Kod manastira Krušedol na Fruškoj gori juče su održana jubilarna 20. „Krušedolska zvona“, tradicionalni srpski crkveno-narodni i krajiški sabor koji je okupio veliki broj Krajišnika i poštovalaca zavičajne tradicije iz Srbije, Republike Srpske i drugih krajeva u kojima živi srpski narod.

Manifestaciju organizuju izbjeglička udruženja Srba iz Hrvatske, Zavičajni klub „Slavonija“ iz Inđije i Eparhija sremska, uz podršku Predstavništva Republike Srpske u Srbiji. Program je počeo Svetom liturgijom i parastosom u manastirskoj crkvi Blagoveštenja Presvete Bogorodice, služenim za sve Srbe stradale u ratovima od 1991. do 1999. godine, kao i za preminule u izbjeglištvu.

Sabor je otvoren pozdravnim obraćanjem predsjednika Organizacionog odbora „Krušedolskih zvona“ Veljka Vukelića, koji je nakon minuta ćutanja za sve srpske žrtve od Kosova do danas poručio da ova manifestacija predstavlja jedno od najznačajnijih duhovnih i nacionalnih središta Srba sjeverno od Save i Dunava.

Vukelić je podsjetio da su pokrenute aktivnosti na izgradnji memorijalnog centra kod Crkve Blage Marije na Banstolu, u kojem bi bila uklesana imena svih stradalih Srba iz Republike Srpske Krajine. Posebnu zahvalnost uputio je Srpskoj pravoslavnoj crkvi, mitropolitu sremskom Vasiliju, kao i institucijama i građanima Republike Srpske, koji su godinama podržavali ovu manifestaciju i doprinijeli da ona izraste u veliki narodni i svesrpski sabor.

Osvrćući se na odsustvo pojedinih zvanica, Vukelić je istakao da danas nisu mogli da prisustvuju mitropolit Vasilije i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koje je nazvao sinonimima ove manifestacije, dodajući da su, kako je rekao, „na svoj način sa narodom koji se okupio u Krušedolu“.

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Milica Đurđević Stamenkovski istakla je da su obezbijeđena sredstva za izgradnju Memorijalnog centra posvećenog stradalima iz Republike Srpske Krajine. Ona je naglasila da je došlo vrijeme da se na jednom mjestu popišu imena svih ubijenih i stradalih Srba sa prostora nekadašnje Republike Srpske Krajine, podsjećajući da iza svakog imena stoje prekinuti životi, mladosti i porodične tragedije.

Prema njenim riječima, svako ime treba da bude uklesano u kamen kao trajno svjedočanstvo stradanja i opomena budućim generacijama da čuvaju državu, institucije i nacionalno jedinstvo. Ona je poručila da Krajina ne smije biti zaboravljena, izrazivši uvjerenje da će Srbi na tim prostorima ponovo živjeti u miru, slozi i ljubavi.

Stamenkovski je naglasila da godinama dolazi na „Krušedolska zvona“ i da je raduje sve veći broj mladih učesnika, što, kako je ocijenila, pokazuje da Krajišnici nisu dozvolili da im zavičaj bude otrgnut iz sjećanja. Istakla je i da su u novu sredinu donijeli vrijednosti rada, porodice i rodoljublja, te pozvala na jedinstvo srpskog naroda, očuvanje tradicije, kulture pamćenja i nacionalnog identiteta.

U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su brojni izvođači, izvorne muške i ženske pjevačke grupe, kulturno-umjetnička društva, glumci i pjesnici. Na saboru su učestvovali i ansambli iz Republike Srpske, dok je specijalni gost jubilarnih „Krušedolskih zvona“ bio pjevač Baja Mali Knindža.