Na Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga u ponedjeljak, 26. oktobra, svečano je otvoren 16. reprezentativni nastup Republike Srpske, koji se ove godine održava pod sloganom „Postojati. Nositi identitet“ i posvećen je obilježavanju 65 godina od dodjele Nobelove nagrade za književnost Ivi Andriću.
Nastup organizuje Predstavništvo Republike Srpske u Srbiji, koje već 16. put na ovoj značajnoj kulturnoj manifestaciji predstavlja izdavačku produkciju, književno, kulturno i naučno stvaralaštvo Republike Srpske.

Svečanom otvaranju prisustvovali su ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Borivoje Golubović, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Zlatan Klokić, šef Predstavništva Republike Srpske u Srbiji Mlađen Cicović i brojne zvanice iz Republike Srpske i Srbije.

Golubović je istakao da slogan ovogodišnjeg nastupa izražava odnos Republike Srpske prema kulturi i nasljeđu, naglasivši da je knjiga jedan od najznačajnijih čuvara tih vrijednosti.
„Postojati znači imati svoje pamćenje, jezik, stvaralaštvo, tradiciju, a nositi identitet znači čuvati ono što smo naslijedili i obogaćivati ga novim djelima“, rekao je Golubović.
On je poručio da je važno njegovati stvaralaštvo velikana srpske književnosti, poput Filipa Višnjića, Petra Kočića, Jovana Dučića i Alekse Šantića, ali i podržavati nove generacije pisaca i izdavača. Istakao je da je ulaganje u književnost i izdavaštvo istovremeno ulaganje u obrazovanje, duhovni razvoj i budućnost društva.

Cicović je naglasio da slogan „Postojati. Nositi identitet“, preuzet iz Andrićevog obraćanja prilikom primanja Nobelove nagrade, nosi snažnu poruku o značaju očuvanja identiteta i kulturnog nasljeđa.
„Postojati ne znači samo da se bude prisutan, već da se ima svoj glas. Nositi identitet znači sačuvati taj glas, učiniti ga prepoznatljivim i ostaviti ga u nasljeđe onima koji dolaze“, istakao je Cicović, dodajući da identitet nije prepreka otvorenosti prema svijetu, već osnova za upoznavanje drugih i dostojanstveno predstavljanje sopstvene kulture.
– Naša poruka sa ovogodišnjeg Sajma neka bude jasna: da znamo ko smo, da čuvamo ono što jesmo i da imamo snage i stvaralačke slobode da to što jesmo prenesemo budućim generacijama – poručio je on.

U okviru svečanog otvaranja prikazan je arhivski snimak dodjele Nobelove nagrade Ivi Andriću u Stokholmu, koji su ustupile „Filmske novosti“. O Andrićevom jeziku i stilu govorio je profesor Miloš Kovačević, ističući trajni značaj njegovog književnog stvaralaštva.
„Andrić je jednostavno čovjek koji je uspio da piše tako da nam se svima čini da bismo mogli tako pisati. Imao je tu krilaticu da je najteže pisati jednostavno. Njegova rečenica u stvari nije jednostavna. Ona je utkana u tkivo srpske narodne rečenice“, rekao je Kovačević.
On je naveo da su izvori Andrićevog jezika i stila Vuk Karadžić, Njegoš i srpske narodne pjesme, naglasivši da Andrićevo djelo predstavlja trajni uzor književnog izraza.

Ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske Zlatan Klokić izjavio je da je predstavljanje Srpske na 69. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga prilika da se publici približe književnost i izdavaštvo, ali i kultura, tradicija i vrijednosti koje čine njen identitet.
Klokić je ocijenio da je riječ o jednoj od najznačajnijih manifestacija ove vrste u regionu i Evropi, te zahvalio Predstavništvu Republike Srpske u Srbiji, koje tradicionalno organizuje nastup izdavača iz Srpske i doprinosi afirmaciji njihovog rada.
Na reprezentativnom štandu Republike Srpske ove godine predstavlja se 100 izdanja 37 izdavača, a u programu učestvuje 131 autor, naučnik, književnik, profesor i drugi učesnici.
Program obuhvata 38 događaja, među kojima su 35 promocija izdanja objavljenih između dva sajma, književno veče pisaca iz Srbije, Republike Srpske, Crne Gore i rasijanja, uručenje Povelje uspjeha i predstavljanje nastupa Republike Srpske.
Posjetioci će od 26. do 30. oktobra imati priliku da se upoznaju sa bogatom izdavačkom produkcijom Republike Srpske, koja obuhvata savremenu književnost, naučne i stručne radove, monografije, istorijska svjedočanstva, zbornike, časopise i druge publikacije koje svjedoče o kulturnom i duhovnom nasljeđu i čuvaju zavičajnu baštinu.

