Šef Predstavništva Republike Srpske u Beogradu Mlađen Cicović je, u ime organizatora, istakao da je incijativa Republike Srpske za vraćanje otetih ustavnih nadležnosti i povratak izvornom Dejtonskom sporazumu jedini put ka uspostavljanju vladavine prava i unutrašnjeg dijaloga kao osnova za opstanak BiH i budućnost Republike Srpske u takvoj BiH.

Cicović je ukazao da su hrabrost i istrajnost Dodika, uz savršene liderske sposobnosti doveli prvo do stvaranja uslova u kojima je postalo moguće to predložiti, a potom i mobilisati srpsku političku i narodnu snagu da istraju u namjeri vraćanja oduzetih nadležnosti Republike Srpske.

Podsjetio je da su nenadležni organi u proteklih 26 godina svojim odlukama mijenjali ustavnu strukturu BiH prenoseći nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH, te ocijenio da je budućnost BiH i za Srbe i za Bošnjake i za Hrvate moguća samo u dosljednoj primijeni Dejtonskog sporazuma i njegovog Aneksa četiri – Ustava BiH.

On je naglasio da Republika Srpska želi BiH sastavljenu od dva entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH, želi BiH mira i saradnje, ravnopravnosti i slobode, što je moguće samo povratkom na izvorni, po slovu Dejtonski sporazum.

Cicović je naveo da je za Republiku Srpsku jedinstvo srpskih političkih subjekata nikad preče, te naglasio da nijedna stranka ne bi trebalo da svoje političko pozicioniranje gradi na pitanju povratka dejtonskih nadležnosti Republike Srpske.

– Važno je da je Srbija jaka i stabilna, jednako je važno svesrpsko jedinstvo, jer ovaj posao je najviši nivo narodnog i državnog interesa i samo jedinstveni i sabrani možemo sačuvati Republiku Srpsku – istakao je Cicović.

On je napomenuo da su prenos nadležnosti sa Srpske na BiH i ustavna struktura BiH mijenjani odlukama visokog predstavnika, Ustavnog suda i Parlamentarne skupštine BiH, donošenjem podzakonskih akata Savjeta ministara i drugih organa na nivou BiH bez izričite nadležnost BiH, uslovljavanjem od međunarodnih organizacija i organa EU i sve to u suprotnosti sa Ustavom BiH – Aneksom četiri Dejtonskog sporazuma.

Posebnu ulogu u ovom pravnom nasilju, kaže, imali su OHR i visoki predstavnik za BiH, koji nije institucija ustavnopravnog karaktera, odnosno njegov položaj i nadležnost nisu regulisani Ustavom BiH, a on je faktički vršio zakonodavnu vlast u BiH.

Visoki predstavnik se, podsjetio je Cicović, tako ponašao uprkos činjenici da je na osnovu prava iz Člana dva Aneksa 10 Dejtona zadužen samo da nadgleda sprovođenje mirnog rješenja i koordinira aktivnosti civilnih organizacija i agencija, a on je radio sasvim suprotno, sve i uvijek na štetu Republike Srpske, a to uvijek znači i na štetu cijele BiH.

– Ništa manju ulogu u pravnom nasilju nije imao ni Ustavni sud BiH, koji umjesto da štititi Ustav i određuje šta u državi jeste, a šta nije u skladu sa Ustavom, uporno svojim odlukama bez saglasnosti predstavnika srpskog naroda radi na rušenju Ustava što je u suštini i rušenje BiH – naglasio je on.

Prema njegovim riječima, teško je, tačnije nemoguće očekivati da ovako nefunkcionalna BiH, u kojoj se ne poštuje Ustav, u kojoj je potpuno urušena njena ustavna struktura, sa OHR-om i visokim predstavnikom kao klasičnim protektorom, može da napreduje u pogledu demokratskog, političkog i ekonomskog razvoja.

Cicović je podsjetio da je BiH državna zajednica nastala u Dejtonu, te istakao da do potpisivanja Dejtonskog sporazuma nije bilo nikakve države BiH u sadašnjim okvirima, da ona nema ustavnopravni kontinuitet, jer je Ustav BiH dio međunarodnog pravnog dokumenta, a ne proizvod političkog i institucionalnog dogovaranja.

Napomenuo je i da je Ustavom BiH određeno društveno uređenje BiH kao decentralizovane države, sa velikim ovlašćenjima i nadležnostima entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, i veoma ograničenim ovlašćenjima i nadležnosti državne zajednice BiH.

On je dodao da je Savjet ministara pomoćno trijelo Predsjedništva BiH i da nije nikakva vlada, kao i da je Republika Srpska strana potpisnica svih 11 aneksa Dejtonskog sporazuma, pa i Aneksa četiri – Ustava BiH.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da politička borba za Republiku Srpski nikada nije prestala, da ona neće ratovati čak i ako bude napadnuta, već će se politički odbraniti.

Dodik je istakao da je ključna borba bila da se ne promijeni Ustav BiH, a bilo je pokušaja.

„Ako smo uspjeli nešto da uradimo, uspjeli smo da očuvamo Ustav“, istakao je Dodik i dodao da se tu vidi šta je nadležnost, ko može da predloži zakon, a nigdje ne piše da je to visoki predstavnik.

Podsjetio je da se od 2006. godine krenulo da se zaustavi prenos nadležnosti, i već je učinjeno 2008. godine kada je visoki predstavnik pokušao da nametne poslovnik o radu Parlamentarne skupštine BiH i promijeni način glasanja, ali su srpski predstavnici najavili da izlaze pa je to povučeno.

Dodik je naveo da je 56 službenika smijenjeno da bi se došlo do navodne saglasnosti o formiranju Oružanih snaga BiH, ali Republika Srpska smatra da to nije bilo regularno i nije fer.

„Za nas je sasvim dovoljno da je to bilo u uslovima nametanja, kažnjavanja, to je bilo nelegitimno, nelegalno“, istakao je Dodik u Beogradu na tribini „Republika Srpska – vraćanje otetih ustavnih nadležnosti“.

On je naveo da će Narodna skupštinu u petak razmatrati informacije o oduzetim nadelžnosti Srpskoj, koje će biti povučene, što je, kaže, diglo galamu u svijetu, posebno kada je riječ o povlačenju saglasnosti o Oružanim snagama.

„Od Oružanih snaga BiH nemamo ništa, tamo Srbi ne idu, fali 40 posto Hrvata, a muslimani hoće da popune te kvote. Budžetska stavka u budžetu BiH je najveća za Oružane snage, iznosi 370 miliona, koja realno rečeno, nije nikakva vojska, ali je veliki potrošač“, rekao je Dodik.

Dodatna stvar je da se ide u povlačenje saglasnosti ta da se moraju smanjiti troškovi, rekao je Dodik i dodao i da 25 odsto Srba ne želi da ide u Oružane snage BiH, te da bi za deset godina u toj vojci bilo 80 odsto Bošnjaka.

On je naveo da će donijeti odluku da u narednih šest mjeseci parlament pripremi normativno uređenje, a prvi prijedlog je da se prepolovi sastav, ako ne bude spremnosti napisan je novi zakon o VRS i zakon o demilitarizaciji.

„Sigurno se ne možemo vratiti na staro“, rekao je Dodik i dodao da se povlači i saglasnost o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH i indirektnim porezima.

Četvrta tačka posebne sjednice Narodneskupštine je 140 zakona koji su doneseni, koji će se poništiti na području Republike Srpske.

Dodik je podsjetio da je pomoćnik državnog sekretara SAD Gabrijel Eskobar zvao telefonom ljude u Republici Srpskoj, za koje je mislio da su važni, da odustanu od svega, ali oni nisu dali saglasnost.

„Ništa se u Sarajevu nije donijelo voljom svih u BiH, to je nemoguća država“, istakao je Dodik i podsjetio da je falsifikovan i popis stanovništva, te naveo primjer kako je 71 lice prijavljeno da živi na adresi u OHR-u.

„Istorija iza nas je puna falsifikata“, istakao je Dodik i naglasio da je ozbiljna istorijska greška napravljena što je BiH očuvana kao jedna teritorija.

Podsjetio na veoma intenzivnu diplomatsku aktivnost koju su vodili on i predsjednica Republike Srpske, te naveo da ljudi na adresama gdje dolaze sada slušaju za razliku od prethodnih godina.

Ukazao je i na to danas i sutra zasijeda „neka grupa zemalja“ /PIK/ u Sarajevu, pokupe dnevnice, a on nije pročitao kominike od 2008. godine.

„Stalno to rade, kao da smo neki debili, sebe zatvore i sami odlučuju, ali je razlika što se danas izuzima Rusija“, rekao je Dodik i napomenuo kako ne mogu da donose odluke bez konsenzusa, ali to nastavljaju da rade.

Kada je riječ o priči o sukobima koja dolazi iz Sarajeva, Dodik je rekao da ova situacija ne iziskuje nikakav sukob, ovo je čisti politički proces.

„Republika Srpska neće ratovati ni ako bude napadnuta, mi ćemo se politički odbraniti, priča o ratu dolazi iz Sarajeva“, istakao je Dodik i dodao da je dosta bremenitih opasnosti, nova preraspodjela svijeta

Ukazao je i na priču da se ukine konstitutivnost narod, sa kojom se bori, te ukazao da se neće odustati od toga da se iz Republike Srpske bira Srbin.

Dodik je naveo i da šalju silne izaslanike, ali da se Dejtonski sporazum mora očuvati, a najbolji stepen odbrane očuvanje ustavnog pretka BiH.

Dodik je rekao da je podržavao da sjednica Skupštine Republike Srpske o vraćanju otetih nadležnosti bude održana baš u petak, 10. decembra, na dan kada su donesena „bonska ovlašćenja“.

„Ja sam gurao ovo na 10. decembar, da to bude na dan kada su donesena bonska ovlašćenja te 1997. godine. E, to bi trebalo da bude i dan kada ih rušimo. To je i Međunarodni dan ljudskih prava“, rekao je Dodik u završnoj riječi na tribini u Beogradu „Republika Srpska-vraćanje otetih ustavnih nadležnosti“.

On je rekao da je odlična teza, koja se mogla čuti na ovom skupu, da je BiH u stvari „prazna ljuštura“, a ne Republika Srpska te dodao da je Srpska u suštini država, iako nije međunarodno priznata, jer ima sve elemente državnosti, osim stolice u UN, a sve se činilo da ona bude srušena.

„Sve zavisi od nas, ne zavisi od tih velikih. Čak nije zavisilo ni kada su rigidno djelovali. Naravno, treba izbjeći njihove bombe, ali moramo da imamo predstavnike na sastancima koji mogu da izdrže takve tipove i onda sve može da bude na svom mjestu“, rekao je Dodik.

On je rekao da se sve svodi ne samo na politički, nego i na ljudski karakter, jer ako neko nema karaktera, onda će uraditi sve što mu kažu, ali ako ima karaktera i vjeran je interesima svog naroda, onda nema nikakvih bojazni.

Dodik je rekao da bi stvari izgledale daleko gore da se rukovodstvo Srpske nije u kontinuitetu suprotstavljalo nametanjima rješenja, te dodao da je Srpska stalno u nekoj odbrani.

„Imamo volje da iskažemo svoje opredjeljenje. Idemo dalje, ne možemo pasti. Kada god sam gubio na političkom planu, uvijek sam se nadao da će doći neki trenutak da ću to moći popraviti. Važno je samo da to ne survamo do kraja, a nismo se survali, jer nismo dali Ustav“, istakao je Dodik.

On je ponovio da svima predočava da u Ustavu piše da postoji i vojska Republike Srpske i Armija BiH, ali i da vojska jednog entiteta ne smije, ni pod kakvim okolnostima, preći na prostor drugog entiteta.

„Fino ćemo mi to njima predočiti, ima vremena, dok se malo ohlade. Sad su svi puni mišića. Stejt department, stara američka administracija sad vraća stari metod kao da se ništa nije dešavalo ovih godina“, rekao je Dodik.

On smatra da je bilo važno da uzvrati kada mu je nedavno prijećeno sankcijama i dodaje da to više nikoga ne može da prepadne.

„Mislim da moramo ostati okupljeni. Meni je žao što naša opozicija nije na ovom pitanju. Oni se nadaju nečemu, nekim tamo pojedincima je važnije sada da se stvore uslovi u međunarodnoj zajednici da sklone Dodika, pa taman propala i Republika Srpska. To je dramatično i neprihvatljivo“, istakao je Dodik.

On je dodao da se to stalno ponavlja u srpskoj istoriji.

„Za razliku od njih, ja sam spreman. Kada bih sutra znao da je Republika Srpska postavljena na kolosijek gdje nema opasnosti, prvi bih rekao – izvolite dalje, ja sam dosta vukao ovih 15 godina“, rekao je Dodik, navodeći da se ne radi o borbi za vlast.

On je rekao da će štampana izlaganja sa današnjeg skupa podijeliti poslanicima parlamenta Srpske kada dođu na zasjedanje u petak.

Zahvalivši se učesnicima skupa, on je predložio da se i u Banjaluci održi ovakav, ali brojčano veći skup.

Bivši ministar inostranih poslova u Vladi SR Jugoslavije srpski diplomata Vladislav Jovanović ocijenio je da je „labava“ država BiH uslov za održavanje međusobnog povjerenja, kao i da će probošnjački stavovi, zbog svoje anahronosti, u procesu stabilizovanja BiH imati sve manju podršku zapadnih prijatelja, uključujući Tursku.

Jovanović je u Beogradu na tribini „Republika Srpska – vraćanje otetih ustavnih nadležnosti“, ocijenio da se posljednji uzburkani politički razvoj u BiH mora posmatrati u trouglu BiH-Srbija-Kosovo i Metohija.

„Dejtonski sporazum je namerno, kao jedino moguće prihvatljivo rešenje za tri nepomirljivo sukobljena naroda, stvorio BiH kao labavu uniju dva entiteta i tri konstitutivna naroda“, napomenuo je Jovanović.

U takvoj državi, dodao je, od njih se očekivalo da nauče da žive zajedno, sa perspektivom da se, kad postignu minimum zajedničkog povjerenja, sporazumno, dakle dobrovoljno, bez miješanja i diktata spolja, dogovore o mogućem prenosu nekih od nadležnosti entiteta na zajedničke organe.

„To je bio put da se uspešnije funkcionisanje zajedničke države postigne interno, a ne nametanjem spolja“, naveo je Jovanović.

Ocijenišvi da labavija unija nije ekskluzivitet BiH, Jovanović je podsjetio na slučaj Belgije, koja je isto takva unija sastavljena od tri entiteta, od kojih dva samostalno pregovaraju i zaključuju međunarodne sporazume sa drugim državama, na primjer u oblasti kulturne saradnje, dok u Švajcarskoj kantoni uživaju razvijenu autonomiju.

Jovanović je naveo da su posljednje pomirljivije izjave međunarodnih predstavnika posljedica zainteresovanosti da prejak pritisak na Republiku Srpsku, odnosno na njenog prvog političara Milorada Dodika, nepovoljno ne utiče na njihova očekivanja od Srbije u vezi sa Kosovom i Metohjom i ne dovede do povećavanja uticaja konkurenata na njenu politiku.

„Ti i neki drugi razlozi, a posebno interesi NATO-a za ovaj prostor, otvaraju mogućnost Republici Srpskoj za nekažnjivo vraćanje nekih dejtonskih ovlašćenja koja su ranije nasilno od nje oduzeta od probošnjačkih visokih predstavnika“, rekao je Jovanović.

Srpski diplomata Darko Tanasković ocijenio je da je nova kampanja intenzivnog, koncentričnog i usredsređenog političkog i propagandno-medijskog pritiska na Republiku Srpsku i Srbiju pružila dodatne potvrde o postojanju već uočene prakse kontinuiranog nasilja koje nad Srbima od osamdesetih godina sprovodi takozvana „međunarodna zajednica“.

Tanasković je istakao da prevashodno misli na SAD, Veliku Britaniju, NJemačku, a tek nešto manje izraženo, tu je i Francuska sa svojim satelitima u EU.

On je objasnio da je pravna argumentacija Republike Srpske za vraćanje nadležnosti vrlo ozbiljna, dok Bošnjaci stalno traže neka carstva da ih štite, jer sami ne mogu napraviti državu. Zato, dodao je stalno govore o ratu, jer misle da će neko kako bi spriječio neki rat, disciplinovati Srbe.

„Mora se veoma oštro i argumentovano ići protiv teze da su Srbi ratnički narod, da je to u njihovoj prirodu i razumiju samo jezik sile“, rekao je Tanasković na tribini „Republika Srpska – vraćanje otetih ustavnih nadležnosti“.

On istakao da se akcenat se, u zavisnosti od aktuelne procjene regionalnih i međunarodnih okolnosti i odnosa snaga, u datoj fazi djelovanja stavlja na određeni vid pritiska ili nasilja ili na kombinaciju više vidova.

U odnosu na Republiku Srpsku od završetka rata, tokom kojeg se takozvana „međunarodna zajednica“ i vojno jednostrano angažovala, sve vrijeme se, kaže Tanacković, naročito sistematski, primjenjuju pravni i propagandno-medijski vidovi nasilja, praćeni političkim i diplomatskim legitimizovanjem koraka i mjera koje se preduzimaju, a smišljeno se računa i na dugoročnije ekonomske posljedice ovih aktivnosti.

Činjenica da Dejtonskim sporazumom objektivno nisu mogle biti anticipirane i razrađene sve dimenzije funkcionisanja specifične državne tvorevine koja je njime uspostavljena, zloupotrebljena je, ocjenjuje Tanasković, za nametanje odluka, uvođenje institucija i prenos ovlaštenja sa entiteta na centralnu vlast.

„Time nije samo ustavno, funkcionalno, konstruktivno i dogovorno dograđivana struktura `dejtonske BiH`, već su i nedopustivo relativizovani i obesnaženi noseći principi i sistemski temelji na kojima ona, kao atipična politička zajednica triju konstitutivnih naroda, počiva“, rekao je Tanasković.

Tanasković kaže da će biti pravno i politikološki zanimljivo analizirati primijenjeni mehanizam prokrijumčarenih i proizvoljnih odluka, njihovog nametanja i kažnjavanja nepoćudnih, kojim bi se jedna postkonfliktna i potencijalno „prokonfliktna“ dvoentitetska i tronacionalna državna zajednica prevela u unitarnu državu.

Ali, dodaje, u ovom trenutku najvažnije da se taj proces zaustavi, a njegovi učinci preispitaju i do moguće mjere legalnim putem ponište, u protivnom, „dejtonska BiH“ nema izgledniju perspektivu, a BiH kao država nikakvu.

Srpski politikolog Nenad Kecmanović, ocijenio je da predstojeća sjednica Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju entitetskih nadležnosti za Srpsku ima istorijski značaj i predstavlja „Dan De“.

„Paradoksalno, jer uspostavljanje ustavnog stanja u skladu sa Dejtonskim sporazumom trebalo bi da bude nešto normalno, a ne izuzetno“, rekao je Kecmanović u Beogradu na tribini „Republika Srpska – vraćanje otetih ustavnih nadležnosti“, u prisustvu srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

On je napomenuo da će se sjednica odvijati na entitetskoj teritoriji, u okviru institucija sistema i u granicama BiH, tako da ne ugrožava ni mir ni stabilnost ni u zemlji, a kamoli u regionu.

„Do kraja ovog mjeseca Srpska odlučuje da li će živjeti punim ustavnim kapacitetom ili je uskoro neće ni biti“, kaže Kecmanović.

On podsjeća da su Srpskoj tokom četvrt vijeka, po sistemu „skuvane žabe“, jedna po jedna oduzimane nadležnosti i građani su sistematski postepeno navikavani da Srpska funkcioniše sa trećinom svog ustavnog kapaciteta. A onda je, dodao je, došao na red završni udarac pod devizom „povratka nezavršenim poslovima u Bosni“ i „jedinstvenog djelovanja SAD i EU“.

Kecmanović navodi da je nekadašnji visoki predstavnik Valentin Incko reaktivirao „bonske nadležnosti“ i nametnuo zakon o verbalnom deliktu, a da je Kristijan Šmit, neregularno promovisan u visokog predstavnika, posegao i za poljoprivrednim zemljištem i šumama Srpske, ali se poseglo i za rijekama, jer muslimansko Sarajevo je još ranije osporilo da Srpska sa maticom gradi hidrocentralu Buk bijela na Drini.

„Još su joj /Srpskoj/ ostale bare, jaruge i vazduh da bi Srbi mogli na slamku da piju, jedu i dišu. Neće joj ostati ni ime Republika Srpska jer je odavno osporeno. Dakle, neće opstati ni kao razvlašćena prazna ljuštura. Zasjedanje Narodne skupštine je `Dan De` za Republiku Srpsku“, rekao je Kecmanović.

Politikolog iz Beograda Aleksandar Pavić istakao je da su zapadne sile odgovorne za novu krizu u BiH, te da su, osim dvodecenijskog, nelegitimnog derogiranja izvornog Dejtona od raznih, isključivo zapadnih visokih predstavnika, upravo ovogodišnji potezi i stavovi političkog Zapada u BiH poslužili kao okidač najnovije krize u BiH.

Pavić je rekao da Republika Srpska poseže isključivo za legalnim i legalističkim sredstvima, te ukazao na poruke iz Srpske da se neće braniti, čak i ako bude napadnuta.

On je dodao da je sadašnja situacija isključivo indukovana spolja, u nekim zapadnim centrima moći da se napravi nova blokovska podjela Evrope, i oni koji ne žele da učestuvju u tome su označeni kao agresori i to uključuje i srpski narod i rukovodstvo Srpske.

„Novo je da u Srpskoj neće biti tonova popuštanja i odustajanja od zahteva“, rekao je Pavić, koji smatra da politički Zapad pokušava da vrati sat u devdesete i vrijeme jednopolarnog svijeta, kada su zapadne prestonice diktirale uslove ostatku svijeta.

Direktor beogradskog Instituta za evropske studije Miša Đurković je za inicijativu Republike Srpske o vraćanju nadležnosti rekao da bi bila uspješna da je potrebna adekvatna međunarodna podrška, ali i podrška iz srpskih zemalja, te obnova unutrašnjeg koncenzusa u samoj Srpskoj.

On je ukazao da u centralnim zvaničnim medijma u Srbiji nedostaje podrška Srpskoj i njenoj inicijativi, te naglasio značaj identitetskog i strateškog objedinjavanja srpskih prostora, koje ne postoji u mjeri u kojoj treba, te da bi srpsko jedinstvo moglo svima da pomogne, posebno Republici Srpskoj.

Geopolitičar Milomir Stepić je ocijenio da će Republika Srpska i BiH da promijene uloge i da će sudbina „prazne ljušture“, namijenjena Srpskoj, zadesiti BiH, te da će sukcesivnim vraćanjem nadležnosti sve biti vraćeno na „dejtonsko podešavanje“, što je uostalom i nedvosmisleno bilo predviđeno slovom Dejtonsko-pariskog sporazuma i njenog ustava, šta je potpis stavio i „otac /instant/ nacije“ Alija Izetbegović.

Stepić je istakao da se u kolektivnu srpsku svijest mora vratiti stav da su „badenterovske granice“ i „nezavisna Bosna“ bili srpska iznudica i minimum, te da se to /geo/politički treba valorizovati.

„Stoga, ne bi trebalo da začudi ako se muslimanski politički prvaci i njihovi strani sponzori, a ne Banjaluka, jednog ne baš tako dalekog dana budu pozivali na takozvani izvorni Dejton. A u sarajevskoj čaršiji se tada sa nostalgijom prisete onog grafita `Potpiši Alija nekʼ je kʼo avlija`“, rekao je Stepić.

Analitičar iz Beograda Slobodan Reljić istakao je da zapadne bezbjedonosno-političke strukture, prije svega anglo-saksonske, u drugoj polovini ove godine intenzivno bombarduju javnost zlokobnostima da Rusija priprema vojni napad na Ukrajinu i da Balkanu prijeti građanski rat.

„Šta god da na to kažete rizikujete. Jer, ne možete a da nemate na umu kako je `briga Zapada u bivšoj Jugoslaviji pre četvrt veka, bez po muke, isposlovala građanski rat“, rekao je Reljić.

Dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu iz Banja Luke Predrag Ćeranić izjavio je danas u Beogradu da Rusija pokazuje političku odlučnost da se u punom kapacitetu angažuje na Balkanu, jer braneći Srbe na Balkanu Rusija štiti i sebe.

Ćeranić je rekao da je Rusija na primjeru Republike Srpske pokazala da predsjednik Rusije Vladimir Putin nije u prazno poručivao još 2018. godine da Moskva „svoje saveznike neće ostaviti na cjedilu i da će, ako budu napadnuti, momentalno reagovati“.

„To Putinovo upozorenje kao da je odzvanjalo nakon posljednje sjednice Savjeta bezbjednosti UN kada Kristijanu Šmitu nije bilo dozvoljeno da se obrati, a u rezoluciji kojom se produžava mandat EUFOR-a, OHR nije ostao ni u tragovima. Rusija je ponovo pokazala da saveznike neće ostaviti na cjedilu, ovoga puta Srbe, odnosno Republiku Srpsku“, rekao je Ćeranić na tribini „Republika Srpska – vraćanje otetih ustavnih nadležnosti“.

On je naglasio da Rusija pokazuje i političku odlučnost da se u punom kapacitetu angažuje na Balkanu. „Braneći Srbe na Balkanu, Rusija ujedno štiti i sebe. Jer, ukoliko NATO uspije da potopi srpski korpus, put prema Kavkazu je otvoren u smislu proksi ratova, ratova na ruskoj teritoriji vođenih tuđim rukama. Sve već viđeno“, ukazao je Ćeranić.

On je naglasio da se i poslovično na Balkanu suzdržana Kina prvi put usprotivila SAD povodom imenovanja Kristijana Šmita i bila jasna na zasjedanju u NJujorku.

Iako se iz petnih žila trude da srpske zvaničnike optuže za kršenje Dejtonskog sporazuma, što je standardna zamjena teza, Ćeranić je naveo da je u Sarajevu sve manje nade da bi se nešto od navedenog moglo dogoditi, uz napomenu da je povratak na Dejton, u ime očuvanja BiH, sve što Srbi traže.

Istoričar Aleksandar Raković se osvrnuo na državnost Republike Srpske i njeno istorijsko pravo na samostalnost, uz ocjenu da Srpska nikako ne može biti secesionistička teritorija.

On je naveo da Republika Srpska državni identitet crpi iz srpske državnosti u 19. vijeku, koja je privremeno u 20. vijeku, prerasla u jugoslovensku državnost, ali da između srpske i jugoslovenske državnosti postoji potpun kontinuitet.

„U skladu sa svojim identitetom državnosti i istorijskim pravom srpskog naroda na samostalnost, Republika Srpska može da bude ili samostalna država u okviru unije BiH ili treba da bude sasvim samostalna država koja može da stvara državne asocijacije izvan BiH“, istakao je Raković.

Geopolitičar Dušan Proroković je ocijenio da se u reakcijama iz Sarajeva, uoči i nakon sjednice Savjeta bezbjednosti UN, uočava nezadovoljstvo postupanjem zapadnih aktera te da se zbog toga postavlja i pitanje – ko je izdao Bosnu, odnosno ko je iznevjerio neka očekivanja u bošnjačkom korpusu.

„Prema onome što gledamo i slušamo, u bošnjačkom korpusu jesu izneverena neka očekivanja“, rekao je Proroković, koji ujedno i pita na čemu su bila zasnovana ta očekivanja.

Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Banjaluci Željko Budimir izjavio je da su SAD ključno uticale na proces reforme odbrane u BiH s ciljem stvaranja zajedničke vojske i njene integracije u NATO, čime bi se nastavio proces proširenja NATO alijanse na jugoistok Evrope, dok su s druge strane Bošnjaci u formiranju Oružanih snaga BiH vidjeli priliku da se formira vojna sila pod njenom kontrolom i komandom, radi strateškog odvraćanja unutrašnjeg „neprijatelja“.

„Od osnivanja do danas Oružane snage BiH nisu u stanju da ispune nijednu od misija koje su propisane Zakonom o odbrani BiH, a kao najveći uspijeh ističe se učešće u stranim vojnim misijama pod NATO komandom. Republika Srpska je 2017. godine donijela rezoluciju o vojnoj neutralnosti, koja je protivna svim strateškim dokumentima iz oblasti odbrane, gdje je NATO cilj i svrha postojanja Oružanih snaga BiH“, ukazao je Budimir.

Budimir je naglasio da se Oružane snage BiH danas nalaze pod potpunom dominacijom Bošnjaka, kako po komandoj strukturi, tako i po broju pripadnika.

„Srpska i hrvatska komponenta u Oružanim snagama BiH nisu dovoljno popunjene, a tri ključna mesta u sektoru odbrane drže Bošnjaci. Ovakvo stanje u Oružanim snagama BiH je neodrživo i direktno je protivno interesima Republike Srpske, koja na ustavnim osnovama mora redefinisati svoj odnos i učešće u sistemu odbrane BiH“, zaključio je Budimir.

Profesor geopolitike na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu Srđan Perišić ukazao je da su Rusija i Kina blokiranjem Šmita u Savjetu bezbjednosti UN pokazale da su one dio međunarodne zajednice, a ne samo Zapad, odnosno SAD i EU.

„Rezolucijom je potvrđeno da se produžava mandat međunarodnih vojnih snaga /EUFOR-a/ koje realizuje EU. Time su Rusija i Kina sprečile pomišljanje da se u BiH angažuju vojne jedinice NATO-a kao zamena za EUFOR, što se kao mogućnost pominjalo u zapadnim političkim krugovima, a aktivnošću Rusije i Kine pozicija Republika Srpska je dodatno ojačana u aktuelnoj krizi u BiH“, rekao je Perišić.

Prema njegovim riječima, sada je jasno da je bilo kakvo rješenje krize u BiH nemoguće bez direktnog učešća Rusije i saglasnosti Kine i dodatno razotkriveno da SAD, Velika Britanija i Francuska, odnosno Zapad, nemaju vodeću ulogu u svijetu da nameću rješenja.

„Hegemonija SAD je završena. Nestanak unipolarnog poretka, povratak Rusije, i pojava Kine, smanjuju mogućnost djelovanja SAD na Balkanu, bez obzira što će SAD pokušati da skrše otpor politike Srpske. SAD nemaju više snagu da nameću rješenja na Balkanu – izuzev da im to Banjaluka i Beograd dozvole“, rekao je Perišić.

Kompletan snimak tribine „Republika Srpska – vraćanje otetih ustavnih nadležnosti“ možete pogledati OVDJE.