovi Filozofskog fakulteta\u201c, broj 27 za 2025. godinu, i \u201eNauka i stvarnost\u201c, zbornik radova, knjiga 19 za 2025. godinu, \u010diji je urednik doc. dr Ognjen Kurte\u0161.<\/p>\n O izdanjima su govorili prof. dr Vladan Bartula, prof. dr \u017dana Gavrilovi\u0107 i doc. dr Ognjen Kurte\u0161, prodekan za me\u0111unarodnu saradnju i projekte i glavni i odgovorni urednik izdanja Filozofskog fakulteta.<\/p>\n Kurte\u0161 je istakao da je cilj publikacija predstavljanje najnovijih nau\u010dnih istra\u017eivanja, sa posebnim osvrtom na nacionalne discipline.<\/p>\n \u201eTrudimo se da svake godine u na\u0161im izdanjima predstavimo rezultate najnovijih i najpresti\u017enijih nau\u010dnih istra\u017eivanja, a sa posebnim osvrtom na nacionalne discipline za koje smatramo da su donekle i ugro\u017eene u dijelu svijeta u kojem mi \u017eivimo\u201c, naglasio je Kurte\u0161.<\/p>\n Posebno je ukazao na zna\u010daj saradnje sa nau\u010dnicima i istra\u017eiva\u010dima iz Republike Srbije.<\/p>\n \u201eMi se svake godine trudimo da javnosti u Srbiji prezentujemo na\u0161e rezultate i da na\u0161e kolege nau\u010dnike i istra\u017eiva\u010de iz Republike Srbije pozovemo da svojim istra\u017eivanjima i rezultatima pomognu u promociji na\u0161ih izdanja, tako \u0161to \u0107e ih objavljivati u na\u0161im izdanjima\u201c, poru\u010dio je Kurte\u0161.<\/p>\n Govore\u0107i o daljem unapre\u0111enju nau\u010dne produkcije, izrazio je o\u010dekivanje da \u0107e \u010dasopis \u201eRadovi Filozofskog fakulteta\u201c ostvariti bolju vidljivost i vi\u0161u kategoriju u Republici Srbiji.<\/p>\n \u201eNadamo se da \u0107emo ove godine u Republici Srbiji imati bolju vidljivost, odnosno bolju kategoriju, vi\u0161u kategoriju na\u0161eg \u010dasopisa. Lista \u0107e iza\u0107i krajem 2026. godine i vjerujemo da \u0107e to biti razlog vi\u0161e da kolege iz Republike Srbije svoja istra\u017eivanja i rezultate dostavljaju za na\u0161a glasila\u201c, istakao je Kurte\u0161.<\/p>\n Prijedor predstavio knji\u017eevnu i umjetni\u010dku ba\u0161tinu<\/strong><\/p>\n U sali \u201eIvo Andri\u0107\u201c Grad Prijedor i JU Narodna biblioteka \u201e\u0106irilo i Metodije\u201c predstavili su izdanja \u201eNapev od tuge tkan\u201c Pera Zupca, \u201ePokrivanje ku\u0107e\u201c Nenada Gruji\u010di\u0107a, monografiju \u201eSreten Stojanovi\u0107 1898\u20131960. Miris zavi\u010daja\u201c autorke Vere B. Gruji\u0107 i \u201eSabrana djela\u201c, knjige I\u2013III Vase Kondi\u0107a.<\/p>\n O knjigama su govorili prof. dr Mladenko Sad\u017eak, prof. dr Goran Maksimovi\u0107 i prof. dr Sla\u0111ana Milenkovi\u0107.<\/p>\n Govore\u0107i o izdava\u010dkoj djelatnosti Knji\u017eevnih susreta na Kozari, Sad\u017eak je istakao da je ona po\u010dela 2018. godine, iako ova manifestacija ima tradiciju jo\u0161 od \u0161ezdesetih godina pro\u0161log vijeka.<\/p>\n \u201eEdicija \u2018Ovjen\u010dani\u2019 formirana je tako da se svi nagra\u0111eni pisci objave u izabranim djelima i da ostavimo neku vrstu traga na sve to \u0161to se de\u0161avalo u zadnjih pola vijeka i vi\u0161e. Do sada smo objavili 16 knjiga i namjeravamo, naravno, da nastavimo i dalje\u201c, naglasio je Sad\u017eak.<\/p>\n Ovogodi\u0161nji izdava\u010dki program obuhvata knjige posve\u0107ene Peru Zupcu i Nenadu Gruji\u010di\u0107u, kao i monografije zna\u010dajnih umjetnika koji su ostavili trag u Prijedoru, Bosanskoj Krajini, Podgrme\u010du i Potkozarju.<\/p>\n \u201ePokrenuli smo i ediciju posve\u0107enu umjetnicima koji nisu knji\u017eevnici, ali su ostavili zna\u010dajan trag u Prijedoru, Bosanskoj Krajini, Podgrme\u010du i Potkozarju\u201c, istakao je Sad\u017eak.<\/p>\n U okviru ove edicije objavljene su dvije likovne monografije \u2013 jedna posve\u0107ena Tihomiru Tihi Ilija\u0161evi\u0107u, prerano preminulom direktoru Prijedorske galerije, a druga Sretenu Stojanovi\u0107u, jednom od najzna\u010dajnijih srpskih vajara.<\/p>\n Posebna pa\u017enja posve\u0107ena je izdanju \u201eSabrana djela\u201c Vase Kondi\u0107a, knji\u017eevnika i zna\u010dajnog saradnika Petra Ko\u010di\u0107a, \u010diji su radovi do sada ostali rasuti po periodici. Sad\u017eak je podsjetio da je Kondi\u0107 bio va\u017ean u\u010desnik knji\u017eevnog \u017eivota svoga vremena, te naglasio tragi\u010dne okolnosti njegovog \u017eivota.<\/p>\n \u201eAustrija ga je bukvalno u zatvorima ubila 1909. godine. Ovo je prvi put da se objavljuju sabrana djela Vase Kondi\u0107a\u201c, istakao je Sad\u017eak.<\/p>\n Ovim izdanjem pokrenuta je nova edicija posve\u0107ena piscima iz Bosanske Krajine koji su stvarali u vrijeme Austrougarske, a \u010dija djela do sada nisu objavljena u cjelovitim izdanjima.<\/p>\n Predstavljanjem ovih izdanja nastavljeno je predstavljanje izdava\u010dke, nau\u010dne i kulturne djelatnosti Republike Srpske, uz nastojanje da se sa\u010duvaju istorijsko pam\u0107enje, srpski jezik, pismo i kulturna ba\u0161tina i u\u010dvrste veze sa Republikom Srbijom.<\/p>\n Program 16. reprezentativnog predstavljanja Republike Srpske na Beogradskom sajmu knjiga nastavlja se i narednih dana, a posjetioci su pozvani da prate najave i prisustvuju predstoje\u0107im promocijama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Drugog dana 16. reprezentativnog predstavljanja Republike Srpske na 69. Me\u0111unarodnom beogradskom sajmu knjiga, posjetioci su imali priliku da se upoznaju sa novim izdanjima posve\u0107enim istoriji, kulturi, nacionalnom identitetu, nau\u010dnim istra\u017eivanjima i o\u010duvanju srpske pisane ba\u0161tine. Svoja izdanja predstavili su Organizacija starje\u0161ina Vojske Republike Srpske, Fondacija \u201eMir Bo\u017eiji\u201c, Centar za dru\u0161tveno-politi\u010dka istra\u017eivanja Republike Srpske, Spomen-podru\u010dje Donja…<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":25469,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[56],"tags":[105],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25532"}],"collection":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=25532"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25532\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25551,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25532\/revisions\/25551"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/media\/25469"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=25532"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=25532"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=25532"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"Fondacija](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/fondacija_mir_boziji2.jpeg?_t=1793184254\" "\\"Fondacija")
<\/p>\n![\"prof.](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/zdravko_mocevic.jpeg?_t=1793184267\" "\\"prof.")
<\/p>\n![\"Centar](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/cdpi1.jpg?_t=1793184280\" "\\"Centar")
<\/p>\n![\"Centar](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/cdpi2-e1793177049812.jpg?_t=1793184288\" "\\"Centar")
<\/p>\n![\"Tanja](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/tanja_tulekovic.jpg?_t=1793184294\" "\\"Tanja")
<\/p>\n![\"JU](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/donja_gradina.jpeg?_t=1793184301\" "\\"JU")
<\/p>\n![\"JU](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/donja_gradina1.jpeg?_t=1793184309\" "\\"JU")
<\/p>\n![\"Narodna](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/uni_biblioteka1.jpg?_t=1793184316\" "\\"Narodna")
<\/p>\n![\"Zorica](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/zorica_nikitovic_uni_biblioteka.jpg?_t=1793184333\" "\\"prof.")
<\/p>\n![\"Filozofski](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/filozofski_fakultet1.jpeg?_t=1793184346\" "\\"Filozofski")
<\/p>\n![\"Ognjen](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/ognjen_kurtes_filozofski_fakultet.jpg?_t=1793184381\" "\\"doc.")
<\/p>\n![\"Filozofski](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/filozofski_fakultet.jpeg?_t=1793184388\" "\\"Filozofski")
<\/p>\n![\"Grad](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/promocija_prijedor.jpg?_t=1793184395\" "\\"Grad")
<\/p>\n![\"Mladenko](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/mladenko_sadzak_prijedor.jpg?_t=1793184411\" "\\"prof.")
<\/p>\n![\"Grad](\"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/prijedor_promocija-e1793177275679.jpg?_t=1793184495\" "\\"Grad")
<\/p>\n