U petak 31. oktobra, na štandu Predstavništva Republike Srpske (hala 2, nivo A) svečano je objavljeno da je ovogodišnji dobitnik Povelje uspjeha „Službeni glasnik“ za knjigu Dževada Galijaševića „Doba islamizma i terora – Bosna, odskočna daska globalnog terorizma“. Riječ je o nagradi koju Predstavništvo Srpske u Srbiji tradicionalno dodjeljuje izdavaču najtraženije knjige iz Srpske na Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu.

Šef Predstavništva Republike Srpske u Srbiji Mlađen Cicović izjavio je da će Povelja izdavaču biti naknadno uručena i naglasio da je Galijaševićeva knjiga najtraženiji naslov ne samo na štandu Srpske već i na štandu Udruženja izdavača Republike Srpske, kao i da je promocija ovog djela bila jedna od najposjećenijih.

„Ove godine, vjerovatno zbog ukupne situacije u svijetu, posjetioci Sajma su najviše interesovanja iskazali za izdanja koja su bila posvećena srpskom stradanju, što govore i naslovi koji su bili u najužem izboru za Povelju, a Galijaševićeva knjiga je svakako prednjačila“, naveo je Cicović.

On je naglasio da je Galijaševićeva knjiga i opomena koliko ozbiljno treba shvatiti da je BiH adresa u kojoj je izgrađena izuzetno snažna infrastruktura islamskog globalnog terorizma i da je ova zemlja sada kao nekada Sirija „mjesto u kome ta infrastruktura samo čeka naredbu.

Cicović je rekao da je i sa ove i sa svih drugih promocija, osim ukazivanja na realne činjenice i opasnosti, poslata i univerzalna poruka mira i poštovanja, te da je kultura ta koja spaja.

Galijaševićeva knjiga nastala je kao rezultat nastavka dugogodišnjeg istraživačkog rada i analiza bezbjednosne situacije na Balkanu.

Knjiga obiluje dokumentima i autor činjenično ukazuje da je BiH već decenijama baza svjetskih terorista, te da je prisustvo radikalnih islamista u BiH ogroman problem za Republiku Srpsku.

Posebno je ukazano da u BiH ima više od 100 naselja u kojima se nalaze radikalni islamisti, a da političko Sarajevo prikriva njihovo prisustvo, kao i Zapad, skrivajući te činjenice.

U najužem izboru za ovogodišnju Povelju uspjeha bili su Fondacija „Mir Božiji“ iz Banjaluke sa izdanjem „Pamtimo – genocid nad srpskim narodom u NDH“ autora Mire Lolić Močević i Matična biblioteka Istočno Sarajevo sa romanom „Prestupne godine“ autora Vojislava Maksimovića.

Za priznanje su se svojim kvalitetom i zbog iskazanog interesovanja sajamske publike nametnuli i Centar za društveno-politička istraživanja Republike Srpske, izdanje „Genocid nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj: narod koji nije trebalo da postoji“ autora Dušana Pavlovića i Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Istočno Sarajevo sa knjigama sa konkursa „Zlatna sova“ – „Ljeto gospodnje 1976“ autora Novice Novakovića, „Legenda o sedam pravednika“ autora Miroslava Živanovića i „Sencija“ autora Gordane Opačić.

Na 68. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu na reprezentativnom štandu Republike Srpske  (hala 2, nivo A) i u salama za promocije „Vasko Popa“ i „Borislav Pekić“ Republika Srpska se predstavila sa 137 naslova, 46 izdavača i 129 autora, a održano je i tradicionalno Književno veče pjesnika iz Srbije, Srpske, Crne Gore i rasijanja. Kao i prethodnih godina, uz knjige su  predstavljena i četiri časopisa.

Predstavljanje Republike Srpske na ovogodišnjem Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga ove godine pod motom „Čuvaj se, moj rode, svojih stranputica“ organizovalo je kao i  prethodnih 14 godina Predstavništvo Republike Srpske u Srbiji.

Posljednjeg, petog dana predstavljanja Republike Srpske na beogradskom sajmu knjiga u petak, 31. oktobra, na štandu Predstavništva održane su sljedeće promocije.

U 12 sati Arhiv Republike Srpske, Predstavništvo Republike Srpske u Srbiji i Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske predstavili su izdanje: „Prnjavor – ilustrovana enciklopedija“ autora mr Mladena Strugara i prof. dr Draška Marinkovića, a govorili su  prof. dr Radislav Tošić i autori.

Prof. dr Draško Marinković istakao je da je knjiga rezultat dugogodišnjeg predanog rada i saradnje.

On je naglasio da je projekat nastao kao spoj terenskog istraživanja i naučnog pristupa, u kojem je koautor Mladen Strugar najviše vremena proveo na terenu, dok je sam prof. Marinković bio usredsređen na društveno-geografske i metodološke aspekte.

„U radu smo koristili najnovije podatke sa prostora sada već grada Prnjavora, verifikovali sve postojeće izvore i uključili veliki broj stručnjaka iz oblasti istorije, geografije, arheologije i drugih disciplina kako bismo dobili interdisciplinarno djelo enciklopedijskog karaktera“, istakao je on.

Prema riječima prof. Marinkovića, ovim izdanjem otvoren je novi prostor za buduća istraživanja i naučni rad.

„Otvorili smo prostor za ljude koji će poslije nas doći, da svojim novim istraživanjima i novim saznanjima dođu do možda još boljih rezultata“, poručio prof. Marinković.

U 13.30 sati „Prometej“ Novi Sad predstavio je  izdanje „Zmijanjski pisci – Kočićevi sledbenici, drugo, dopunjeno izdanje“ priređivača Vidosava Vice Đurđevića i Grozde Regodić.  Govorili su dr Dragica Gatarić, Nebojša Draganović, Radomir Vulin, Vidosav Vico Đurđević i Milan Gutić.

Dr Dragica Gatarić govorila je o značaju prostora Zmijanja i nasljeđu Petra Kočića.

„To je zemlja slobodna i svoja“, podsjetila je ona na Kočićev opis zavičaja, naglasivši da su i njegovi stanovnici ponosni, slobodoumni i nepokorni, baš kao i zemlja iz koje potiču.

Gatarićeva je istakla da je Kočićev odnos prema Zmijanju bio duboko emotivan i proživljen, jer je „svoje Zmijanje volio i svoje Zmijanje poznavao“. Dodala je da dostignuća Zmijanja ne treba dodatno objašnjavati jer „ona govore sama za sebe“ i da znanje nije u glasnosti nego u dubini razumevanja.

Ona je poručila da danas više nego ikada treba čuvati i prenositi Kočićevo nasljeđe, jer, kako je naglasila, „granice Zmijanja nisu samo linije na karti – to je prostor slobode, duha i jezika.“

U 14 sati „Svet knjige“ Beograd predstavio je  knjigu pjesama  „Tako ti je ime i porijeklo“ autora Rajka M. Srdića, a govorili su Duško M. Petrović, prof. dr Vojislav Jelić i autor.

„Knjiga pesama ’Kakvo ti je ime i porijeklo’ dr Rajka Srdića – Rusa, otkriva pesnika koji je istovremeno i lekar i iscelitelj duše“, naveo je Jelić.

On je rekao da Srdićevi  stihovi, prožeti ljubavlju prema zavičaju, djetinjstvu i tradiciji, vraćaju čitaoca „pred kućni prag“ – mjesto odakle sve počinje i gdje se čovek duhovno vraća.

„Poezija Srdića je prosta i duboka, kao govor rodnog kraja, a njegova reč leči jednako kao i njegov lekarski poziv,“ istakao je Jelić.

U 15 sati Udruženje književnika Republike Srpske predstavilo je knjigu „Najduža molitva“ autora Barbare Novaković, a govorila je Suzana Vujičić

Naziv zbirke pjesama „Najduža molitva“ preuzet je iz citata: „Riječ ljubav je najduža molitva“ vladike Nikolaja Velimirovića. Pjesnikinja spaja duhovnost i lični doživljaj. Sam naziv zbirke čitaocu omogućava dublje razumijevanje Barbarine poezije u kojoj se spajaju ljubav, vjera i postojanje. Cijela zbirka funkcioniše kao neprekinuta molitva, ne Bogu u religioznom smislu, već ljubavi u njenom najčišćem obliku, istakla je je Suzana Vujičić

Zbirka ima šest ciklusa: Susreti, Između nas, Krvava bajka, Ćutanje, Crux amore i Ljubav. Sve pjesme u ovoj zbirci su ljubavne, ali u istoj mjeri prožete bolom i patnjom, a to najbolje možemo vidjeti u pjesmi Krvava bajka.

Jezik pjesnikinje je melodičan, intiman i gotovo liturgijski, a stihovi imaju ritam molitve.

U 15.30 sati SPKD „Prosvjeta“ Gradski odbor Bijeljina predstavila je  časopis „Srpska vila“ br. 61, o kojoj su  govorili su prof. dr Jelina Đurković, msr Stojanka Đokić i Aljoša Ljubojević i knjigu „Kobieti serbskie” (Srpkinje) autora prof. dr Jeline Đurković, o kojoj su  govorili Olga Lalić Krovicka i autor.

Prof. dr Jelina Đurković je rekla da bez obzira na teška vremena i skromna sredstva, nastavljaju da istrajavaju  sa izdavanjem „Srpske vile“, koja već godinama izlazi i u štampanom i u digitalnom izdanju.

„Vila je danas već poodmakla djevojka — ne bismo rekli udavača, nego baš stara cura, ali samosvjesna i ponosna na svoj put“, istakla je prof. dr Jelina Đurković.

„Srpska vila“ je, kako kaže, odavno prešla granice Republike Srpske. Njen uređivački savjet okuplja saradnike iz Srbije, Poljske, Rusije, Australije i dijaspore širom svijeta.

„Gdje god su Srbi – znaju i za Srpsku vilu“, naglasila je Đurkovićeva.

U najnovijem, aprilskom broju, pored naučnih radova, ogleda i prikaza, objavljene su i besjede u čast Filipa Višnjića, radovi sa tribina posvećenih važnim jubilejima, kao i prilozi o kulturnoj baštini Semberije i Republike Srpske.

Posebno je izdvojila rad Radmila Marojevića „Protosrbi i Slavenosrbi – etnogeneza i glotogeneza“, kao i tematski blok posvećen 240 godina od rođenja Luke Milovanova.

„Malo se zna da je Luka Milovanov, zajedno sa Savom Mrkaljem, jedan od pionira modernog srpskog jezika. Oni su pripremili put Vuku Karadžiću“, podsjetila je Đurkovićeva.

„Kada Srpska vila jednog dana sama postane istorija, važno je da buduće generacije znaju ko ju je tvorio i o čemu je zborila“, poručila je na kraju.

U 16.30 sati Udruženje književnika Republike Srpske predstavilo je knjigu „Irinovac“ autora Dragana Glogovca, člana UKRS,  a govorio je autor.

Na početku promocije ovog izdanja u organizaciji Instituta za srpsku kulturu, prisutnima se obratio predsjednik opštine Nikšić, Marko Kovačević, koji je pozdravio okupljene i prenio pozdrave od izdavača — gospodina Budimira Aleksića i Nikole Marojevića.

„Želim da vas sve pozdravim i da prenesem pozdrave od izdavača koji vode Institut za srpsku kulturu. Ovo je jedan dobar primjer saradnje između Crne Gore, Srpske i Srbije — naših zemalja i ljudi koji na srpskom prostoru djeluju“, poručio je Kovačević.

On je izrazio podršku autoru i organizatorima, ističući da bi bilo značajno da se promocija uskoro održi i u njegovom gradu.

„Želim gospodinu Glogovcu uspješnu promociju i da knjiga što prije stigne u naš Nikšić, gdje je i nastala, a potom i širom srpskih zemalja“, naglasio je Kovačević.

Na kraju je čestitao svima koji su doprinijeli izdanju i organizaciji promocije, poručivši: „Čestitam vam još jednom — i srećno!“

U 17 sati SPKD „Prosvjeta“ K. Dubica predstavila je svoja izdanje „Zevsova glavobolja“ autora Rajka Lukača, o kome su govorili Gordana Maletić, Ljiljana Dugalić i Zoran Sinkić. Zatim je  predstavila knjige „Kako upaliti sunce“, „Cvrčkova pjesma“, „Da li ribe pjevaju ili samo zijevaju“, „Zašto lutke ne stare“ i „Ljubav boje bijelo“, autora Duška Milunovića, o kojima su govorili Božidar Pešev, Slavka Grujičić, Zoran Sinkić i autor.

Na predstavljanju posthumno objavljene knjige Rajka Lukača „Zevsova glavobolja“, književnica Ljiljana Dugalić podsjetila je prisutne na stvaralački trag i duhovni pečat pisca koji je, kako je rekla, „ostavio svoj glas u pričama koje ćemo dugo slušati“.

„Šta nam je Rajko prećutao za života, a šta nam je ostavio da čitamo po njegovom odlasku?“ – zapitala se Dugalićeva na početku, dodajući da je upravo u ovoj knjizi najviše prisutan njegov duh.

„Čitajući ove priče, kao čitalac sam mogla da čujem glas pisca, koji pripovijeda o ljudima čiji su mu glasovi došaptavali neizrečene sudbine. Njegov savremeni ‘divit’ – kompjuter – bio je pravi pribor za to“, kazala je ona.

Dugalićeva je istakla da je Lukaču bilo svojstveno da kroz karakter pojedinca otkriva sudbinu naroda:

„Rajku se, čini mi se, otvorila velika i strašna istina naših poraza. On je uzroke tražio u čovjeku – u naravima naroda iz koga je potekao i u podneblju u kome je rođen.“

Uz podsjećanje na njegovo poetsko porijeklo, govornica je naglasila da je Rajko „s pouzdanom lakoćom i duhovitošću pripovijedao kao da ima sve vrijeme svijeta pred sobom“.

„Mogu da ga zamislim kako se osmjehuje dok tipka po tastaturi. Ta njegova smirenost i ležernost ostavile su nam toplu, gorku, poletnu i humorističnu prozu – sve odjednom“, istakla je ona.

Posebno je izdvojila priču „Koščica“, za koju kaže da „može da senči čitav dan i ostane nezaboravljena u metežu u kome živimo“.

„Vrijeme će pokazati, ali mi već sada znamo da je Rajkov glas ostao među nama. S povjerenjem u njegov ‘divit’, nastavljamo da slušamo i čitamo njegove priče“, poručila je na kraju Ljiljana Dugalić.

U 17.30 sati Udruženje za očuvanje baštine „Dijak“ Priboj predstavio je svoja izdanja. Časopis za jezik, književnost i duhovnost „Bokatin Dijak“, sveske 25/2024 i 26/2025, zajedničko izdanje sa Centrom za kulturu i informisanje Lopare, i četiri knjige.

Urednik časopisa, Slobodan Jović, istakao je da je između dva sajma objavljeno čak šest naslova — četiri knjige i dvije sveske časopisa.

„Objavili smo dramu ‘3 X 1 (po potrebi),’ autora Jelene Lučić, Nenada Tadića i Zorana Todorovića, zatim prevod knjige Genadija Aleksejeva u prevodu Nikole Vujičića, kao i knjige ‘Uvod u njivu’ Radeta Tanasijevića i ‘Letnjikovac’ Marka Todorovića“, naveo je Jović.

On je dodao da će na promociji, pored njega, o knjigama govoriti i autori — Nikola Vujičić, Jelena Lučić, Nenad Tadić i Marko Todorović.

Posebno je istakao značaj saradnje sa Predstavništvom Republike Srpske u Srbiji.

„Saradnja je odlična i raduje me što svake godine imamo sve više publikacija za predstavljanje. Izdavačka produkcija u Republici Srpskoj je sve raznovrsnija, što pokazuje da je naša kulturna scena živa i plodonosna“, poručio je Jović.

U 18.30 „Besjeda“ Banjaluka  predstavila je svoje izdanje: „Hronika jednog uma“ autora Radmila Mojovića, a govorio je autor.

U predgovoru svoje nove knjige, koji je pročitao pred sajamskom publikom pisac otkriva iskren, gotovo ispovijedni odnos prema pisanju, sebi i svijetu koji ga okružuje.

„Nema mi u tvojoj nježnosti spasa — ono sam što kriv sam, ono sam što pravedan sam, ono sam što pišem. Na vama je da mi sudite“, kaže autor, ističući da je svako njegovo djelo rezultat unutrašnjeg preispitivanja.

Opčinjen, kako navodi, „ljepotom svog jezika, ali prognan od njegovih ljudi“, autor u knjizi traži odgovor na pitanje kako „sačuvati vrhunsku dušu plemenitog roda“ i sačuvati čovječnost u vremenu kad se „krv proliva potocima, kao da je šampanjac“.

On priznaje sopstvenu slabost, ali i vjeru u moralni otpor:

„Bio sam kukavica i ropska duša… ali živ čovjek je samo onaj koji gaji žeđ za istinom i pravdom i neutaživu glad ljubavi za ljubavlju.“

Knjiga, kako sam autor naglašava, nije ni utjeha ni propovijed, već poziv na lični obračun sa savješću:„Ako iz ove knjige ne izađete makar malo bolji ljudi — znajte, ili vama, ili meni, svakom u svome, pomoći nema.“

Ovom promocijom završen je petnaesti po redu reprezentativni  nastup Republike Srpske na 68. Međunarodnom beogradsom sajmu knjiga u organizaciji Predstavništva Republike Srpske u Srbiji.

Ono što je bilo najvažnije na ovom sajmu, kao i na svim dosadašnjim, pa i onima koji će u Beogradu u budućnosti biti, jesu sureti pisaca i čitalaca, živi govor o djelima i autorima, druženje koje je neponovljivo i nezaboravno. Iza tih otvorenih razgovora o knjigama i ljudima ostaje uvjerenje da čovjek nikad nije sam – ima svoj rod i narod, svoju kulturu i tradiciju, svoj jezik i pismo, svoju istoriju i svoju državu – svoju ličnu i narodnu slobodu.