Šef Predstavništva RS Mlađen Cicović istakao je da je na ranijim skupovima zaključeno da su postupak uspostave novih zemljišnih knjiga i harmonizacija zemljišno-knjižnih i katastarskih podataka u Federaciji BiH apsolutno netransparentni.
„Zbog takvog postupka je Vlada Republike Srpske u oktobru 2020. donijela zaključak kojim je naloženo da se obezbijedi stručna pravna pomoć ljudima porijeklom iz Federacije BiH koji polažu pravo na zemljište u ovom entitetu“, rekao je Cicović.
Dodao je da je krajem 2020. Vlada Republike Srpske raspisala i javni poziv izbjeglima da se jave specijalizovanim područnim kancelarijama radi pravne pomoći i da su za dva mjeseca kampanje u prošloj godini formirana 3254 nova predmeta, što je oko 78 odsto od broja formiranih predmeta tokom prethodne tri i po godine.
„Vjerujem da ćemo zajedničkim djelovanjem podići vidljivost značaja zaštite imovinskih prava Srba porijeklom iz Federacije BiH u toku procesa usklađivanja podataka o nepokretnostima u tom entitetu i doprinijeti zaštiti njihovih imovinskih i ostalih prava“, rekao je Cicović.
Portal „Srpska zemlja“ /srpskazemlja.org/ pružiće za Srbe koji polažu pravo na imovinu u Federaciji BiH sve informacije o njihovoj imovini i načinu kako da je zadrže i spriječe njeno otimanje, rekao je predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH Đorđe Radanović, koji je i koordinator rada kancelarija za pravnu pomoć Republike Srpske.
„To je minimalna moralna kultura nasljednika prema precima. Ukoliko je već došlo do oduzimanja imovine, vlasnici imaju mehanizam da je vrate“, istakao je Radanović na konferenciji za novinare.
Prema njegovim riječima, ako Srbin vidi da je došlo do neke zloupotrebe, on može u skladu sa Zakonom o zemljišnim knjigama FBiH, članom 60, podnijeti zahtjev da se ispravi neispravan upis koji je tokom harmonizacije izvršila gruntovnica, zemljišnoknjižni ured, odnosno nadležni sud.
„Prema tom članu, ako se uspostavi da je upis u zemljišnoknjižnom ulošku neispravan zbog odgovornosti zemljišnoknjižnog ureda, tada će on neodložno upisati zabilježbu, odnosno pokrenuti zabilježbu potraživanja Srbina prema zemlji“, najavio je Radanović.
Da bi pojasnio na koji način se otima imovina Srbima u FBiH, Radanović je naveo slučaj otimanja 10 dunuma zemlje porodice Damjanović iz Ilijaša.
On je naglasio da je ukupna površina zemlje koju posjeduju Srbi u Federaciji BiH srazmjerna površini dva i po Beograda, odnosno jednaka području Kosova i Metohije.
Vršilac dužnosti direktora Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova Srbije Arno Gujon ukazao je da danas oko 400.000 Srba polaže pravo na nekretnine u FBiH.
On je naglasio da nije pravedno da oni gube svoju djedovinu samo jer nisu pravovremeno obaviješteni da je njihova imovina predmet postupka i pozvao ih da se informišu i to spriječe.
„Apelujem da svi Srbi širom sveta provere da li zemlja njihovih predaka i dalje nosi ime njihovih porodica. Sa naše strane mi ćemo nastaviti da se zajedno borimo za poštovanje osnovnih ljudskih prava i prava Srba na svoju imovinu“, rekao je Gujon.
Komesar Komesarijata za izbeglice i migracije Srbije Vladimir Cucić izjavio je da u preko 60 od 79 opština u FBiH ne postoje nikakvi registri i pozvao nasljednike da, kako je rekao, zaštite korijen da bi znali ko su i odakle su.
„Od 1.864 katastarske opštine, bar iz 1.500 nas nikada niko obavestiti neće. Sistem tako funkcioniše. Govorimo o sistemu koji priznaje begovske tapije. Ovo je drugi put u 20 godina da se pokušava da otmu imovinu“, rekao je Cucić, koji je danas sa Radanovićem potpisao i Sporazum o saradnji u oblasti zaštite i ostvarivanja imovinskih i stvarnih prava izbeglih i raseljenih lica i drugih lica koja polažu pravo na nekretnine u Federaciji BiH.
Predsjednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Skupštine Srbije Milimir Vujadinović ukazao je da je više od pola miliona ljudi nasilno raseljeno sa prostora Federacije BiH, a da Srbija, koja je uvijek za njih bila utočište, sad preko svojih institucija pokušava da im pomogne.
„Mi ćemo dati sve od sebe da informacija dopre do ljudi“, naveo je Vujadinović i podsjetio da su u dva mjeseca zajedničke pojačane kampanje u 2021. godini formirana 3.254 nova predmeta.
To nisu 3.254 pojedinca. To su 3.254 dedovine. Cilj je graditi neke nove identitete i odbranu prava na imovinu i identitet našeg naroda kao autohtonog na Balkanu“, rekao je Vujadinović.