Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove i Predstavništvo Srpske u Srbiji, organizovali su u Vili „Republika Srpska“ u Beogradu sastanak posvećen realizaciji zaključaka Konferencije o zaštiti imovinskih prava Srba u Federaciji BiH, koja je održana u Trebinju.

Vlada Republike Srpske zadužila je RUGIPP da obezbijedi pružanje stručne pravne pomoći izbjeglim i raseljenim licima iz Federacije BiH.

Riječ je o oko 400.000 lica srpske nacionalnosti koji i dalje polažu prava na nepokretnosti u Federaciji.

 

Sastanku su prisustvovali šef Predstavništva Republike Srpske u Srbiji Mlađen Cicović, direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Bosiljka Predragović, koordinator rada kancelarija za stručnu pravnu pomoć Srbima u Federaciji Đorđe Radanović, savjetnik predsjednika Vlade Republike Srpske Siniša Nastić i predsjednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Narodne Skupštine Srbije Milimir Vujadinović.

Bili su prisutni i direktor Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Arno Gujon, direktor Fonda za izbjegla, raseljena lica i saradnju sa Srbima u regionu AP Vojvodine Duško Ćutilo, komesar Komesarijata za raseljene i migracije Srbije Vladimir Cucić, načelnik Odjeljenja za odbranu i nacionalna pitanja Narodne skupštine Srbije Gorica Durkalić, pomoćnik direktora Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Nikolina Milatović Popović i predstavnici Srpske pravoslavne crkve.

Učesnici iz Republike Srpske i Srbije ukazali da je potrebno animirati ljude da se uključe u borbu za zaštitu svoje imovine, a naročito zemljišta koje koriste Bošnjaci bez ikakve nadoknade, zbog toga što vlasnici tih posjeda nisu prisutni na tom terenu.

Šef Predstavništva Republike Srpske u Srbiji Mlađen Cicović ocijenio je da će konferencija dati rezultate ako se sve stavi u okvire sistema i stvari poređaju kako treba.

„Mi ovdje imamo dva posla. Prvi je da animiramo sve naše ljude da, prije svega, učestvuju i zaštite svoju imovinu na način da se evidentiraju, odnosno identifikuju da je to njihova imovina. Drugo, treba učiniti sve da se ta imovina ne proda u bescijenje i da zaštitimo imovinu za koju nema kupca, a svi znamo da je koriste Bošnjaci“, objasnio je Cicović.

On smatra da oba procesa zahtijevaju angažman udruženja, medija i vlada Srpske i Srbije, a u sve će biti uključeno i Predstavništvo Republike Srpske u Srbiji sa svim svojim kapacitetima.

Prema njegovim riječima, potpuno je jasno da najveću pomoć u zaštiti imovine može da pruži Srpska pravoslavna crkva, pogotovo tamo gdje ne mogu da se pronađu nasljednici vlasnika imovine.

„Treba uraditi sve da se imovina Srba u FBiH sačuva i da ne bude oteta, jer ako je naši ljudi ne identifikuju u FBiH i ne upišu u zemljišne knjige, to će postati tuđa imovina i neće biti moguće da se stvar vrati na pređašnje stanje“, upozorio je Cicović.

On je istakao da je pitanje šta uopšte može da se uradi ukoliko imovina nije upisana u zakonskom roku, dodajući da na prostoru FBiH postoji pravno nasilje.

„U pravnoj državi je nezamislivo da mi nekog animiramo i molimo da uradi ono što je po zakonu pravo svakog građanina. Mi naše aktivnosti moramo da institucionalizujemo i sve sprovedemo u skladu sa zakonom i u normalnoj proceduri kako dobra namjera zaštite imovine ne bi bila pogrešno protumačena“, ukazao je Cicović.

Direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Bosiljka Predragović rekla je da oko 400.000 Srba polaže pravo na nepokretnosti u Federaciji BiH, te da očekuje da će i Srbija pružiti logističku pomoć putem svoje dijaspore da se dođe do svih tih Srba koji su u inostranstvu.

Predragovićeva je rekla da je Srbija uključena i putem svojih institucija, odnosno Uprave za dijasporu i Srbe u regionu, koja će da pruži logističku podršku.

„Nadamo se da će se u budućnosti saradnja podići na jedan viši nivo“, rekla je Predragovićeva, te ocijenila da treba riješiti problem Srba koji ne mogu da se staraju o svojoj imovini u FBiH.

Ona je istakla potrebu da informacija o besplatnoj pravnoj pomoći Srbima koji imaju imovinu u FBiH dođe do svih Srba, vlasnika tih nepokretnosti.

„Mi pokušavamo najviše putem raznih udruženja, lokalnog ili regionalnog karaktera, gdje su se ljudi udruživali, a koji su izbjegli iz FBiH, da ih obavijestimo o svemu što se dešava kroz postupak harmonizacije u FBiH, gdje dolazi do otuđenja njihove imovine“, rekla je ona.

Prema podacima RUGIPP-a, oko 400.000 Srba polaže pravo na nepokretnost u FBiH, a ako se uzme podatak da su Srbi naseljavali ruralna područja, to je nekih 30 odsto teritorije FBiH koja pripada Srbima.

„Samim tim kroz institucije Srbije, koja ima razvijeniju mrežu dijaspore pokušavamo još više da dođemo do svih zainteresovanih, ne samo onih koji su direktno upisani kao vlasnici, nego i nasljednika tih vlasnika, kako bi ih uputili na njihova prava i moguću zaštitu“, navela je Predragovićeva.

Ona je podsjetila da je srpska imovina koja je ostala u FBiH, koja se neobrađuje i uređuje, zapuštena i da je dovoljno tri godine da zaraste u neku šikaru i šiblje ili šumu.

Takođe, ona je upozorila i na opasnost od takozvanog postupka održaja, odnosno da neko od građana FBiH koji obrađuje 10 ili 20 godina neku srpsku zemlju stekne pravo vlasništva.

„Poznato je da je Zakonom o stvarnim pravima predviđena mogućnost da nakon 10, odnosno 20 godina neko tim putem stekne pravo vlasništva nad zemljištem gdje niko nije pokrenuo tužbu za smetanje posjeda niti zatražio pravnu zaštitu za nezakonito obrađivanje njegove zemlje“, navela je ona.

Ona je izrazila sumnju u postupke pred sudovima FBiH u vezi sa održajem, te ukazala na ispolitizovane odluke samog Suda BiH, kao i nižih sudskih instanci, kada su Srbi u pitanju.

„Što se tiče objekata, ukoliko se o njima ne stara, oni propadaju, urušavaju se, gube na vrijednosti, što je možda i neki krajnji cilj građana FBiH koji imaju određene želje prema tim nepokretnostima“, istakla je Predragovićeva.

Direktor Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu pri Ministarstvu spoljnih poslova Srbije Arno Gujon rekao je danas da će Uprava sljedeće sedmice krenuti u kampanju kako bi upoznala Srbe o mogućnostima zaštite njihove imovine koju imaju u Federaciji BiH.

Gujon je novinarima u Beogradu rekao da širom svijeta ima dosta Srba iz FBiH i da će kampanja biti vođena preko srpskih udruženja širom svijeta i srpskih institucija, medija, društvenih mreža.

On je istakao da Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu može da dođe do njih tako što će aktivirati kroz svoju bazu podataka sva udruženja sa kojima je u kontaktu, a takođe i preko diplomatsko-konzularne mreže Ministarstva spoljnih poslova Srbije.

„A verujemo da će biti važna uloga i društvenih mreža, jer na taj način ćemo moći da dođemo do svakog Srbina koji je poreklom sa tih prostora i do njihovih potomaka. Mi ćemo se angažovati da dođemo do njih, da napravimo kampanju kroz medije, društvene mreže, preko naših institucija i naših udruženja, kako bismo uspjeli da sve što je u ratu sačuvano ne izgubimo sada u miru“, naveo je Gujon.

On je napomenuo da svaki Srbin i svaki potomak Srba porijeklom iz BiH može da se javi jednoj od šest regionalnih kancelarija RUGIPP od Banjaluke do Istočnog Sarajeva, preko Mrkonjić Grada, Bijeljine, Zvornika, Nevesinja i na taj način sačuva ono što mu pripada, kako bi ono što je srpsko, ostalo srpsko danas i u budućnosti.

„Kroz kampanju Uprava za dijasporu će da promoviše ono što radi RUGIPP, kako bi njihov domet bio još veći. Mi smo tu da im pomognemo i da sarađuejmo sa njima“, rekao je Gujon.

On je dodao da ljudi treba da pozovu neku od kancelarija RUGIPP-a i kažu iz kojeg mjesta u FBiH su porijeklom i koju imovinu imaju.

„Danas to nije teško. Samo treba da zovu i da kažu – evo, ja sam poreklom iz tog i tog mjesta, imam tamo imovinu, moj deda je imao tamo imovinu, ne znamo šta se dešava, ali vi imate sasvim pravo da me zastupate i zaštitite našu imovinu kako bi ostala naša i srpska“, rekao je Gujon novinarima u „Vili Republika Srpska“ gdje se održava skup o ovoj problematici.

Predsjednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Skupštine Srbije Milimir Vujadinović je rekao da je činjenica da, u najmanju ruku, nekim čudnim zakonskim rješenjima vlasti Federacije BiH pokušavaju da oduzmu imovinu Srbima koji su odselili sa tog prostora, te da će se raditi da se taj proces svede na minimum.

„Mi ćemo se kao institucija u saradnji, pre svega sa institucijama Republike Srpske i predstavnicima srpskog naroda iz FBiH, udruženjima, pojedincima, političkim predstavnicima tamo gde ih imamo, potruditi da taj proces koliko god je moguće svedemo na minimum“, naveo je Vujadinović.

On je rekao novinarima uoči skupa u „Vili Republike Srpske“ u Beogradu, posvećenom realizaciji zaključaka Konferencije o zaštiti imovinskih prava Srba u FBiH, koja je održana u Trebinju, da će se truditi da pomognu institucijama Republike Srpske i srpskom narodu u FBiH da sačuvaju svoju imovinu i srpsko ime.

Vujadinović je istakao da je politika Srbije danas da iskoristi svoj politički, ekonomski i svaki drugi potencijal i da se nađe na ispomoći svim sunarodnicima gdje god živjeli, pa i u FBiH po ovom pitanju.

„Svakako poštujući ustavni, zakonski poredak BiH, ali i držeći se onoga što je Sporazum o paralelnim specijalnim vezama Srbije i Srpske, Dejtonski sporazum, ali i evropske konvencije koje govore o zaštiti imovine svakog čoveka“, naveo je on.

Prema njegovim riječima, gdje god Srbi nemaju svoje političke institucije, susreću sa sa ovim problemom imovine kao što je u FBiH, a slično stanje je i na Kosovu i Metohiji.

On je podsjetio i na prošlogodišnje događaje u Crnoj Gori gdje je Srpska pravoslavna crkva bila veoma ugrožena, te da se to stanje sada malo poboljšalo, ali ne do kraja.

Komesar za izbjeglice Srbije Vladimir Cucić istakao je da je u ovoj priči najvažnije motivisati ljude da se prijave za upisivanje svoje imovine u FBiH.

„Sve ono za šta neko plaća porez, tu će se ljudi javiti. Ali, gde se ne plaća porez i gde niko ne ore, tu će biti problema“, ocijenio je Cucić.

On je upozorio da će još gore biti u slučajevima gdje je po 20 nasljednika, zbog čega oni nemaju motiv da vode ostavinske postupke.

„Ipak, mi moramo da nađemo način da motivišemo sve te ljude i objasnimo im zbog čega je ovo važno“, poručio je Cucić.