{"id":26178,"date":"2026-11-20T11:19:04","date_gmt":"2026-11-20T10:19:04","guid":{"rendered":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/?p=26178"},"modified":"2026-11-20T11:22:36","modified_gmt":"2026-11-20T10:22:36","slug":"slovo-dejtona","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/u-fokusu-sr-latn\/slovo-dejtona\/","title":{"rendered":"Slovo Dejtona"},"content":{"rendered":"<p><strong>GLAS SRPSKE | 19.11.2026.g. &#8211; Slavko Mitrovi\u0107-<\/strong><\/p>\n<p>Republika Srpska slavi 21. novembar kao svoj dr\u017eavni praznik, \u010dime obilje\u017eava dan kada je u Dejtonu 1995. godine parafiran mirovni sporazum za kraj rata. Bo\u0161njaci u Federaciji BiH ne obilje\u017eavaju taj dan, ali slave 1. mart 1992, kada su protivno tada va\u017ee\u0107em ustavu glasali za nezavisnost BiH, \u0161to je bio znak za po\u010detak krvavog gra\u0111anskog rata. Iz te razlike proizlazi za\u0161to bo\u0161nja\u010dko politi\u010dko i svako drugo vo\u0111stvo nikada nije prihvatilo Dejtonski sporazum.<\/p>\n<p>Kao ilustracija razlika neka poslu\u017ee dva primjera. U rje\u0161enju o sudskoj registraciji SNSD-a od 5. marta 1996. godine izme\u0111u ostalog kao ciljevi i zadaci politi\u010dke stranke pi\u0161e: &#8222;Politi\u010dko d\u200cjelovanje u borbi za ustavno ure\u0111enje koje se zasniva na Dejtonskom mirovnom sporazumu.&#8220; Primjer drugi &#8211; u Sarajevu nesmetano i nezabranjeno d\u200cjeluje &#8222;Anti-Dejton pokret&#8220; formiran 2012. godine pod sloganom &#8222;ukopajmo Dejton pod zemlju i beton&#8220;. Imaju i svoj sajt (https:\/\/antidayton.com\/dobrodosli-na-slobodni-teritorij-rbih\/) na kojem pi\u0161e: &#8222;Anti-Dejton pokret se protivi va\u0161ingtonskim i dejtonskim ugovorima, odnosno sistemu koji sa sobom nosi nelegalni Ustav dr\u017eave odnosno Aneks 4. koji je tokom potpisivanja Sporazuma u bazi Rajt-Peterson pod prijetnjom sile nametnut Republici BiH&#8220;. Anti-Dejton pokret godinama aktivno d\u200cjeluje napadaju\u0107i i spre\u010davaju\u0107i mnoge aktivnosti koje organizuju udru\u017eenja iz Republike Srpske.<\/p>\n<p>Dejtonski sporazum i njegovih 11 aneksa, svi zajedno, po mi\u0161ljenju Venecijanske komisije (337\/2005. od 11. juna 2005) i Ustavnog suda BiH po Odluci U 5\/98, \u010dine me\u0111unarodni ugovor. Ustavni sud BiH navodi: &#8222;Za razliku od ustava mnogih drugih zemalja, Ustav BiH u Aneksu 4. Dejtonskog sporazuma je sastavni dio me\u0111unarodnog sporazuma. Stoga se \u010dlan 31. Be\u010dke konvencije o pravu me\u0111unarodnih ugovora koja utemeljuje op\u0161ti princip me\u0111unarodnog prava, a ti principi su prema \u010dlanu 3.3.(b) Ustava BiH &#8222;sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta&#8220; &#8211; mora primjenjivati u tuma\u010denju SVIH njegovih odredbi, uklju\u010duju\u0107i i Ustav BiH&#8220;. Taj Aneks 4. ili Ustav BiH potpisali su Republika Srpska, Federacija BiH i &#8222;Republika BiH&#8220;, koja je po \u010dlanu 12. tog Ustava prestala postojati u Dejtonu, odnosno potpisom u Parizu 14. decembra 1995. godine, o \u010demu je Kasim Trnka, profesor ustavnog prava i \u010dlan bo\u0161nja\u010dke delegacije u Dejtonu, u svom radu &#8222;Specifi\u010dnosti ustavnog ure\u0111enja BiH&#8220; napisao: &#8222;Budu\u0107i da je Ustav nametnut me\u0111unarodnim ugovorom, do promjene ustavnog ure\u0111enja nije do\u0161lo u skladu sa revizijskim postupkom propisanim prethodnim legalnim i legitimnim Ustavom Republike Bosne i Hercegovine, pa se mo\u017ee govoriti o ustavnom diskontinuitetu.&#8220; Poslije Dejtona preostala su dva entiteta kao dr\u017eavotvorni elementi koji sa\u010dinjavaju BiH i svojim sporazumima mogu mijenjati Ustav BiH, rukovode\u0107i se Be\u010dkom konvencijom. Pa \u0161ta pi\u0161e u toj Konvenciji? U \u010dlanu 26. pod nazivom Pacta sunt servanda (na latinskom: ugovori se moraju po\u0161tovati) kao osnovno na\u010delo ugovornog prava po kojem je zaklju\u010deni ugovor ZAKON ZA UGOVORNE STRANE. One su du\u017ene ispuniti svoje obaveze na na\u010din odre\u0111en ugovorom i odgovorne su za ispunjenje tih obaveza, kako to i pi\u0161e: &#8222;Svaki ugovor koji je na snazi ve\u017ee strane i one ga MORAJU IZVR\u0160AVATI u dobroj vjeri&#8220;. Uz to, \u010dlanom 31. Konvencije propisano je: &#8222;Ugovor se MORA TUMA\u010cITI u dobroj vjeri, prema uobi\u010dajenom smislu izraza iz ugovora u njihovom kontekstu i u svjetlu predmeta i svrhe ugovora&#8220;. Za proteklih trideset godina nagledali smo se i naslu\u0161ali svakakvih tuma\u010denja, a ponajmanje onih koji se pozivaju na SLOVO DEJTONA, tj. onako kako je jasno napisan taj sporazum.<\/p>\n<p><strong>Ustavni bukvar<\/strong><\/p>\n<p>Dejtonski sporazum je osnovni zakon za sve u BiH, zato \u0161to je njime regulisan nastanak, postojanje i opstanak BiH. Njegov Aneks 4. kao Ustav BiH klju\u010dni je dokument sporazuma, prakti\u010dno jedini kojem je predvi\u0111ena trajnost. Dejtonskim Ustavom BiH stvorena je potpuno druga\u010dija ustavno-pravna struktura teritorije biv\u0161e jugorepublike BiH. Garanti je trebalo da budu potpisnici &#8211; SR Jugoslavija (ovla\u0161tena za to od Republike Srpske posebnim sporazumom od 29. avgusta 1995. godine), Republika Hrvatska i samo formalno &#8222;Republika BiH&#8220; kao muslimanska strana. Do Dejtonskog sporazuma, Bosna i Hercegovina je bila provizorijum i teritorija sa me\u0111unarodno priznatim granicama, ali ne i dr\u017eava u ustavno-pravnom smislu po Konvenciji iz Montevidea. Takav njen status prakti\u010dno je nastavljen i nakon Dejtona, mije\u0161anjem stranih dr\u017eava suprotno Be\u010dkoj konvenciji o diplomatskim odnosima. Aneksom 4. nije dato ustavno-pravno odre\u0111enje dr\u017eave &#8211; republika, federacija, konfederacija, kako se to ina\u010de odre\u0111uje ustavima dr\u017eava. U slu\u010daju da to nije navedeno u samom zvani\u010dnom nazivu neke dr\u017eave, onda je to odre\u0111eno po\u010detnom odredbom ustava, kao u slu\u010daju Crne Gore: &#8222;Crna Gora je nezavisna i suverena dr\u017eava republikanskog oblika vladavine&#8220;. I dejtonska BiH ima definisanje: &#8222;Opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i politi\u010dku nezavisnost BiH u skladu sa me\u0111unarodnim pravom&#8220;\u201c, \u0161to nije sprovo\u0111eno zbog d\u200cjelovanja Savjeta za implementaciju mira (PIK), tog samoizabranog tijela samoizabranih zemalja, bez ikakvog odre\u0111enja, pa \u010dak ni pominjanja u Dejtonskom sporazumu. PIK je podr\u017eavao visoke predstavnike, kao uzurpatore i diktatore izvan njihovih legalnih ovla\u0161\u0107enja po Aneksu 10. Dejtonskog sporazuma, koja se odnose na koordinisanje d\u200cjelovanja aktera u sprovo\u0111enju mirovnog sporazuma. Zbog toga BiH nije ostvarena kao dr\u017eava u smislu \u010dlana 1.2. dejtonskog Ustava po kojem je &#8222;BiH demokratska dr\u017eava koja funkcioni\u0161e u skladu sa vladavinom prava i ima slobodne i demokratske izbore&#8220;. To je rezultovalo stalnom krizom u BiH. Uz strane &#8222;pomaga\u010de&#8220; za proizvodnju kriza i odr\u017eavanje nestabilnosti, va\u017ena je uloga i njihovih doma\u0107ih sau\u010desnika &#8211; Ustavnog suda BiH (sa tri stranca koji uvijek podr\u017eavaju dvoje bo\u0161nja\u010dkih sudija), zatim vanustavnog nametnutog pravosu\u0111a na nivou BiH, ali i ve\u0107ine drugih institucija na be-ha nivou, bez obzira na to da li imaju bilo kakvu nadle\u017enost po Ustavu BiH ili su nametnuti na neustavan na\u010din bez ikakvog ustavnog osnova.<\/p>\n<p><strong>Osnovni zakon<\/strong><\/p>\n<p>Naj\u010de\u0161\u0107i naziv najva\u017enijeg dr\u017eavnog dokumenta je &#8211; ustav. Svakako da je najpoznatiji i najstariji ustav na svijetu &#8211; Ustav SAD, koji je poslu\u017eio kao osnov ameri\u010dkim pravnicima u Dejtonu za pisanje Aneksa 4. kao Ustava BiH. Osnovna konstrukcija saveza ameri\u010dkih dr\u017eava, ali i pojedine odredbe Ustava BiH, prepisane su iz Ameri\u010dkog Ustava. Na primjer, SAD i BiH imaju samo one nadle\u017enosti taksativno i izri\u010dito pobrojane u samom tekstu ustava. Sve druge dr\u017eavne nadle\u017enosti pripadaju sastavnim dijelovima dr\u017eavne zajednice &#8211; Amandman 10. Ustava SAD i \u010dlan 3.3.a) Ustava BiH. Pa i sama Preambula Ustava BiH podsje\u0107a na uvodni dio Ustava SAD. Pored ameri\u010dkog, za BiH je zna\u010dajan i ustav Savezne Republike Njema\u010dke, zbog Kristijana \u0160mita. Ustavni dokument Savezne Republike Njema\u010dke nastao je 1949. pod nazivom &#8222;Osnovni zakon&#8220; koji je trebalo da bude privremenog karaktera, jer se odnosio samo na zapadni dio okupirane Njema\u010dke nakon poraza u Drugom svjetskom ratu, ali je i nakon ujedinjenja sa isto\u010dnom Njema\u010dkom ostao va\u017ee\u0107i. Va\u017ean je imaju\u0107i u vidu da je 2021. godine Njema\u010dka potpomognuta sarajevskim ambasadorima tzv. Upravnog odbora nepostoje\u0107eg PIK-a (bez Rusije) nametnula Kristijana \u0160mita kao nezakonitog visokog predstavnika, usprkos protivljenju Republike Srpske kao potpisnice Aneksa 10. Dejtonskog sporazuma. \u0160mit nikada nije ni potvr\u0111en u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, \u0161to je obavezno po Aneksu 10. Dejtonskog sporazuma. Kada pro\u010ditate pojedine odredbe Osnovnog zakona (Ustava) Njema\u010dke, vidite koliki je zlo\u010din napravljen prema BiH i njenoj stabilnosti. Po njema\u010dkom ustavu: &#8222;Sva dr\u017eavna vlast proizlazi od naroda. Narod je ostvaruje na izborima, na referendumu, preko organa zakonodavne, izvr\u0161ne i sudske vlasti. Zakonodavna vlast je podre\u0111ena ustavnom poretku, a izvr\u0161na i sudska vlast zakonu i pravu. Ako druga sredstva pomo\u0107i nisu mogu\u0107a, svi Nijemci IMAJU PRAVO ODUPRIJETI SE SVAKOME ko namjerava sru\u0161iti ovaj ustavni poredak&#8220;. Odredbe o ljudskim pravima spadaju u nepromjenljivi dio Osnovnog zakona, a dr\u017eavno ure\u0111enje Savezne Republike Njema\u010dke je &#8222;svetinja&#8220;. Jo\u0161 pi\u0161e da je &#8222;nedozvoljena promjena Osnovnog zakona kojom se zadire u po\u0111elu Savezne Republike na zemlje (dr\u017eave-\u010dlanice kojih ima 16) kao i njihovo pravo nadle\u017enosti da u\u010destvuju u zakonodavstvu. \u010clan 79. ima tzv. klauzulu vje\u010dnosti koja ZABRANJUJE ustavne amandmane koji bi \u0161tetno d\u200cjelovali ili podrivali osnovne principe ustavnog poretka &#8211; federalizam, diobu vlasti, vladavinu prava i socijalnu dr\u017eavu blagostanja. A sve \u0161to je \u010dinio Kristijan \u0160mit, njema\u010dki turista u BiH, bilo je suprotno ne samo Ustavu BiH, ve\u0107 je duboko suprotstavljeno onome \u0161to propisuje njema\u010dki ustav. Ne o\u010dekujemo da se Njema\u010dka izvini ljudima BiH, posebno Republike Srpske, \u0161to je kriminalna \u0161teto\u010dina Kristijan \u0160mit uz podr\u0161ku Majkla Marfija, ameri\u010dkog Bajdenovog ambasadora i saslu\u017eenje vanustavnog pravosu\u0111a BiH oli\u010denog u bo\u0161nja\u010dkim tu\u017eiocima i sudijama, sramnim sudijama nepostoje\u0107eg Ustavnog suda BiH i neustavnoj Centralnoj izbornoj komisiji BiH, sru\u0161io VOLJU NARODA koji je izabrao Milorada Dodika za predsjednika Republike Srpske obavezav\u0161i ga da sprovodi Ustav Republike, a zbog \u010dega je bio progonjen zajedno sa predsjednikom Narodne skup\u0161tine i predsjednikom Vlade Republike Srpske. Neodr\u017eiv je to zlo\u010din koji mora biti poni\u0161ten, jer opstanak \u0160mitovog krivi\u010dnog zakona samo ubrzava raspad BiH. Ako ne bude SLOVO DEJTONA, onako kako jasno pi\u0161e, raspad zapo\u010det 1997. izmi\u0161ljanjem &#8222;bonskih ovla\u0161\u0107enja&#8220;, koja nisu smjela ni mogla mijenjati me\u0111unarodni Dejtonski sporazum, ni kr\u0161iti ljudska prava po Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima kao dijelu Ustava BiH, ni uzurpirati nadle\u017enost Parlamentarne skup\u0161tine na nivou BiH koja je Ustavom jedino ovla\u0161\u0107ena da donosi zakone. Raspad se ne\u0107e zaustaviti, ve\u0107 ubrzati. Dakle, i po slovu njema\u010dkog ustava, svi Srbi, Bo\u0161njaci, Hrvati i ostali, imaju pravo, reklo bi se i obavezu, sru\u0161iti \u0160mitove nezakonitosti.<\/p>\n<p><strong>Neka Dejton bude Dejton<\/strong><\/p>\n<p>Robert Hajden, profesor istorije i prava na Univerzitetu u Pitsburgu, izuzetan poznavalac balkanskih prilika, u tekstu &#8222;Neka Dejton bude Dejton&#8220; pisao je: &#8222;Ono \u0161to je potrebno jeste povratak izvornom shvatanju Dejtonskog sporazuma kao plana pod\u200cjele, koji fakti\u010dki legitimi\u0161e odvojene muslimanske, srpske i hrvatske politi\u010dke zajednice unutar Bosne, ali im istovremeno i dalje uskra\u0107uje zaseban me\u0111unarodno-pravni subjektivitet. Uloga me\u0111unarodne zajednice tada ne bi bila da poku\u0161ava da nametne dr\u017eavu polovini stanovni\u0161tva koja je odbacuje, ve\u0107 da pomogne odvojenim politi\u010dkim zajednicama u izgradnji sopstvenih demokratskih sistema i uspostavljanju me\u0111usobnih veza. Taj zadatak je ostvariv i omogu\u0107io bi NATO-u da svoju ulogu svede na odvra\u0107anje prekograni\u010dne agresije i stvaranje uslova za blagovremeno povla\u010denje&#8220;. Ovo je napisano 2002. godine, prije skoro \u010detvrt vijeka, u vrijeme kada je jo\u0161 bilo ne\u0161to me\u0111unacionalnog entuzijazma za izgradnju zajedni\u010dke dr\u017eave nakon gra\u0111anskog rata u BiH. Danas je me\u0111unacionalno nepovjerenje kao u predratno vrijeme, \u0161to je rezultat htijenja svih bo\u0161nja\u010dkih struktura za pravljenjem dr\u017eave za ve\u0107inski muslimanski narod, a Srbi i Hrvati da opet budu sirotinja, raja, kobajagi za\u0161ti\u0107eni me\u0111unarodnim konvencijama o gra\u0111anskim pravima.<\/p>\n<p>Prema vjerovatno zadnjem popisu iz 2013. godine, 96,6% stanovnika BiH se izjasnilo da pripada jednoj od tri vjeroispovijesti. Kada bi se pogledalo u neke knjige, na\u0161li bi da se mora po\u0161tovati i ispuniti ono \u0161to pi\u0161e, kao \u0161to ka\u017ee Isus u Jevan\u0111elju po Mateju ((5:18): &#8222;Jer vam zaista ka\u017eem: dok ne pro\u0111e nebo i zemlja, ne\u0107e nestati ni najmanjeg slovca ili jedne crte iz zakona dok se sve ne ispuni&#8220;. Mogli bi pogledati i u islamske svete knjige gd\u200cje pi\u0161e: &#8222;Uzvi\u0161eni Alah ne\u0107e promijeniti stanje jednog naroda iz dobra u lo\u0161e ili obrnuto, sve dok taj narod sam sebe ne izmijeni, odnosno dok ne promijeni svoje pona\u0161anje, stavove i na\u010dine opho\u0111enja sa drugima&#8220;. (Kuran &#8211; Sura Grom)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>GLAS SRPSKE | 19.11.2026.g. &#8211; Slavko Mitrovi\u0107- Republika Srpska slavi 21. novembar kao svoj dr\u017eavni praznik, \u010dime obilje\u017eava dan kada je u Dejtonu 1995. godine parafiran mirovni sporazum za kraj rata. Bo\u0161njaci u Federaciji BiH ne obilje\u017eavaju taj dan, ali slave 1. mart 1992, kada su protivno tada va\u017ee\u0107em ustavu glasali za nezavisnost BiH, \u0161to&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":23705,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[44],"tags":[105],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/26178"}],"collection":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=26178"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/26178\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26181,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/26178\/revisions\/26181"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23705"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=26178"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=26178"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=26178"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}