{"id":5011,"date":"2022-10-25T10:00:31","date_gmt":"2022-10-25T08:00:31","guid":{"rendered":"https:\/\/prs2.profimediagroup.com\/uncategorized-sr-latn\/drugi-dan-promocija-na-standu-republike-srpske-na-sajmu-knjiga-u-beogradu\/"},"modified":"2023-05-09T19:35:59","modified_gmt":"2023-05-09T17:35:59","slug":"drugi-dan-promocija-na-standu-republike-srpske-na-sajmu-knjiga-u-beogradu-ltn","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/prethodni-dogadjaji-sr-latn\/drugi-dan-promocija-na-standu-republike-srpske-na-sajmu-knjiga-u-beogradu-ltn\/","title":{"rendered":"Drugi dan promocija na \u0160tandu Republike Srpske na sajmu knjiga u Beogradu"},"content":{"rendered":"<p>Danas je u okviru reprezentativnog nastupa Republike Srpske na 65. Me\u0111unarodnom sajmu knjiga u Beogradu svoje naslove promovisalo ukupno sedam izdava\u010da, \u0161est promocija je bilo na \u0161tandu Republike Srpske (Hala 2, nivo A) i jedna u sajamskoj sali Borislav Peki\u0107 (Hala 1A).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na \u0161tandu u 11 sati SKPD <strong>Prosvjeta iz Gacka<\/strong> promovisala je svoja izdanja \u201eHercegova\u010dki vijenac\u201c Gedeona Staji\u0107a, zbornike sa Nau\u010dnog skupa istori\u010dara 2021. i 2022 godine, \u010dasopis \u201eNova zora\u201c, i knjigu \u201eNa pragu stvarnosti\u201c Ognjena Kandi\u0107a.<\/p>\n<p>Jedan od pjesnika koji su uvr\u0161teni u antologiju Dobroslav \u0106uk je rekao da je prire\u0111iva\u010d ove antologije Gedeon Staji\u0107 imao dobar osje\u0107aj da bi trebalo da se promovi\u0161u ljudi pjesnici koji \u017eive na hercegova\u010dkom kr\u0161u, a kvalitetno pi\u0161u i iznose probleme Hercegovine, i to ratne i poratne.<\/p>\n<p>\u201eHercegova\u010dka poetika je posebna i specifi\u010dna po tome da je njen smisao da se ka\u017ee istina na primjeren na\u010din, a da se ni\u0161ta ne pre\u0107uti&#8220;, rekao je \u0106uk, koji je penzionisani doktor i biv\u0161i gradona\u010delnik Trebinja.<\/p>\n<p>Dva zbornika o nau\u010dnim skupovima istori\u010dara 2021. i 2022. godine sa \u201e\u0106orovi\u0107evih susreta\u201c u Gacku i Bile\u0107i predstavio je Milan Mici\u0107, koji je rekao da su oni blago srpske istoriografije.<\/p>\n<p>On je istakao da su susreti 15 istori\u010dara 2021. godine bili posve\u0107eni ratu 1941. godine, novim posmatranjima tih doga\u0111aja, tragedije i velikih zlo\u010dina nad Srbima, dok je na susretima 10 istori\u010dara 2022. godine bilo razmatrano srpsko nacionalno pitanje u BiH.<\/p>\n<p><img title=\"Promocija \u010dasopisa Nova zora, govore: prof. dr Milo\u0161 Kova\u010devi\u0107 i Dejan Mastilovi\u0107\" src=\"\/wp-content\/uploads\/prethodni\/2022\/treci_dan_sajma_knj2.jpg\" alt=\"Promocija \u010dasopisa Nova zora, govore: prof. dr Milo\u0161 Kova\u010devi\u0107 i Dejan Mastilovi\u0107\" width=\"1200\" border=\"0\" \/><\/p>\n<p>Profesor Milo\u0161 Kova\u010devi\u0107\u00a0je podsjetio da je \u010dasopis <strong>\u201eNova zora&#8220;<\/strong> pokrenut u Bile\u0107i i Gacku 2004. godine, a danas je predstavljen sedamdeset peti broj, te da je do sada u ovoj publikaciji objavljeno vi\u0161e od 4.000 radova. Kova\u010devi\u0107 je istakao da je u \u201eNovoj zori\u201c tekstove objavljivalo vi\u0161e od 2.000 autora ne samo sa srpskog prostora, nego i iz Evrope, odnosno svako ko ne\u0161to predstavlja na srpskom kulturnom prostoru.<\/p>\n<p><img title=\"Promocija knjige Borba moja za \u017eivote drugih: sje\u0107anja 1992-2020. autora dr Slavka \u0110. \u017ddrala\" src=\"\/wp-content\/uploads\/prethodni\/2022\/treci_dan_sajma_knj3.jpg\" alt=\"Promocija knjige Borba moja za \u017eivote drugih: sje\u0107anja 1992-2020. autora dr Slavka \u0110. \u017ddrala\" width=\"1200\" border=\"0\" \/><\/p>\n<p>Nakon proomocije izdanja <strong>SKPD Prosvjeta iz Gacka<\/strong> u 13 sati na \u0161tandu Srpske predstavljena je knjiga \u201eBorba moja za \u017eivote drugih: sje\u0107anja 1992-2020&#8243; ratnog hirurga i direktora ratne bolnice Kasindo, u Sarajevu, doktora Slavka \u017ddrala, koji je istakao borbu i doprinos srpskih zdravstvenih radnika u odbrani Republike Srpske i borbi za \u017eivote.<\/p>\n<p>\u017ddrale je na promociji na \u0161tandu Republike Srpske istakao da su srpski zdravstveni radnici u Sarajevsko-romanijskoj regiji u to vrijeme bili borci, zajedno sa srpskim borcima u rovovima, i da su dali izuzetan doprinos odbrani Republike Srpske.<\/p>\n<p>On je naveo da njegova knjiga koja je objavljena u izdanju zvorni\u010dke \u201eEurografike\u201c govori i o pojedina\u010dnim tragedijama, o borbi ratnih ljekara, ali da ovo djelo u su\u0161tini predstavlja osudu rata jer &#8222;rat je smrt&#8220;.<\/p>\n<p>\u201eNagledao sam se rata, iskasapljenih tijela, prosutih dje\u010dijih mozgova, posljednjih trzaja ljudi koji su na mojim rukama umirali&#8220;, pri\u010da doktor \u017ddrale.<\/p>\n<p>\u017ddrale, koji je u ratu formirao Op\u0161tu bolnicu Kasindo, koja se prerasla u dana\u0161nju modernu bolnicu pod nazivom \u201eSrbija&#8220;, rekao je da je u knjizi pomenuo i pojedina\u010dno svakog zdravstvenog radnika i njegov doprinos u zbrinjavanju ranjenika i povrije\u0111enih na sarajevskom rati\u0161tu.<\/p>\n<p>O knjizi je govorio i Dragan Kalini\u0107, tada\u0161nji ratni ministar zdravlja Republike Srpske i \u017ddralov saborac, koji je istakao da je ova knjiga i dokumentarna i li\u010dna pri\u010da, ali i &#8222;na\u0161a pri\u010da&#8220; koja na najbolji na\u010din pokazuje kakvi su posebni ljudi \u017eivjeli u Sarajevsko-romanijskoj regiji, ali i \u0161irom Republike Srpske.<\/p>\n<p>Kalini\u0107 je rekao da je na Palama stvorena Republika Srpska, a da je doktor \u017ddrale izabrao da ostane i da sa svojim narodom dijeli dobro i zlo, umjesto da ode, kao i da je stru\u010dnu pomo\u0107 pru\u017eao svima, bez obzira na nacionalnost i vjeru.<\/p>\n<p><img title=\"JU \u201eSpomen-podru\u010dje Donja Gradina\u201c predstavlja izdanja: Za\u0161to Jasenovac autora Marka Ru\u010dnova i \u010casopis Topola 08\/22. govore: Tanja Tulekovi\u0107, Dejan Motl i Mirko Dimi\u0107\" src=\"\/wp-content\/uploads\/prethodni\/2022\/treci_dan_sajma_knj4.jpg\" alt=\"JU \u201eSpomen-podru\u010dje Donja Gradina\u201c predstavlja izdanja: Za\u0161to Jasenovac autora Marka Ru\u010dnova i \u010casopis Topola 08\/22. govore: Tanja Tulekovi\u0107, Dejan Motl i Mirko Dimi\u0107\" width=\"1200\" border=\"0\" \/><\/p>\n<p>U nastavku promocija na \u0161tandu u 14 sati, <strong>Spomen-podru\u010dje Donja Gradina<\/strong> promovisalo je svoja izdanja &#8211; \u010casopisa \u201eTopola\u201c 08\/22 i knjigu \u201eZa\u0161to Jasenovac\u201c Marka Ru\u010dnova jedinstvenu u regionu, koji sadr\u017ei tekstove o zlo\u010dinima genocida u NDH.<\/p>\n<p>Vi\u0161i kustos-istori\u010dar Dejan Motl rekao je da je Ru\u010dnov bio profesor matematike, pjesnik, ali i istori\u010dar, koji je radio na otkopavanju grobnica u Jasenovcu, koje su se pojavile usljed niskog vodostaja rijeke Save.<\/p>\n<p>On je rekao da je Ru\u010dnov u ovoj knjizi objavio biografije vi\u0161e od 3.000 usta\u0161kih zlo\u010dinaca, te da je ova knjiga svojevrsni priru\u010dnik koji treba da stoji na stolu svakog istori\u010dara koji se bavi ovom materijom.<\/p>\n<p>Kada je rije\u010d o \u010dasopisu \u201eTopola&#8220;, Tanja Tulekovi\u0107, direktor Spomen podru\u010dja Donja Gradina\u00a0 je rekla da je ovaj \u010dasopis jedinstven u regionu, jer obra\u0111uje usta\u0161ke zlo\u010dine genocida u NDH sa akcentom na logor Jasenovac i Donju Gradinu, te da sadr\u017ei priloge autora iz Republike Srpske, Srbije, Ma\u0111arske, Austrija, kao i Jad Va\u0161ema.<\/p>\n<p>Prema njenim rije\u010dima, specifi\u010dnost \u010dasopisa je to \u0161to objavljuje porodi\u010dne pri\u010de i fotografije onih \u010diji su preci stradali ili pre\u017eivjeli usta\u0161ki logor Jasenovac, kao i da se svaki primjerak ovog \u010dasopisa dostavlja u Jad Va\u0161em, u Va\u0161ingtonu.<\/p>\n<p><img title=\"Promocija izdanja Nezavisnog univerziteta Banja Luka\" src=\"\/wp-content\/uploads\/prethodni\/2022\/treci_dan_sajma_knj5.jpg\" alt=\"Promocija izdanja Nezavisnog univerziteta Banja Luka\" width=\"1200\" border=\"0\" \/><\/p>\n<p><strong>Nezavisni univerzitet Banja Luka<\/strong> u 15 sati je na \u0161tandu promovisao svoja izdanja: \u201eProtivrje\u010dnosti bosanskohercegova\u010dke stvarnosti\u201c i \u201eSociologija u vremenu nevremena\u201c autora Ostoje Bara\u0161ina; \u201eElektronsko poslovanje\u201c autora Sre\u0107ka Stankovi\u0107a; \u201eMenad\u017ement ljudskih resursa u organizacijama\u201c autora Helene Laj\u0161i\u0107; \u201eNikola Tesla i radio&#8220; autora Radmile \u010cokorilo; \u201eUloga me\u0111unarodnih organizacija u stvaranju i funkcionisanju Dejtonske BiH&#8220; autora Marka A\u0107i\u0107a; \u201eVje\u0161tine komuniciranja&#8220; autora LJubomira Zubera i \u201eSavremeni pristupi upravljanju ljudskim resursima uz podr\u0161ku informacionih sistema&#8220; autora Helene Laj\u0161i\u0107.<\/p>\n<p><img title=\"\u201eZavod za ud\u017ebenike i nastavna sredstva\u201c a.d. Isto\u010dno Sarajevo predstavlja romane sa konkursa Zlatna sova za 2022. godinu\" src=\"\/wp-content\/uploads\/prethodni\/2022\/treci_dan_sajma_knj6.jpg\" alt=\"\u201eZavod za ud\u017ebenike i nastavna sredstva\u201c a.d. Isto\u010dno Sarajevo predstavlja romane sa konkursa Zlatna sova za 2022. godinu\" width=\"1200\" border=\"0\" \/><\/p>\n<p>U sajamskoj sali za promocije \u201eBorislav Peki\u0107&#8220; u 17 sati <strong>\u201eZavod za ud\u017ebenike i nastavna sredstva\u201c iz Isto\u010dnog Sarajeva<\/strong> predstavio je romane sa konkursa Zlatna sova za 2022. godinu: &#8222;Slike od stakla&#8220; autora Dragane Kne\u017eevi\u0107, &#8222;Trn u peti&#8220; autora Ivana Nov\u010di\u0107a i &#8222;Olivera u\u010di nema\u010dki&#8220; autora Jadranke Milenkovi\u0107.\u00a0O knjigama su govorili prof. dr Sanja Macura, prof. dr Svetlana \u0160eatovi\u0107, Radisav Mili\u0107 i autori.<\/p>\n<p><img title=\"Predstavljanje knjige poezije U\u017earena lavanda, autora Valentine Mila\u010di\u0107, govore: Nenad Novakovi\u0107 i autor\" src=\"\/wp-content\/uploads\/prethodni\/2022\/treci_dan_sajma_knj7.jpg\" alt=\"Predstavljanje knjige poezije U\u017earena lavanda, autora Valentine Mila\u010di\u0107, govore: Nenad Novakovi\u0107 i autor\" width=\"1200\" border=\"0\" \/><\/p>\n<p>U 18 sati nastavljene su procije na \u0161tandu Srpske, predstavljena je knjiga poezije &#8222;U\u017earena lavanda&#8220;, autora Valentine Mila\u010di\u0107 u izdanju <strong>Art printa iz Banje Luke<\/strong> o kojoj su govorili Nenad Novakovi\u0107 i autor.<\/p>\n<p><img title=\"Predstavljanje monografije Umoran od dodira... Uglje\u0161e Kojadinovi\u0107a (1936-1982) - \u017eivot i djelo, autora Branke San\u010danin, govore: re\u017eiser Marko Misira\u010da i autor\" src=\"\/wp-content\/uploads\/prethodni\/2022\/treci_dan_sajma_knj8.jpg\" alt=\"Predstavljanje monografije Umoran od dodira... Uglje\u0161e Kojadinovi\u0107a (1936-1982) - \u017eivot i djelo, autora Branke San\u010danin, govore: re\u017eiser Marko Misira\u010da i autor\" width=\"1200\" border=\"0\" \/><\/p>\n<p>U 19 sati na \u0161tandu je promovisana i monografija \u201eUmoran od dodira&#8230; Uglje\u0161a Kojadinovi\u0107 (1936-1982) &#8211; \u017eivot i djelo&#8220;, autora Branke San\u010danin, u izdanju <strong>Atlantik bb iz Banje Luke<\/strong>. Monografiju su predstavili\u00a0re\u017eiser Marko Misira\u010da i autor.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Danas je u okviru reprezentativnog nastupa Republike Srpske na 65. Me\u0111unarodnom sajmu knjiga u Beogradu svoje naslove promovisalo ukupno sedam izdava\u010da, \u0161est promocija je bilo na \u0161tandu Republike Srpske (Hala 2, nivo A) i jedna u sajamskoj sali Borislav Peki\u0107 (Hala 1A). &nbsp; Na \u0161tandu u 11 sati SKPD Prosvjeta iz Gacka promovisala je svoja&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3764,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[56],"tags":[75],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5011"}],"collection":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5011"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5011\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3764"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5011"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5011"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/predstavnistvorsbg.rs\/sr-Latn\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5011"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}