Reprezentativni nastup Republike Srpske pod motom „Čitajmo zajedno – ćirilicom“ svečano je danas otvoren na Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu.
Trivićeva je istakla da se srpski narod tokom svog postojanja borio da sačuva svoje najveće vrijednosti – jezik i pismo, jer ga to čini narodom.
„Srpska ćirilica je temelj našeg identiteta i zato ne smijemo dozvoliti da se gubi. Najplemenitije misli, najljepša osjećanja i najvažniji zakoni napisani su ćirilicom“, podsjetila je Trivićeva.
Ona je napomenula da današnje generacije žive u vremenu digitalizacije i u eri novih medija, tako da je njihov način obrazovanja potpuno drugačiji od onoga koji su imali naši preci.
„Važno je shvatiti da se tradicionalno i moderno ne isključuju, već nadopunjuju. Zato je Ministarstvo prosvjete i kulture angažovalo studente završnih godina grafičkog dizajna kako bi kreirali ćirilično pismo u fontovima koji mogu da se koriste na internetu“, naglasila je Trivićeva.
U ime Predstavništva Republike Srpske u Srbiji goste, publiku i predstavnike medija pozdravio je šef Predstavništva Republike Srpske u Srbiji Mlađen Cicović, a u ime Ministarstva kulture i informisanja Srbije pomoćnik ministra za savremeno stvaralaštvo Radovan Jokić.
Cicović je istakao da je za ovogodišnji slogan „Čitajmo zajedno ćirilicom“ izabran kako bi se široj javnosti skrenula pažnja da svi zajedno moramo da radimo na očuvanju srpskog nacionalnog identiteta, jezika, pisma i naše kulture, tradicije, pravoslavne vjere i običaja.
„Ako se tako sačuvamo na ovim prostorima, sigurno ćemo imati izvjesnu budućnost“, poručio je Cicović.
Radovan Jokić je izjavio da Srbija i Republika Srpska moraju da budu zajedno u borbi za očuvanje srpskog jezika i ćirilice, jer je to supstancijalni dio čuvanja našeg nacionalnog identiteta.
„Ići ćemo i dalje zajedno kao i do sada, jer Ministarstvo kulture i informisanja Srbije kontinuirano podržava kulturne delatnosti ustanova i udruženja u Republici Srpskoj i u BiH u celini, a posebno u oblasti jezika i pisma“, rekao je Jokić.
Panelisti su upozorili da je opasanost po ćirilicu direktna opasnost za čitav srpski narod, jer je ćirilica osnova njegovog postojanja. Takođe su istakli da je digitalizacija dodatno ugrozila naše tradicionalno pismo, pošto je daleko veći izbor latiničnih fontova.
– Kroz istoriju smo svedoci da, kad god je bio progon Srba, progonila se ćirilica. Kada ukinete ćirilicu, vi ne ukidate samo srpski jezik nego i srpski narod. Ukidate narod time što ste ukinuli njegovu osnovu, jer ono što povezuje našu kulturu u osam vekova i što je zajedničko srpskoj kulturi je upravo ćirilica. Apsurdno je kad strancima danas morate da objašnjavate od koga je vi to štitite, od koga tražite da je upotrebljava, jer tražite od onih kojima je ćirilica identitetski kriterijum. Tražite od Srba da budu Srbi, da ćirilica bude ono po čemu se prepoznajemo – kazao je na panelu profesor Miloš Kovačević.Jedno od pitanja na tribini bilo je i da li smo svesni važnosti obrazovanja i čitanja.
– Naravno da jesmo i moramo biti, jer sve ono što je budućnost srpstva, i u Srbiji i u Republici Srpskoj, nalazi se u školama. Način na koji postupamo sa mladima, kako ih učimo, to je naša budućnost. Mislim da je odnos države i škole kao odnos setve i žetve. Nezdravo je da naši đaci ne čitaju Branka Ćopića, Petra Kočića, Ivu Andrića… Danas možete završiti gimnaziju a da kažete da ih niste pročitali – upozorio je profesor Veljko Brborić, aludirajući na nastavne planove u BiH.
On je podsetio da je jedan od glavnih zadataka školstva u obrazovanju kroz srpski jezik i književnost „razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti i potrebe da se on neguje i čuva“.
Govoreći o ulozi medija u (ne)promovisanju ćirilice, profesor Aleksandar Milanović skrenuo je pažnju da je veliki broj medija u Srbiji u stranom vlasništvu i da to diktira i njihov odnos prema ćirilici:
– Latinični mediji su protivnici ćirilice i vode neprekidnu borbu protiv nje u tekstovima, u reakcijama kobajagi „čitalaca“, na portalima… Ćirilica se pokušava predstaviti kao zastarelo, seljačko, anahrono, neevropsko pismo. U tim medijima vi vidite jasnu strategiju da se ćirilica obezvredi a da nam se latinica predstavi kao nešto mnogo modernije, evropskije, „gradskije“ pismo i da je naš kulturološki korak u budućnost taj da se odreknemo zastarele ćirilice. Ali, ćirilica nije seljačko, već moderno evropsko pismo.
Nakon svečanog otvaranja u oviru štanda Republike Srpske započeo je program promocija sa predstavljanjem dvije knjige za djecu u izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Istočno Sarajevo – „Kako sam zavoljela svoje ime“ Sonje Arsić Vukomanović, koja govori o tinejdžerki čiji se život sveo na internet, „Instagram“ i smajlije, a koja se suočava sa stvarnim svijetom, pa joj se taj život ruši.
Udruženje književnika Republike Srpske predstavilo svoja izdanja, kao i časopis „Nova stvarnost“. O deset izdanja su govorili, između ostalih, predsjednik ovog udruženja Predrag Bjelošević, koji je istakao da su ovo izdanja u posljednje dvije godine, a da je ovo udruženja od prije pet godina počelo i svoju izdavačku djelatnost, tokom koje je izdalo oko 30 naslova. Govoreći o časopisu „Nova stvarnost“, on je rekao da su umjetnici Republike Srpske nova stvarnost na balkanskim prostorima.
Arhiv Republike Srpske predstavio je monografiju „Sakralna arhitektura banjalučke Eparhije na njenom sadašnjem prostoru od Milanskog edikta do kraja srednjeg vijeka“ autora Slavoljuba Lukića, Bojana Vujinovića i Marka Jankovića. Master arheologije Bojan Vujinović rekao je Srni da je knjiga pisana kako bi se potvrdilo da je BiH oduvijek imala srpski predznak i da se priča o postojanju srpskog stanovništva na tom prostoru može ispratiti od najranijih vremena. „Pokazujemo da i mi na tom prostoru nismo `tikva bez korijena`. Danas je taj prostor organizovan kroz jednu novu političku situaciju koja se zove Republika Srpska, unutar BiH“, rekao je Vujinović.
Video izvještaje sa svečanog otvaranja i današnjih promocija pogledajte OVDJE