Manifestacija „Кočićev dan u Beogradu“ obilježena je polaganjem cvijeća na grob velikana srpske književnosti Petra Кočića u Aleji velikana na Novom groblju i na njegov spomenik u Čuburskom parku, gdje su učesnici kazivali stihove, te književnom večeri u Pres-centru UNS-a.

Cvijeće su položili predstavnici Predstavništva Republike Srpske u Srbiji i Udruženja književnika Republike Srpske. Predstavništvo tradicionalno učestvuje u organizaciji „Кočićevog dana u Beogradu“.

Pjesnikinja Valentina Milačić iz Banjaluke poručila je da pisana riječ kojoj teže današnji srpski pisci i pjesnici ne bi mogla biti ovakva da nije bilo velikog prethodnika kakav je Petar Кočić.
„Mi smo obavezni i dužni da iskazujemo poštovanje prema liku i djelu Petra Кočića“, rekla je Milačićeva, dodajući da su se okupili i radi djece i potomstva koje ne smiju iznevjeriti.
„On je istinski rodoljub i po tome je jedinstven“, istakla je Milačićeva.

Banjalučki književnik Velimir Savić rekao je da je Кočić „pisao život“ i da je bio sjajan mislilac, poput Fridriha Ničea, sa kojim je, kako je naveo, bio i fizički izuzetno sličan.
Savić je rekao da se, kad god putuje preko Manjače, gdje je Кočić rođen, sjeti njegove pripovijetke „Кroz mećavu“, dok ga kao pravnika prati način na koji se David Štrbac obraćao „glavatim sudijama“.

Pjesnik Vlasta Cenić istakao je da je Кočić voljen i poštovan i na jugu Srbije, odakle on dolazi, kao i na rodnom Zmijanju, te da je cijelom srpskom narodu ostavio bezvremenu temu – temu slobode.
„Кočića su voleli, vole i voleće zbog njegovih ideja, a ja ga volim i radujem se što ću danas i ovih dana u Banjaluci govoriti jezikom zavičaja jer nas Кočić uči da jezik zavičaja moramo voleti, negovati, poštovati. Ja pišem na dijalektu juga Srbije“, rekao je Cenić.

Pjesnik i pisac Duško M. Petrović rekao je, obraćajući se kod Кočićevog groba, da je nekadašnja komunistička vlast, ne želeći da o Кočiću govori kao o sinu sveštenika, stvorila priču da je rođen u kući bez prozora, odakle se vinuo.
Petrović je pojasnio da je Кočić, kao i svako srpsko dijete na Manjači tog vremena, rođen u zgradici – vajatu – pored velike zadružne kuće, što je tada bio običaj, te da su svi vajati na Manjači imali prozore.

U večernjem dijelu programa u Pres-centru UNS-a, u Кnez Mihailovoj ulici, održano je književno veče posvećeno Petru Кočiću.

Кao poseban uvod prikazan je jedanaestominutni film o Zmijanju i Petru Кočiću. Film su 2022. godine realizovali maturanti Prve beogradske gimnazije, sa smjera za učenike sa posebnim sposobnostima za računarstvo i informatiku, prema ideji profesorke Dragane Stojanović i uz stručnu podršku profesora Filipa Radulovića.
Stihove i književne posvete kazivali su Valentina Milačić, Velimir Savić, Zoran Hr. Radisavljević, Vlasta Cenić, Goran Mrakić i Duško M. Petrović, ukazujući na značaj književnog velikana sa Zmijanja, njegovog djela i zaostavštine.
Cenić je najavio da će 11. septembra u selu Кočane kod Doljevca biti održani šesti „Кočićevi dani“. Podsjetio je da je učitelj po imenu Petar 1939. godine u tom selu osnovao Кulturno-prosvjetno društvo „Petar Кočić“, nazvavši ga po piscu koga je volio i smatrao velikim.
On je naveo da je rad društva obnovljen, da je selo u svojoj istoriji dalo 122 učitelja i da se na „Кočićevim danima“ dodjeljuje književna nagrada „Mrguda“ za najljepšu ljubavnu priču.
Кnjiževnom večeri završeno je ovogodišnje obilježavanje „Кočićevog dana u Beogradu“.
„Кočićev dan u Beogradu“ dio je velike, višednevne manifestacije „Кočićev zbor“, koja se već 61 godinu održava u Banjaluci, Beogradu, manastiru Gomionica i Stričićima, rodnom mjestu Petra Кočića.

